![\"\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/P6208436.jpg\" "\\"P6208436\\"")
<\/a>\u201eSretan sam da smo dobili vlastitu dr\u017eavu i treba moliti za nju, da opstane kakva treba biti, da dr\u017eimo do sebe. Druge treba po\u0161tivati, a svoje voljeti. Molim za svoje studente, da budu dobri profesori, da se daju i da ljube jezik. To je va\u017eno\u201c poru\u010dio je istaknuti hrvatski jezikoslovac dr. Mile Mami\u0107 na susretu ‘Ve\u010der u knji\u017eari’ u srijedu 20. lipnja u knji\u017eari Verbum u Zadru. Na redovitom studiju Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru predaje Suvremeni hrvatski jezik, a na poslijediplomskom Nazivoslovlje (Terminologiju). Odluku o ukidanju Vije\u0107a za normu hrvatskog standardnog jezika \u010diji je bio \u010dlan, od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Vlade RH, Mami\u0107 je o\u010dekivao, kao \u0161to je to pre\u0161utno u\u010dinila koalicijska vlada i 2000. g. \u201eImaju druge poglede na jezi\u010dna pitanja. Nije slu\u010dajno da je ministar u svom dopisu stavio naziv ‘Institut za jezik i jezikoslovlje’, kao ustanove koja bi trebala raditi posao Vije\u0107a. Radio sam nekad u Institutu za jezik pa su ljudi mislili da se bavimo jezikom u anatomskom smislu. Mi smo \u017eeljeli da se zove Institut za hrvatski jezik, a nije se smjelo. Morali smo obja\u0161njavati da smo mi za jezik kao komunikacijski sustav. Ministar se poziva na Institut za jezik kao autoritet, a nije prihvatio njihove o\u0161tre reakcije na promjenu \u0161porta u sport i zdravstva u zdravlje u nazivima ministarstva\u201c ka\u017ee Mami\u0107. Bilo je va\u017eno da sve hrvatske znanstvene relevantne ustanove budu zastupljene u ukinutom Vije\u0107u: sveu\u010dili\u0161ta na kojima se studira hrvatski jezik, Matica hrvatska, HAZU, Leksikografski zavod Matice hrvatske, Hrvatsko filolo\u0161ko dru\u0161tvo. Kad se potpisivala Deklaracija o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog jezika, potpisalo ju je 18 hrvatskih kulturnih ustanova. \u201eNa Institut ministarstvo mo\u017ee lak\u0161e djelovati nego na 12 pojedinaca, istaknutih jezikoslovaca koji misle svojom glavom, koji ne\u0107e raditi po diktatu ministra ako se s ne\u010dim ne sla\u017eu. Kad ka\u017ee ‘Mi ih financiramo, oni \u0107e to raditi’, zna\u010di da pokazuje svoju mo\u0107 nad njima, ti \u0107e\u0161 raditi onako kako ti ja ka\u017eem\u201c opovrgava Mami\u0107 ministrovu tezu da je Vije\u0107e bila politikantska institucija. U raspravama se nisu svi slagali s onim \u0161to predsjednik Vije\u0107a predla\u017ee, svatko je slobodno iznosio mi\u0161ljenje. Vije\u0107e je i ideolo\u0161ki bilo vrlo raznoliko, neki \u010dlanovi su nekad bili partijci. Mami\u0107 je od 1997. do 2010. bio predsjednik ili \u010dlan Povjerenstva za stru\u010dne ispite iz hrvatskog jezika i smatra da su neka pitanja iz hrvatskog jezika na ovogodi\u0161njoj dr\u017eavnoj maturi bila dvojbena. \u201eUvijek sam bio za to da se u\u010di ono \u0161to \u0107e nam trebati u \u017eivotu. Pitanja bi trebalo sastavljati s gledi\u0161ta funkcionalnosti, za budu\u0107nost\u201c rekao je Mami\u0107 na susretu koji je moderirala Ines Grbi\u0107. Pravopisna problematika u nas ima posebno mjesto, \u0161to pravopis ne zaslu\u017euje, ka\u017ee. U opticaju je pet pravopisa, no razlike me\u0111u njima su male i to je vi\u0161e napuhano nego \u0161to jest. Svi su ti pravopisi sastavljeni na istom, umjerenom fonolo\u0161kom na\u010delu. Moglo bi se govoriti o razlikama, o \u010demu je Vije\u0107e za normu raspravljalo i dalo preporuke koje bi trebalo prihvatiti. Mami\u0107 ka\u017ee da normativno ure\u0111ene jezika ne prati u svakoj zemlji politi\u010dka tenzija, kao kod nas. \u201eFrancuska vlast se vi\u0161e mije\u0161a, ima izgra\u0111eniju jezi\u010dnu politiku. Imaju i kazne za upotrebu anglizama gdje nije potrebno. Imaju doma\u0107u rije\u010d, francusku, i mora se davati prednost doma\u0107oj rije\u010di. Nijemci i Slovenci su nedavno proveli reformu pravopisa \u010demu je bilo otpora, ali je pro\u0161lo\u201c ka\u017ee Mami\u0107.