![\"\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/1-Stru\u010dni-skup-vjerou\u010dit.jpg\" "\\"1")
<\/a>Stru\u010dni skup za vjerou\u010ditelje Zadarske nadbiskupije odr\u017ean je u subotu 25. velja\u010de u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. Susret je po\u010deo molitvom i pozdravima predstojnika nadbiskupijskog Katehetskog ureda don Ga\u0161para Dodi\u0107a i zadarskog nadbiskupa \u017delimira Pulji\u0107a. Dr. Gordan \u010crpi\u0107 je opisao odrednice nacionalnog identiteta u sklopu teme ‘Vjera i vjeronauk u slu\u017ebi izgradnje nacionalnog identiteta’. Odr\u017eane su i pedago\u0161ke radionice o temi ‘Pronala\u017eenje i interpretacija nastavnih sadr\u017eaja u slu\u017ebi nacionalnog identiteta’. Predava\u010d je istaknuo da bi u Hrvatskoj op\u0107e dobro bio sustav vrijednosti na koji se oslanjamo i kojeg kroz praksu mo\u017eemo potvr\u0111ivati. U suprotnom \u0107emo ga gubiti, dolazit \u0107e druge vrijednosti. Upozorio je da se u sustavu obrazovanja promi\u010de ideja da su roditelji, u\u010denici i nastavnici skupine koje ratuju jedna protiv druge. \u201eZadatak dr\u017eave i Crkve je da na\u0111e sinergiju, da ponovno povezuje nastavnike, u\u010denike i u\u010ditelje. Da svi rade na odgovornom, lijepom poslu, odgoju i podizanju mladih. Da na najbolji i najizvrsniji na\u010din odgovaraju na Bo\u017eji poziv, da ure\u0111uju svijet da bude bolji i ljep\u0161i. Ne mo\u017eemo se distancirati od odgovornosti za nara\u0161taje koji nam dolaze\u201c poru\u010dio je \u010crpi\u0107 istaknuv\u0161i da se vrijednosti vide jedino kroz to da ih netko \u0161iri, prakticira. Odre\u0111eno pona\u0161anje se o\u010dituje kroz vrijednosti. Zato su prakse izuzetno va\u017ene. Smatra da vjeronauk u \u0161koli treba vi\u0161e naglaska staviti na aktivnu socijalizaciju u\u010denika za \u017eivot u suvremenom dru\u0161tvu, baziraju\u0107i se na socijalnom nauku Crkve. Zato \u0161to je to crkveno u\u010diteljstvo, pape, koje je u zadnjih sto godina najbolje razradilo modele, ideje kroz koje se mo\u017ee ljude kr\u0161\u0107anski socijalizirati, da bi se kao kr\u0161\u0107ani mogli lak\u0161e snalaziti u dru\u0161tvu u kojem \u017eive i u kojem vrijednosti nije lako prakticirati. \u201eAko se vrijednosti ne \u017eive, one zamru i usvajaju se neke druge vrijednosti. Kao i pitanje sekularizacije i odnosa prema Bogu. Bog je onaj prema kojem se orijentiramo u svakodnevnom \u017eivotu. Na to upu\u0107uje razra\u0111ena ideja socijalnog nauka Crkve u socijalnim dokumentima Crkve koji potpisuju pape od Leona XIII. do Benedikta XVI.\u201c rekao je \u010crpi\u0107. Naglasio je da je \u010dovjek slika Bo\u017eja i da zbog toga ima svoje neotu\u0111ivo ljudsko dostojanstvo, bez obzira na rasu, naciju, spol, intelekt. \u201eNikakvim svojim djelovanjem tu njegovu sli\u010dnost s Bogom \u010dovjek ne mo\u017ee sakriti, \u010dovjeku nije dano da to mo\u017ee poni\u0161titi. To je osnovna ideja za\u0161to je Crkva sustavno protiv smrtne kazne. \u010covjek nije dao \u017eivot i nije mu pridr\u017eano oduzeti \u017eivot. Oko toga se vrti cjelokupna bioeti\u010dka drama – koju \u0107e sliku \u010dovjeka uzeti. Ho\u0107e li se uzeti u obzir biblijska