{"id":7172,"date":"2012-02-27T10:27:57","date_gmt":"2012-02-27T09:27:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=7172"},"modified":"2012-02-27T10:27:57","modified_gmt":"2012-02-27T09:27:57","slug":"blagoslov-postaja-kriznog-puta-i-vitraja-u-crkvi-sv-mihovila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2012\/02\/blagoslov-postaja-kriznog-puta-i-vitraja-u-crkvi-sv-mihovila\/","title":{"rendered":"BLAGOSLOV POSTAJA KRI\u017dNOG PUTA I VITRAJA U CRKVI SV. MIHOVILA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Crkva sv. Mihovila u Zadru, jedna od najomiljenijih crkvi zadarskom puku, i zbog svakodnevne raspolo\u017eivosti tamo\u0161njih redovnika za ispovijed (zbog \u010dega je, uz crkvu sv. Frane, nazvana ispovjedaonicom grada), u nedjelju 26. velja\u010de, zasjala je po blagoslovu postaja Kri\u017enog puta i sedam vitraja na kojima su likovi dvanaest svetaca, bla\u017eenika i sluga Bo\u017ejih. U\u010dinio je to provincijal Hrvatske provincije franjevaca tre\u0107oredaca glagolja\u0161a fra Ivan Paponja, predav\u0161i tako ta umjetni\u010dka djela na Bo\u017eju slavu, \u010da\u0161\u0107enje puku i trajni spomen darovateljima. Autor Kri\u017enog puta je akademski slikar Mate Ljubi\u010di\u0107 iz Zadra, a likove svetaca na vitrajima oslikao je akademski umjetnik Zdravko Ti\u0161ljar iz Zagreba. Staklarske radove izvela je radionica Branka \u0106alovi\u0107a ‘Stakloart’ iz Zagreba, a u postavljanju vitraja sudjelovala je drvodjelska radionica Jurice Ranja iz Kukljice. Gvardijan samostana fra Miroslav Barun i redovnici zahvalili su\u00a0 Bogu i dobro\u010diniteljima na tako velikom daru. Ni od koga nije tra\u017eena pomo\u0107, sve je ponu\u0111eno. Marija Kanjer ro\u0111. \u0160tuli\u0107 svu je u\u0161te\u0111evinu, kako je dogovorila sa suprugom za njegova \u017eivota, odlu\u010dila dati za obnovu crkava. Kanjer je darovala postaje Kri\u017enog puta i sve vitraje, osim jednog. Vitraj bl. Ivana Pavla II. i bl. Alojzija Stepinca dar je don Ivana Kevri\u0107a. Nitko nije htio da u djelu bude upisano njegovo ime, neka bude upisano u Bo\u017ejem srcu, rekao je fra Miroslav. Gra\u0111evinske radove i rasvjetu financirala je njema\u010dka biskupija Freiburg i Zadarska nadbiskupija. Fra Miroslav je zahvalio brojnim vjernicima koji ih pohode i \u00a0uvijek su podupirali obnovu. Prvi put u devetstoljetnoj povijesti crkve sv. Mihovila, ove su velja\u010de na njene prozore postavljeni vitraji. Ideja da se prozori njima urese sazrijeva 28 godina. To je kruna nedavno dovr\u0161ene velike i kompleksne obnove unutra\u0161njosti te crkve iz 12. st. No, jo\u0161 ima nekih potreba, kamenje na oltarima je o\u0161te\u0107eno. \u201eBilo bi red da tu crkvu koja je hrvatski spomenik nulte kategorije podari i Ministarstvo kulture\u201c rekao je fra Miroslav.<\/p>\n

\u00a0\"\"<\/a><\/p>\n

U crkvi sv. Mihovila bogoslu\u017eje se uvijek slavilo na staroslavenskom i hrvatskom jeziku, \u0161to je uz nju vezalo hrvatski puk, osobito u vrijeme talijanske okupacije. Redakcija za izbor morala je uva\u017eiti promjene posljednjih desetlje\u0107a (novi bla\u017eenici), potrebu da se uvrste i za\u0161titnici franjevaca tre\u0107oredaca, \u017eelju donatora. Odlu\u010deno je da se prika\u017eu likovi koji u Zadru nisu dovoljno zastupljeni i \u010da\u0161\u0107eni. Po\u010dev\u0161i od prvog prozora pokraj zvonika do kora, poredani su na sljede\u0107i na\u010din: sv. Franjo Asi\u0161ki, bl. Ivan Pavao II., bl. Alojzije Stepinac, bl. Ivan Merz, sv. Pio iz Pietrelcine, sv. Elizabeta Ugarska, za\u0161titnica caritasa. Po ocu Andriji, ugarsko-hrvatskom vladaru, je i hrvatska princeza. Sv. Ljudevit IX., francuski kralj u 13. st., uzorni kr\u0161\u0107anski vladar. Oboje su, odu\u0161evljeni duhovno\u0161\u0107u sv. Franje Asi\u0161kog, stupili u franjeva\u010dki Tre\u0107i red i zavrijedili postati za\u0161titnici svjetovnog i samostanskog