<\/p>\nGovore\u0107i o odnosu hrvatskog i srpskog jezika, na \u010demu je i diplomirao, Mami\u0107 ka\u017ee da su to dva sli\u010dna slavenska jezika, koje je u povijesti pratila te\u017enja da se \u0161to vi\u0161e zbli\u017ee i razlikuju. \u201ePoliti\u010dka \u017eelja, srpski s unitaristi\u010dkim predznakom, nikad nije bila ostvarena. Prirodno je da Hrvati svoj jezik nazivaju hrvatskim, Srbi srpskim, bez obzira na to koliko su razlike. \u010cak i kad bi bio poptuno jednak jezik, imali bismo ga pravo nazivati svojim nacionalnim imenom, a oni svojim\u201c ka\u017ee Mami\u0107. Nije radio kompromise i bio je me\u0111u rijetkima koji je kao nepartijac radio u onda\u0161njoj vojnoj gimnaziji, predaju\u0107i latinski. Kao profesor Hrvatskog jezika nastupao je u vrijeme srbo-kroatizma, a kao lektor za hrvatski jezik u Njema\u010dkoj imao je i knjigu naziva Hrvatski za po\u010detnike. Studiraju\u0107i kod njega, ljudi su nau\u010dili hrvatski jezik. Smatra velikim da sa svojim jezikom ulazimo u EU. \u201eJezik je bit na\u0161eg identiteta. Hrvatski jezik treba osposobiti za tu ulogu i raditi na tome. Ima dosta pojmova za koje hrvatski jezik treba stvoriti odgovaraju\u0107u rije\u010d kao \u0161to su to ve\u0107i narodi u\u010dinili. U Hrvatskoj je identifikacija jezika s identitetom naroda velika. Npr. Irci su itekako \u017eilavi, a 10 % Iraca zna irski. Govore engleski. Englezi us uspjeli tvrdokornim Ircima nametnuti svoj jezik, a Nijemci, Talijani i Ma\u0111ari nama svoj nisu\u201c ka\u017ee Mami\u0107. \u010clan je Vije\u0107a za dodjelu Nagrade dr. Ivan \u0160reter (hrvatski lije\u010dnik 1980-ih ubijen zbog uporabe hrvatskog jezika) za najbolju novu hrvatsku rije\u010d, a provodi je \u010dasopis Jezik. Doma\u0107oj rije\u010di treba dati prednost, ka\u017ee. Ako je nema, treba je poku\u0161ati stvarati i u\u010diti od drugih naroda koji dr\u017ee do svoga jezika i kulture. \u201eU pitanju je jezi\u010dna \u010disto\u0107a. Hrvati su u tome postupali kao i drugi europski narodi. Stvarali su vlastite rije\u010di i za rije\u010di gr\u010dkog i latinskog podrijetla. Te rije\u010di i danas u\u017eivaju posebno mjesto u hrvatskom i ne podlije\u017eu o\u0161trici jezi\u010dnog purizma kao anglizmi, germanizmi, talijanizmi. Rije\u010di iz klasi\u010dnih jezika se lak\u0161e podnose. Ali smo stvarali i vlastite\u201c ka\u017ee Mami\u0107. Iako su se mnogi opirali kad su u hrvatski jezik ponovno do\u0161le prije potisnute rije\u010di oporba umjesto opozicija, putovnica (paso\u0161), prora\u010dun (bud\u017eet), te su rije\u010di dobro prihva\u0107ene. \u201eTrebamo se truditi dati odgovaraju\u0107u rije\u010d. Nikad nisam bio radikalan da treba sve prihva\u0107ati. Nastojao sam biti umjereni purist\u201c ka\u017ee Mami\u0107. Njegovo obilje\u017eje je jednostavnost, bez tu\u0111ica, ako je upotrijebi, ponudi i hrvatsku zamjenu. Kao stru\u010dnjak za hrvatsko pravno nazivlje bio je stru\u010dni\u00a0 \u010dlan Odbora za zakonodavstvo Zastupni\u010dkog doma\u00a0Hrvatskog sabora i dobitnik je Dr\u017eavne nagrade Hrvatskog sabora za znanstveni rad za promid\u017ebu hrvatskog jezika.<\/p>\n
Ines Grbi\u0107<\/p>\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u00a0VE\u010cER U KNJI\u017dARI \u2013 dr. MILE MAMI\u0106 \u201eSretan sam da smo dobili vlastitu dr\u017eavu i treba moliti za nju, da opstane kakva treba biti, da dr\u017eimo do sebe. Druge treba po\u0161tivati, a svoje voljeti. Molim za svoje studente, da budu dobri profesori, da se daju i da ljube jezik. To je va\u017eno\u201c poru\u010dio je istaknuti<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-8121","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8121"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8121\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}