slika, gr\u010dka ideja, da je \u010dovjek kao kugla koja je naprsla pa se te dvije polovice tra\u017ee dok se ne na\u0111u (mu\u0161ko-\u017eenski princip, kad se na\u0111u, spoji se cjeloviti \u010dovjek). Ili slika prosvjetiteljstva, da je \u010dovjek samostvarala\u010dko bi\u0107e. Biblijska i gr\u010dka slika ka\u017eu da se u \u010dovjeku ne\u0161to slomilo. \u201e\u010covjek ima atribute savr\u0161enosti, ali ima ne\u0161to krhko, lomljivo u njemu\u201c rekao je \u010crpi\u0107, podsjetiv\u0161i i na ideju Sartrea da se suvremeni \u010dovjek tro\u0161i, \u010dovjek je potro\u0161na roba, i kao potro\u0161an mora mijenjati i zamijeniti. Uz to ide i ideja da se partneri moraju mijenjati, jer se s vremenom potro\u0161e, pa se mijenja da se ‘osvje\u017ee’. To je \u010dovjek potro\u0161a\u010d kojeg tro\u0161e i koji se tro\u0161i i nezadovoljan je u tom stanju. Mislioci se bune protiv toga, ka\u017eu da je ta situacija humano neodr\u017eiva, rekao je \u010crpi\u0107.<\/p>\n\u00a0<\/p>\n TEMELJ SNC-A<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Temeljne istine socijalnog nauka Crkve su istina, sloboda, pravednost i ljubav. Temelje\u0107i se na Svetom pismu, SNC promovira vrijednost istine. \u201eNe smijemo odustati od traganja za istinom. Ne smijemo odustati od slobode. S kr\u0161\u0107anstvom dolazi ideja da su ljudi slobodni. To je izvorno kr\u0161\u0107anska ideja. Stare despocije su smatrale da je jedan slobodan, car. Gr\u010dka demokracija, da su neki slobodni, aristokracija, slobodni gra\u0111ani, ostali su bili robovi. S kr\u0161\u0107anstvom dolazi ideja da su svi ljudi slobodni. Prof. \u0160agi se bunio govore\u0107i \u0161to je nama trebalo da Duh Sveti mora dignuti Francusku revoluciju da nam otkrije da su bratstvo, sloboda i jednakost evan\u0111eoski ideali. To su osnovni motivi Francuske revolucije. To je uzeto iz evna\u0111elja, nije to ne\u0161to originalno \u0161to se iznjedrilo. Za nas je pitanje za\u0161to nam to mora re\u0107i Francuska revolucija\u201c upozorio je \u010crpi\u0107. Istaknuo je da su svi spisi i teolo\u0161ki opus pape Benedikta XVI. o ljubavi, od Uvoda u kr\u0161\u0107anstvo, do enciklika Deus caritas est, Caritas in veritate. To je sukus njegovog teolo\u0161kog promi\u0161ljanja. \u201eU ljubavi koja povezuje, nadilazi, koja daje ono \u0161to se od nje ne tra\u017ei. Tu po\u010dinje \u017eivot. Kad daje\u0161 ono \u0161to od tebe nitko ne tra\u017ei. A tu se ipak daje, tu se ne\u0161to doga\u0111a. Tu po\u010dinje \u017eivot, a prestaje odra\u0111ivanje \u017eivota. Po\u010dinje ono \u0161to je lijepo i zbog \u010dega vrijedi \u017eivjeti\u201c istaknuo je \u010crpi\u0107, istaknuv\u0161i da je slika \u010dovjeka va\u017ena, to nije samo retori\u010dko pitanje. \u201ePitanje kako razumjeti \u010dovjeka je pitanje je li ne\u0161to jo\u0161 nije dovoljno \u010dovjek ili nije vi\u0161e dovoljno \u010dovjek. Dakle, pitanje definicije. Ako se ka\u017ee da ne\u0161to jo\u0161 nije dovoljno \u010dovjek, onda se s tim mo\u017ee postupati kao da to nije \u010dovjek. Ako ne\u0161to vi\u0161e nije dovoljno \u010dovjek, s time se mo\u017ee proizvoljno postupati\u201c upozorio je \u010crpi\u0107, dodav\u0161i da je oko poba\u010daja