{"id":65586,"date":"2023-05-24T18:26:21","date_gmt":"2023-05-24T17:26:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=65586"},"modified":"2023-05-24T18:26:21","modified_gmt":"2023-05-24T17:26:21","slug":"zadar-dr-burilovic-crnov-o-istrazivanju-rada-znacajne-katolicke-novinarke-smiljane-rendic-poticaji-sv-ivana-pavla-ii-iz-njegovog-pisma-zenama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2023\/05\/zadar-dr-burilovic-crnov-o-istrazivanju-rada-znacajne-katolicke-novinarke-smiljane-rendic-poticaji-sv-ivana-pavla-ii-iz-njegovog-pisma-zenama\/","title":{"rendered":"ZADAR: Dr. Burilovi\u0107 Crnov o istra\u017eivanju rada zna\u010dajne katoli\u010dke novinarke Smiljane Rendi\u0107 \/ Poticaji sv. Ivana Pavla II. iz njegovog Pisma \u017eenama"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Silvana Burilovi\u0107 Crnov, autorica knjige ‘Smiljana Rendi\u0107 \u2013 zlatno pero hrvatskoga novinarstva’, dobitnica je priznanja Hrvatskog dru\u0161tva katoli\u010dkih novinara za \u201eistra\u017eiva\u010dki rad o doprinosu velikana pera katoli\u010dkom novinarstvu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u predstavlja\u010dima te knjige u srijedu, 17. svibnja u crkvi sv. Frane u Zadru bila je i autorica Crnov, novinarka i voditeljica Tiskovnog ureda Splitsko \u2013 makarske nadbiskupije.<\/p>\n\n\n\n

Doga\u0111aj je organiziran u mjesecu svibnju, Gospinom mjesecu kada se Crkva na osobit na\u010din spominje \u017eene i povodom obilje\u017eavanja 57. Svjetskog dana sredstava dru\u0161tvenih komunikacija. Na proslavi toga Dana na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu 22. svibnja, Hrvatsko dru\u0161tvo katoli\u010dkih novinara dodijelilo je dr. Burilovi\u0107 Crnov priznanje za njen dugogodi\u0161nji istra\u017eiva\u010dki rad o djelovanju istaknute hrvatske novinarke i knji\u017eevnice Rendi\u0107, \u0161to je rezultirao i objavom te knjige \u010dija je podloga doktorska dizertacija koju je Crnov obranila 2019., na studiju ‘Kr\u0161\u0107anstvo i suvremena kultura’ Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.<\/p>\n\n\n\n

Crnov je doktorirala na temu \u201eSmiljana Rendi\u0107: katoli\u010dka novinarka i pratiteljica Drugoga vatikanskog sabora\u201c, pod mentorstvom prof. dr. Ante Vu\u010dkovi\u0107a i uz sumentorstvo prof. dr. Mladena Parlova, stekav\u0161i akademski stupanj doktorice znanosti na humanisti\u010dkom podru\u010dju, podru\u010dje teologije, grana fundamentalne teologije.<\/p>\n\n\n\n

Rendi\u0107 je prvakinja hrvatskog katoli\u010dkog novinarstva. \u0160iroj javnosti tom je knjigom dr. Crnov prvi put predstavila uop\u0107e postojanje, pa i bogato djelovanje te iznimne i hrabre \u017eene koja je djelovala u te\u0161kom vremenu komunizma. Za svoje vjersko uvjerenje i hrvatsko opredjeljenje spremno je pla\u0107ala koju god cijenu, egzistencijalno i duhovno trpe\u0107i, ali dostojanstveno i jako\u0161\u0107u Kristovog duha podnose\u0107i nevolje koje je do\u017eivljavala, budu\u0107i da je u mnogim stvarnostima svoga djelovanja bila ‘ispred vremena’. A proro\u010dko djelovanje, kakvim se mo\u017ee opisati djelovanje Smiljane Rendi\u0107, okru\u017eenje ne prepoznaje u vremenu i u trenutku kada se doga\u0111a. Nego, proroci i osobe poput Rendi\u0107, kr\u010de put i siju sjeme za stabla koja \u0107e u kasnijem razdoblju nicati a plodove \u0107e drugi ubirati, kada sazriju okolnosti i razvije se svijest na \u0161iroj dru\u0161tvenoj razini. To je i biblijska slika koju opisuje apostol Pavao govore\u0107i o Bo\u017ejim suradnicima, kada ka\u017ee da jedan sadi, drugi zalijeva, ali najva\u017eniji je Bog koji daje da raste.  <\/p>\n\n\n\n

