{"id":99549,"date":"2022-05-04T07:07:05","date_gmt":"2022-05-04T06:07:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=55663"},"modified":"2022-05-04T07:07:05","modified_gmt":"2022-05-04T06:07:05","slug":"zadar-misno-slavlje-za-sudionike-vjeronaucne-olimpijade-u-katedrali-sv-stosije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2022\/05\/zadar-misno-slavlje-za-sudionike-vjeronaucne-olimpijade-u-katedrali-sv-stosije\/","title":{"rendered":"ZADAR: Misno slavlje za sudionike vjeronau\u010dne olimpijade u katedrali sv. Sto\u0161ije"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Misno slavlje za sudionike Vjeronau\u010dne olimpijade u\nkatedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru u utorak, 3. svibnja predvodio je zadarski\nnadbiskup \u017delimir Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je u propovijedi predstavio povijesni kontekst\npo\u010detaka djelovanja Dru\u017ebe Isusove, pokazav\u0161i koliko je ta zajednica Isusovih\nnasljedovatelja bila vjerna svome poslanju te je uistinu i u trpljenju za Isusa\ni Crkvu potvrdila kako u njihovom imenu \u201enije naglasak na Dru\u017ebi, nego na Isusu\n\u010dija je Dru\u017eba. Isus je cilj i centar svega, pa i razlog postojanja Dru\u017ebe\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Zato su u svim ku\u0161njama i njeni \u010dlanovi s Isusom \u017eivjeli, \u201eako\ntreba i trpjeli na putu istine i ljubavi, u nadi uskrsnu\u0107a, da ih ni\u0161ta od Isusa\nne mo\u017ee rastaviti\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je opisao kako se Dru\u017eba Isusova vjerno bila stavila\nna raspolaganje Papi i koji su bili glavni ciljevi onoga vremena kada je sv. Ignacije\nustanovio Dru\u017ebu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eUkazalo se nekoliko velikih potreba nakon \u0161to je Ignacije\nsa svojom bra\u0107om rekao Papi: ‘Mi se tebi stavljamo na raspolaganje’. Me\u0111u prvim\npotrebama bila je misijska. Otkrivaju se novi svjetovi. Kad je sv. Ignacije\n1538. odlu\u010dio utemeljiti novi Red, sve je stavio na raspolaganje papi Pavlu III., pa ako treba \u201ei\u0107i k Turcima, u nove\nsvjetove, k Luteranima, k vjernicima i nevjernicima\u201c. Kada su dobili potvrdu o\ndjelovanju, 1540., \u201eza upravu vojuju\u0107e Crkve\u201c, ukazalo se nekoliko velikih pastoralnih\npotreba\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da su to ponajprije bile misije u novim svjetovima. Ameriku je\n1492. otkrio Kolumbo, Afriku je 1498. obi\u0161ao Vasco da Gama i do\u0161ao do Indije. U\nto doba otkriveni su Brazil, Kuba, Meksiko. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSve novi svjetovi, novi kontinenti kojima treba ponijeti\nEvan\u0111elje i Dru\u017eba se stavlja na raspolaganje, u misijsko poslanje. Stoga su\n\u010dlanovi Dru\u017ebe krenuli u misije: od Aljaske, Kanade, Perua, Brazila do Centralne\nAfrike, Indije, Filipina do Japana\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eNo, u isto vrijeme, dok se otkrivaju\nnovi svjetovi i kontinenti, u Europi se ne\u0161to doga\u0111a. Crkva je po\u010dela gubiti\nEuropu zbog reformacije u Njema\u010dkoj i susjednim zemljama: 1517. Luther, 1518.\nZwingli, 1536. Calvin u Baselu i \u017denevi, Henrik VIII. u Engleskoj 1534. itd. Isusovci,\nstoga, osje\u0107aju potrebu u tom vremenu staviti se Papi na raspolaganje da\nzaustave, ako je mogu\u0107e, tu protestantizaciju staroga kontinenta Europe. I\nstavljaju svoje raspolo\u017eive snage i volju boriti se protiv \u0161irenja hereze,posebice luteranske i\nkalvinisti\u010dke. Tu su se osobito istaknuli Petar Kanizije i Robert\nBelarmino koji su zbog toga progla\u0161eni nau\u010diteljima Crkve\u201c naglasio je zadarski\nnadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