i eutanazije pitanje kako defnirati \u010dovjeka. \u201eAko 1941. g. definirate \u010dovjeka kao \u017didova, ako \u017eivite u Njema\u010dkoj, to je vrlo nezgodno. Ili pak kao crnca, u nekim kontekstima. Na to ho\u0107e uputiti prvi postulat socijalnog nauka. \u010covjek ima svoje neotu\u0111ivo ljudsko dostojanstvo, mi to ne mo\u017eemo odre\u0111ivati definicijom. Nije nam pridr\u017eano da to naru\u0161avamo iz bilo kojeg razloga. \u010covjek je \u010dovjek, po svojoj sli\u010dnosti Bogu ima svoju transcedentnu otvorenost; ne mo\u017eemo ga u stvarnosti ‘popeglati’ i proizvoljno se prema njemu odnositi\u201c upozorio je \u010crpi\u0107.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n ZAJEDNI\u010cKO DOBRO \/ PRIVATNO VLASNI\u0160TVO<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Bitni moment u izgradnji identiteta i dru\u0161tva treba vezati uz zajedni\u010dko dobro zajednice. Stvarati takvo okru\u017eenje i klimu u kojoj \u0107e svaki pojedinac i zajednica mo\u0107i maksimalno razviti svoje talente. \u201eBog ne voli kad zakopavamo, zatiremo talente. To je nepristojno. Da ti neki dar, a ti taj dar odbaci\u0161, prezre\u0161, ne vrednuje\u0161, ne razigra\u0161; ne ostvari\u0161 s njim ono \u0161to ti je dano. Bog se raduje kad se talent razvija. Drugi vatikanski sabor poti\u010de na stvaranje okru\u017eenja unutar kojeg \u0107emo mo\u0107i razvijati svoje potencijale, cijela zajednica. I da svaki pojedinac u toj zajednici svoje talente maksimalno i optimalno razigra\u201c istaknuo je predava\u010d. Govorio je o op\u0107em dobru kao razlogu postojanja politi\u010dke vlasti. \u201ePoliti\u010dka vlast ne postoji da bi neki bili predsjednici, drugi ministri. Nego zato da bi se razvilo op\u0107e dobro. Zajedni\u010dko dobro zajednice, naroda. Da bi taj narod napredovao. Otuda rije\u010d ministar \u2013 poslu\u017eitelj. To je tako\u0111er uzeto iz evan\u0111elja. Nije magis, magistar. Nego ministar. Onaj koji je prvi poslu\u017eitelj\u201c rekao je \u010crpi\u0107, podsjetiv\u0161i na Isusove rije\u010di da ne budemo kao vladari nego poslu\u017eitelji jedni drugih. U smislu op\u0107eg dobra va\u017eno je i privatno vlasni\u0161tvo koje ide kroz cijeli crkveni nauk, \u010dovjeku je pridr\u017eano odgovorno raspolagati. \u201ePrivatno vlasni\u0161tvo uvijek ima socijalnu hipoteku. Ve\u0107 sv. Ambrozije ka\u017ee: Kad daje\u0161 siromahu, ne daje\u0161 mu od svoga. Nego mu vra\u0107a\u0161 njegovo. Jer zemlja nije dana samo nekima, nego svima. To je ideja. Da svi moraju mo\u0107i sudjelovati u bogatstvu jedne zemlje, imaju pravo. Do\u0161lo je do zbrke, nereda i treba ponovno poslo\u017eiti da bude pravedno\u201c rekao je \u010crpi\u0107. To je ideja Ivana Pavla II., iz Ju\u017ene Amerike je uzeo i ideju preferencijalne opcije za siroma\u0161ne. \u201eAko netko mora imati povla\u0161teno mjesto u crkvi, to su siroma\u0161ni. To ne zna\u010di da Crkva mora biti siroma\u0161na, ali mora imati sluha za sirotinju, mora mo\u0107i znati prepoznati tko su siroma\u0161ni u svijetu. Nisu siroma\u0161ni samo oni koji su materijalno siroma\u0161ni. Ima puno duhovnog, prekrivenog siroma\u0161tva. Va\u017eno je imati sluha za njih\u201c rekao je \u010crpi\u0107.