Tre\u0107eg reda. Sv. Jeronim, prevoditelj i tuma\u010d sv. Pisma, najpoznatiji Dalmatinac, progla\u0161en u 15. st. odredbom pape Siksta IV. patronom hrvatske tre\u0107oredske provincije koja od tada nosi njegovo ime. Sluga Bo\u017eji Matej Mastili\u0107 Bo\u0161njak (1420-1525), jedan od najodli\u010dnijih graditelja i \u0161iritelja provincije franjevaca tre\u0107oredaca u Hrvatskoj. Osnivao je samostane na Rabu, Krku, Cresu i umro u dubokoj starosti na glasu svetosti. Sv. Mihovil Arkan\u0111el, za\u0161titnik crkve i samostana, je iza orgulja u rozeti na pro\u010delju crkve. Zadnji prozor oslikava dvije osobite franjevke tre\u0107oredice: bl. Katarinu Kosa\u010du Kotromanovi\u0107, posljednju bosansku kraljicu koja je, bje\u017ee\u0107i od Turaka, preminula i pokopana je u Rimu te bl. Mariju Propetog Isusa Petkovi\u0107 s Kor\u010dule, utemeljiteljicu Dru\u017ebe K\u0107eri Milosr\u0111a. Predstavljaju \u017eenski religiozni genij kojem Crkva i narod duguju veliko priznanje i zahvalnost.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Akademski umjetnik Bogdan Mogilevskij istaknuo je da su umjetnici djela uklopili u zadane umjetni\u010dke okvire. Unesena je toplina i oplemenjena unutra\u0161njost crkve. Krajem 17. st. uobi\u010dajenim postaje postavljanje postaja kri\u017enog puta u crkvama, \u0161to je simbol hodo\u010da\u0161\u0107a u Svetu Zemlju i Jeruzalem gdje je Krist podnio muku i smrt. Ljubi\u010di\u0107 je postaje oslikao u klasi\u010dnoj kompoziciji, ujedna\u010denog kolorita ljubi\u010dastih nijansi, \u0161to je korizmena emocija, rekao je Mogilevskij. Dominantna boja zahtjevne tehnike vitraja je crvena i plava, a mije\u0161anjem bijelog stakla u kompozicju posti\u017ee se rasko\u0161an dekorativni efekt. Ti\u0161ljar i Ljubi\u010di\u0107 su svoja iskustva stavili u slu\u017ebu sadr\u017eaja djela, a autorski egocentrizam zamijenili odricanjem. Naime, Ti\u0161ljar je u prigodnoj rije\u010di upozorio kako autor nekad dokazuje svoju aroganciju prema publici da je gotovo isklju\u010duje kao va\u017enog arbitra u procjenjivanju sliku, te u djelu isti\u010de egocentri\u010dnost, samodopadnost i ta\u0161tinu. Polazi\u0161te u stvaranju trebali bi biti nesebi\u010dnost, \u010dovje\u010dnost, odricanje, spremnost na \u017ertvu. \u201eOd kr\u0161\u0107anski intorniranog djela o\u010dekuje se poticaj za dubinske domete; za tihu motivaciju sna\u017eenja vjere, afirmacije metafizi\u010dkih vrijednosti ispred materijalnoga. Sve to izvedeno na na\u010din da ohrabri likovno neupu\u0107ene, a ne razoa\u010dra likovno obrazovane gledatelje. Ostvare li vitraji namjeru da ne budu smetnja va\u0161oj molitvi i predanju Bogu, ulo\u017eeni napori nisu bili uzaludni\u201c rekao je Ti\u0161ljar. Ljubi\u010di\u0107 je zahvalio franjevcima na povjerenju da na svoj na\u010din prika\u017ee muku Krista, \u0161to nije jednostavno. \u201eRadio sam puno takvih djela i svaki put druga\u010dije. Ljudi se \u017eele nadahnuti umjetni\u010dkim djelima, izvu\u0107i poruku. Ljudi u crkvi tra\u017ee trenutke sabranosti. Bio bih sretan da te slike ljudima budu poticaj u otkrivanju spoznaja duha i da u\u010dvrste svoju vjeru\u201c rekao je Ljubi\u010di\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crkva sv. Mihovila u Zadru, jedna od najomiljenijih crkvi zadarskom puku, i zbog svakodnevne raspolo\u017eivosti tamo\u0161njih redovnika za ispovijed (zbog \u010dega je, uz crkvu sv. Frane, nazvana ispovjedaonicom grada), u nedjelju 26. velja\u010de, zasjala je po blagoslovu postaja Kri\u017enog puta i sedam vitraja na kojima su likovi dvanaest svetaca, bla\u017eenika i sluga Bo\u017ejih. U\u010dinio je<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-7172","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7172"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7172\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}