No, i tre\u0107a stvarnost se tada\ndoga\u0111ala u Europi, u vrijeme osnivanja Dru\u017ebe Isusove. \u201eTo je razdoblje\nhumanizma i renesanse koje je uvelike pogodovalo \u0161irenju poganske kulture, a to\nje onda utjecalo na kler i na kr\u0161\u0107ane. Humanizam i renesansa ne donose samo\numjetnost stare Gr\u010dke i Rima, nego kr\u0161\u0107anstvo se pomalo \u017eeli staviti u stranu.\nS tim izazovima poganske kulture tako\u0111er se susre\u0107u \u010dlanovi Dru\u017ebe Isusove te\nsu osjetili potrebu odgoja i obrazovanja, najprije sve\u0107enika, onda i kr\u0161\u0107ana, kako\nbi se uspje\u0161no mogli su\u010deliti s izazovima poganstva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201eDru\u017eba je osjetila prijeku\npotrebu odgoja sve\u0107enika koji \u0107e biti \u201eproku\u0161ani, poslu\u0161ni, dobro formirani\u201c,\nna polju op\u0107e kulture, u filozofskom i teolo\u0161kom podru\u010dju. Stoga su se prihvatili odgoja i obrazovanja\nklera te \u0161irenja kr\u0161\u0107anske\nkulture u osnovnom \u0161kolovanju i obrazovanju i na sveu\u010dili\u0161tima. Mi smo\nBogu zahvalni da se i u na\u0161im krajevima odmah po osnutku Dru\u017ebe osjetila aktivnost\nDru\u017ebe Isusove te su isusovci osnovali prve gimnazije u Hrvatskoj\u201c naglasio je\nmons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Koliko su isusovcima va\u017ene\nodgojne institucije, potvr\u0111uje i suvremeni podatak da isusovci danas vode 8\nkatoli\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta, poput Gregoriane u Rimu, s oko 4 000 studenata i 300\nprofesora, a od 80 visokih u\u010dili\u0161ta u svijetu, isusovci ih vode 22, s oko 200 000\nstudenata, istaknuo je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eAli, va\u017eno je istaknuti – nije\nsve i\u0161lo ba\u0161 tako lako! Kada pri\u010damo koliko toga su sve u\u010dinili, ali bilo je to\n‘skop\u010dano’ sa silnim problemima i nevoljama. Nije bez razloga Pavao rekao,\n\u201eKroz mnoge nam je nevolje u Kraljevstvo nebesko\u201c. Ili, kako su Latini govori,\n\u201ePreko trnja do zvijezda\u201c. Ne ide ba\u0161 lako u \u017eivotu. Treba puno \u017ertve, puno\nnapora i puno energije\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201e\u010clanovi Dru\u017ebe u svom radu susretali\nsu se s brojnim nevoljama i imali su silnih problema kako na po\u010detku, tako i u\nsamom djelovanju. A kada bi zapo\u010deli, nastajale su smetnje, ogovaranja,  nerijetko i prijetnje da prestanu djelovati. A\nkada su prestajali – ne\u0161to \u0161to je lijepo i to je inspiracija svakome od  nas – nisu se predavali, nego su gledali kako\nse opet vratiti i po\u010deti ispo\u010detka\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je rekao kako se name\u0107e\ni pitanje \u201ekako se dogodilo da Papa ukine Dru\u017ebu 1773. godine? Kako je do\u0161lo do\ntoga da Papa, kojemu su isusovci polo\u017eili svoj \u010detvrti zavjet, dokine Dru\u017ebu?\u201c.\n<\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa je bio dokinuo Dru\u017ebu\nIsusovu. U\u010dinio je to pod pritiskom onda\u0161njih katoli\u010dkih vladara. Stoji\n\u010dinjenica da su katoli\u010dki vladari okrivili isusovce. U Portugalu su 1759.,\ndakle, 15 godina prije svoga dokinu\u0107a, bili li\u0161eni svih materijalnih dobara. A\nimali su ih dosta. Imali su \u0161kole, zavode, sveu\u010dili\u0161ta. Sve to kralj im je oduzeo,\nsva su im materijalna dobra konfiscirali. <\/p>\n\n\n\n

U Francuskoj je ljubavnica kralja\nLuja XV., poput Herodijade za Ivana Krstitelja, \u201ezatra\u017eila glavu jezuita\u201c jer\nsu joj uskratili odrje\u0161enje zbog bludni\u010denja. Kako \u0107e\u0161 to u\u010diniti jednoj\nkraljevskoj ljubavnici? Potjeraj ih. Ne trebaju, smetaju. Tada su u Francuskoj\nzatvorili 80 kolegija u kojima je 3 000 isusovaca uzorno vodilo i radilo na\nodgoju mlade\u017ei. <\/p>\n\n\n\n