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n MATERIJALNA DOBRA \/ SOLIDARNOST<\/p>\n \u00a0<\/p>\n \u201eTu\u017eno je da se u hrvatskoj dr\u017eavi Crkva mora zalagati za vode, \u0161ume, da je to zadnja linija obrane. Ako se Crkva mora zalagati da se ne rasprodaju hrvatske vode, granice, zna\u010di da dr\u017eava lo\u0161e funkcionira. Treba raditi pristisak na dr\u017eavu da ona preuzme te funkcije. Crkva nije institucija koja bi to trebala raditi\u201c rekao je \u010crpi\u0107. Va\u017ean moment kroz koji se mo\u017ee graditi suvremeni nacionalni identiet je izgradnja solidarnosti koja se odvija na razini povjerenja. Nema povjerenja, nema solidarnosti, ako nema grupe koja iznutra funkcionira, koja ima unutarnju povezanost. Prema ugovoru iz Maastrichta, plan uklju\u010duje solidarnost i supsidijarnost kao integrativne faktore Europe bez kojih se ne mo\u017ee integrirati. \u201eBez solidarnosti i supsidijarnosti nije mogu\u0107a integracija bez rata. To postoji u svjetovnim dokumentima, a mi u Crkvi to opet zaboravljamo. To je od nas preuzeto, ugra\u0111eno u dokumente ne ba\u0161 kr\u0161\u0107anske Europe, koja prepoznaje te vrijednosti, a mi sami zaboravljamo da te vrijednosti imamo i da ih mo\u017eemo promicati. I da nam ne treba nitko izvana da bi to gradili i izgra\u0111ivali\u201c rekao je \u010crpi\u0107. Solidarnost mo\u017ee biti kratkoro\u010dna i dugoro\u010dna. Kratkoro\u010dna je pomo\u0107 potrebnome, da se siroma\u0161nom ne dr\u017ee propovijedi, da gleda ho\u0107e mu se dati kruha. Drugi korak je probati siromaha izvesti iz njegova siroma\u0161tva. Vidjeti koji su generatori siroma\u0161tva koji dovode siromaha u siroma\u0161tvo, otkloniti generatore. Kod dugoro\u010dne solidarnosti treba raditi na uklanjanju strukturalnih prepreka zapadanja u siroma\u0161tvo. Siroma\u0161tvo je u Hrvatskoj strukturalno. Kad upadne\u0161 u siroma\u0161tvo, obitelj ti postaje siroma\u0161na, djeca rano napuste obrazovni sustav. Osobna solidarnost je u Hrvatskoj vrlo visoka, pokazalo se i tijekom Domovinskog rata, Hrvati su spremni pomo\u0107i. Strukturalna je vezana uz povjerenje, treba imati institucije kroz koje \u0107emo pomagati potrebnima. To zna\u010di da vjerujemo da \u0107e te institucije to raditi. Taj dio nam nedostaje, vezano uz dugoro\u010dnu solidarnost, da postoje fondovi, zaklade, da znamo da \u0107e, kad damo neka sredstva, ona i do\u0107i onome za koga smo ih dali, da se ne\u0107e izgubiti. Ivan Pavao II. je govorio i o solidarnosti s budu\u0107im generacijama. Ne smijemo sve \u0161to imamo potro\u0161iti sada. Moramo misliti da iza nas dolaze drugi ljudi i biti solidarni s njima. \u010cisti zrak, \u0161ume, vode, more, moramo i njima ostaviti. Ako smo ve\u0107 nesposobni njima to ostaviti bolje no \u0161to smo primili, barem ne lo\u0161e da im sve uni\u0161timo. Treba odgajati djecu u svijesti da iza njih dolaze njihova djeca; odnositi se znaju\u0107i da se djedovina predaje unucima.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n SUPSIDIJARNOST\/OBITELJ<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Bitan je i moment supsidijarnosti. Papa Pio XII. koji je \u017eivio u vrijeme totalitarnih sustava \u017eivio je s idejom pripomo\u0107ne slu\u017ebe. Treba pustiti svakom \u010dovjeku na njegovoj razini da rje\u0161ava probleme, da djeluje slobodno na toj razini, u svojim mogu\u0107nostima. Vi\u0161a razina se ne smije i ne treba mije\u0161ati u poslove ni\u017ee razine, dok funkcionira. Mora se umije\u0161ati kad ni\u017ea razina ne\u0161to ne mo\u017ee rije\u0161iti, na na\u010din da ne preuzima odgovornost i ovlast ni\u017ee instance, nego da je osposobi da bude sposobna funkcionirati. Treba pomo\u0107i \u010dovjeku da rezultat postigne sa svojim mogu\u0107nostima, koliko mo\u017ee, uz pripomo\u0107. U suvremenom dru\u0161tvu obitelji treba dati mjesto koje zaslu\u017euje kao institucija od najve\u0107eg povjerenja. \u010crpi\u0107 smatra da kroz nastavu vjeronauka treba raditi daljnju pripravu za brak, pripremati ljude da preuzimaju odgovornost za \u017eivot budu\u0107ih generacija. Treba reafirmirati vrijednosti i omogu\u0107iti instituciji braka, obitelji da zadovolje visoke standarde koji se pred njih postavljaju. Od tih se institucija puno o\u010dekuje, a malo im se daje.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n VRIJEDNOST RADA<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Va\u017ean moment za koji se mora odgajati je kultura rada u Hrvatskoj. \u010covjek se na prvim stranicama Biblije javlja kao Bo\u017eji suradnik. Pozvan je u Edenski vrt da ga obra\u0111uje i \u010duva. Rad ima vrijednost po sebi. Sin Bo\u017eji radi. Kroz rad se \u010dovjek vi\u0161e o\u010dovje\u010duje, vi\u0161e postaje \u010dovjekom. Brojni pokazatelji govore da smo zanemarili kulturu rada u Hrvatskoj, vrijednost rada u sebi. \u201eKoliko god je te\u0161ko odgajati za rad, mi od toga ne bismo smjeli odustati, da je dobro i vrijedno biti dobar radnik. Sramota je biti lijen, ne dobar radnik. Danas smo do\u0161li do toga da si bedast ako radi\u0161 i ni\u0161ta nema\u0161, netko drugi se sna\u0161ao\u201c rekao je \u010crpi\u0107. Smatra da je vjeronauk prostor unutar kojeg se mo\u017ee u\u010diti ljude da razvijaju druga\u010diji odnos jednih prema drugima, rje\u0161avaju u korijenu ekolo\u0161ku, gospodarsku, financijsku krizu. Veliki problem Hrvata je i da svakih 50 godina nestaju politi\u010dke elite sje\u010dom glava. Hrvati se zato klonu politike kao rizi\u010dnog posla. \u201eNo to je posao kojim se moramo baviti. Na op\u0107oj razini, da je politika briga oko op\u0107eg dobra. Ne mo\u017eemo se distancirati od brige za izgradnju ovog svijeta. Kr\u0161\u0107ani nemaju pravo na to. Koji imaju talent, moraju se baviti politikom. Mora se u\u010diti ljude da se znaju javno anga\u017eirati, da znaju javno artikulirati svoje stavove, da znaju pitati, da to ne bude nasilno, nego kulturno, civilizirano. Da se prepoznaje da taj \u010dovjek zna razmisliti, re\u0107i, da zna ustati, zalo\u017eiti se za ne\u0161to. I da zna preuzeti odgovornost. To moramo u\u010diti mlade ljude. To je budu\u0107nost razvoja Hrvatske\u201c poru\u010dio je \u010crpi\u0107, dodav\u0161i da se Hrvatska ne\u0107e razviti time \u0161to \u0107e nam netko izvana to u\u010diniti, \u0161to \u0107emo u\u0107i u neku asocijaciju, ili \u0107e nas netko razviti sa \u010darobnim \u0161tapi\u0107em. \u201eZada\u0107a nam je razvijati politi\u010dku kulturu gra\u0111ana. Kod Hrvata valja razvijati svijest o tome da su nam dana prirodna bogatstva. Da ih moramo predati budu\u0107im generacijama, ne ih uni\u0161titi. To je na\u0161a zemlja. Moramo u\u010diti ljude da je vole i vode tako da je vole njihova djeca. Moramo razvijati generacijsku solidarnost. Ovu zemlju ne smijemo uni\u0161titi, prodati, prepustiti nekome\u201c upozorio je \u010crpi\u0107.