Iz \u0160panjolske je 1767. dovedeno 5\n500 isusovaca na la\u0111e i upu\u0107eni su preko mora, u Civittavecchiu, u Papinsku\ndr\u017eavu, u progon, s ru\u017enom porukom: \u201eEvo, tebi Papa, natrag tvoje vojske\u201c. Nama\nne treba. Te iste godine istjerani su i iz Napuljskoga kraljevstva i iz Kne\u017eevine\nParme u Italiji. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Preostao je samo jo\u0161 samo zavr\u0161ni\nudarac. Udarac kojim \u0107e Papa pod pritiskom ‘katoli\u010dkih vladara’ dokumentom od\n21. srpnja 1773. dokinuti Dru\u017ebu. A katoli\u010dki vladari taj su \u010din opravdavali \u201eradi\nspokoja i mira kr\u0161\u0107anske dr\u017eave\u201c. Tako su taj potez pravdali kraljevi\nFrancuske, \u0160panjolske, Portugala i obiju Sicilija, kao i carica Marija\nTerezija. Ona nije bila direktno upletena u to, ali radovala se nekim\n‘nestancima’ isusovaca. Tako je nakon 240 godina, vrlo plodna i vjerna Dru\u017eba\nIsusova, koja je radila u korist Pape i Svete Stolice, prestala postojati. Isusovci,\nnajodaniji sinovi Papini, najodaniji sinovi Crkve, uznemiruju katoli\u010dke\nvladare\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je naglasio kako se isusovci\ni u takvim, njima nesklonim okolnostima, nisu prestali nadati. \u201eNakon 41 godinu\nzabrane djelovanja, po\u010deli su opet djelovati 1814. godine. Jer bili su i ostali\nljudi nade, uporni, ustrajni i postojani. I uvijek odani Papi i Katoli\u010dkoj\nCrkvi. I kada su prestali s radom snagom dekreta i zabrane, nisu se predavali,\nnego su gledali kako se opet vratiti i po\u010deti ispo\u010detka. To bi se moglo nazvati\nnekom vrstom obilje\u017eja isusova\u010dke povijesti. Taj stil po\u010dinjanja iznova mo\u017ee i svima\nnama poslu\u017eiti kao dobar primjer, posebice vama, mladi, koji ste \u010desto\nku\u0161ani dvojbom isplati li se opet poku\u0161ati. Treba iznova po\u010deti. Treba imati hrabrosti,\nvolje iznova po\u010deti. Iznova anga\u017eirati se. Primjer Dru\u017ebe Isusove pokazuje kako\nse to isplati\u201c poru\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107, potaknuv\u0161i mlade da uvijek hrabro\nnastave, tako i u\u010diti, ako se dogodi neki pad na ispitu i sli\u010dno. Idem ponovno,\npotruditi se, ispo\u010detka. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Upornost za Bo\u017eju stvar i\nisusova\u010dku vjernost Crkvi potvr\u0111uju i statisti\u010dki podaci. <\/p>\n\n\n\n

\u201eU naletu zabrane i stra\u0161nog\ndoga\u0111aja ukinu\u0107a same Dru\u017ebe 1773., Red je tada brojio 22 589 \u010dlanova, od \u010dega\n11 293 sve\u0107enika. <\/p>\n\n\n\n

Prije \u0161ezdesetak godina, 1965.,\nDru\u017eba Isusova imala je najvi\u0161e \u010dlanova u povijesti, oko 36 000, a danas oko 20\n000. Ali opet, u odnosu na neke druge redove, salezijance, franjevce,\nbenediktince, od svih redova u Crkvi, najvi\u0161e ima isusovaca. Salezijanaca ima\n16 000, franjevaca 15 000. Odakle bi ih bilo, da nisu zapo\u010deli ispo\u010detka, da se\nnisu odva\u017eili iznova krenuti!?\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107, u zahvalnosti Bogu za\ntu \u201evrlo zna\u010dajnu Dru\u017ebu u povijesti Crkve i za \nvelikog sveca Ignaciju Lojolskog\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je \u010destitao svima koji su do\u0161li do finala vjeronau\u010dnog\nnatjecanja. Zahvalio je organizatorima, Agenciji za odgoj i obrazovanje\nresornog Ministarstva i Nacionalnom katehetskom uredu HBK, \u201ena mogu\u0107nosti da se\nsvake godine u\u010denici upoznaju s novim temama iz vjeronau\u010dnog gradiva, da u\u010denicima\ndaju inspiraciju da dodatnu gra\u0111u, uz redoviti \u0161kolski vjeronauk, rade sa srcem.\nVjerujem da ste sa srcem radili i sada. Pokazali ste poznavanje tematike o\nzna\u010denju Dru\u017ebe Isusove u povijesti Crkve. Sa srcem ste i do\u0161li u Zadar. Neka\nbude sretno i blagoslovljeno natjecanje i dru\u017eenje\u201c poru\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107\nmladim sudionicima vjeronau\u010dne Olimpijade.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Misno slavlje za sudionike Vjeronau\u010dne olimpijade u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru u utorak, 3. svibnja predvodio je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Nadbiskup je u propovijedi predstavio povijesni kontekst po\u010detaka djelovanja Dru\u017ebe Isusove, pokazav\u0161i koliko je ta zajednica Isusovih nasljedovatelja bila vjerna svome poslanju te je uistinu i u trpljenju za Isusa i Crkvu potvrdila<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":55664,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-99549","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/99549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=99549"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/99549\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=99549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=99549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=99549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}