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n KULTURA MIRA\/INICIJACIJA U DRU\u0160TVO I CRKVU<\/p>\n \u00a0<\/p>\n U Hrvatskoj ima malo me\u0111usobnog povjerenja a puno napetosti. \u201eKultura mira nije samo odsustvo rata, odustajanje od nasilja. Ne mo\u017ee se deklaracijom proglasiti da nema nasilja, kad je antropolo\u0161ki \u010dovjek bi\u0107e koje ima ali mo\u017ee kontrolirati agresivnost. Utopijski je, ideolo\u0161ki projekt da \u0107e se sasvim izbaciti nasilje. Izgradnja mira u sebi, u na\u0161im odnosima, dijalo\u0161ka otvorenost, propitkivanje drugog nam je pridr\u017eano i moramo raditi\u201c rekao je \u010crpi\u0107. Istaknuo je da je nastava vjeronauka privilegirani prostor unutar kojeg bi trebalo napraviti inicijaciju u dru\u0161tvo, da \u010dovjek mo\u017ee kr\u0161\u0107anski \u017eivjeti u njemu, kr\u0161\u0107anski preuzimati odgovornost koje se pred njega stavljaju u dru\u0161tvu u kojem \u017eivi. Da po zavr\u0161etku srednje \u0161kole nije zaka\u0161njeli tinejd\u017eer, nego da mladi odgovorni ljudi preuzimaju odgovornost za izgradnju dru\u0161tva, da se na njih mo\u017ee ra\u010dunati. \u201eKao ljudi koji su spremni dobrovoljno davati tamo gdje se to od njih ne tra\u017ei, jer je to izgradnja zajedni\u010dkog dobra u kojem \u0107emo svi imati koristi. U tom smjeru treba usmjeravati odgoj u \u0161koli. To nam je zadatak\u201c poru\u010dio je \u010crpi\u0107. Smatra da treba o\u017eivjeti i \u017eupnu katehezu koja bi imala inicijaciju u vjerni\u010dku zajednicu, da kroz nju ja\u010daju \u017eive vjerni\u010dke zajednice. \u201eImamo veliki prostor da kroz vjeronauk u \u0161koli razvijamo inicijaciju ljudi za \u017eivot u dru\u0161tvu na na\u010din da razvijamo nacionalni identiet Hrvata koji \u0107e uklju\u010diti kr\u0161\u0107anske vrijednosti koje se mogu o\u010ditovati jedino kroz prakse\u201c zaklju\u010dio je dr. \u010crpi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n Ines Grbi\u0107 \u00a0\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" STRU\u010cNI SKUP ZA VJEROU\u010cITELJE ZADARSKE NADBISKUPIJE \u2013 VJERA I VJERONAUK U SLU\u017dBI IZGRADNJE NACIONALNOG IDENTITETA \u00a0 Stru\u010dni skup za vjerou\u010ditelje Zadarske nadbiskupije odr\u017ean je u subotu 25. velja\u010de u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. Susret je po\u010deo molitvom i pozdravima predstojnika nadbiskupijskog Katehetskog ureda don Ga\u0161para Dodi\u0107a i zadarskog nadbiskupa \u017delimira Pulji\u0107a. Dr. Gordan \u010crpi\u0107<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-7183","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7183"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7183\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}<\/a><\/p>\n