Osvijetliti i istra\u017eiti sna\u017enu i javnosti nepoznatu osobnost poput Rendi\u0107, u vremenu kada u Crkvi i dru\u0161tvu nije bilo, kao u postkoncilsko i vrijeme demokracije, izra\u017eeno javno djelovanje vjernika laika, dodijeljenim priznanjem dr. Crnov prepoznao je i Upravni odbor HDKN-a koji je i sunakladnik te knjige.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Smiljana Rendi\u0107 pratila je svojim tekstovima, \u010dlancima, rad Drugog vatikanskog koncil za Glas Koncila<\/em>. Svoje uzbu\u0111enje i sre\u0107u \u0161to je dobila mogu\u0107nost za tako vrijedno stvarala\u0161tvo opisala je rije\u010dima: \u201eOvih dana osje\u0107am se kako ‘visim o niti Historije’, kako je rekao neki koncilski otac. Koji put mi se \u010dini kao da sanjam: ja, Smiljana Rendi\u0107 pokojnoga Marka, iz Radunice u Splitu, pi\u0161em kroniku jednoga Koncila… i kroniku o putu prvoga Pape koji je preletio Atlantik… A jo\u0161 prije tri godine \u010dinilo se da vjernost Crkvi zna\u010di presje\u010dene pute u ovoj zemlji, zakopane talente, prega\u017eene sudbine. I onda ka\u017eu da nema Boga u toku Historije\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tim rije\u010dima Rendi\u0107 opisuje priliku koju je dobila. \u201eSli\u010dno osjeti svaki pisac, znanstvenik kad pred sobom ugleda ne\u0161to veliko, vrijedno svakoga truda. To se dogodilo meni u susretu s mi\u0161lju i djelom Smiljane Rendi\u0107 prije ne\u0161to vi\u0161e od 11 godina, tra\u017ee\u0107i temu za doktorat\u201c rekla je dr. Crnov. Po\u010detak joj je bio te\u017eak jer je o Rendi\u0107 malo znala; tek da je bila novinarka i da je napisala \u010dlanak Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod<\/em>, zbog kojega je bila sudski ka\u017enjena, te da je jedina dobitnica nagrade Zlatno pero Glasa Koncila<\/em>. Suradnica toga tjednika je i Crnov 18 godina.<\/p>\n\n\n\n

Ti podaci u Crnov probudili su osje\u0107aj da \u201evisi o niti Historije\u201c, kako bi rekla Rendi\u0107; da istra\u017ei nepoznato i otme zaboravu ono \u0161to je nepravedno u njega gurnuto. O Rendi\u0107 nije postojao cjeloviti \u017eivotopis ni bibliografija, pa je trebalo potra\u017eiti osobe koje su poznavale njen \u017eivot i djelo. To su urednici Glasa Koncila: Vladimir Pavlini\u0107, \u017divko Kusti\u0107, Ivan Mikleni\u0107 i osobe poput fra \u0160pire Marasovi\u0107a. S tim sugovornicima dr. Crnov snimila je razgovore i autorizirane ih objavila u svojoj doktorskoj disertaciji, a u knjizi je objavila dijelove iz tih razgovora.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSpomenuti sugovornici ulo\u017eili su vrijeme, trud i dobru volju da bi mi rasvijetlili lik Smiljane Rendi\u0107, \u0161to mi je dalo dobar okvir koji je trebalo dalje popunjavati \u010ditaju\u0107i njena objavljena i neobjavljena djela. Razgovarala sam i s brojnim drugim osobama, kao \u0161to su Bonaventura Duda, Ivan Mu\u017ei\u0107, Jerko Grgec, sin pokojnog Radovana Grgeca s kojim se Smiljana dopisivala, a koji mi je dao preslikati tu korespondenciju. Svima njima silno sam zahvalna na pomo\u0107i. Oni su svoje mi\u0161ljenje izrekli, a ja sam njeno tek imala otkriti. Otkrila sam da je iza sebe ostavila bogatu pisanu ostav\u0161tinu: uz nekoliko knjiga i stotine objavljenih \u010dlanaka u crkvenom i svjetovnom tisku, o\u010duvana je njena obilna korespondencija koja do danas nije u cijelosti pregledana ni istra\u017eena\u201c rekla je dr. Crnov na predstavljanju svoje knjige u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

Preostala neistra\u017eena pisana ba\u0161tina obuhva\u0107a Smiljanina osobna pisma koja i nisu samo osobna. Rendi\u0107 je pisala u komunizmu \u201ekoje nije dopu\u0161talo jasno\u0107u u izri\u010daju niti je bilo uputno javno voditi rasprave koje se odnose na stanje u Crkvi. Iz toga se razvio i poseban javni jezik i potreba da se mi\u0161ljenja izreknu na drugim mjestima. Rendi\u0107 je usvojila pismo kao osoban na\u010din izricanja mi\u0161ljenja\u201c rekla je dr. Crnov.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Rendi\u0107 je upu\u0107ivala svoja pisma (nad)biskupima, urednicima tiskovina, profesorima teologije, novinarskim kolegama te drugim crkvenim i svjetovnim osobama. Me\u0111u njima su i istaknute \u017eene, Ljiljana Matkovi\u0107 Vla\u0161i\u0107 i klarisa s. Marija od Presvetoga Srca. Teme u pismima su raznovrsne; nekad u samo jednom pismu obra\u0111uje vi\u0161e tema: teolo\u0161ke, biblijske, povijesne i ekleziolo\u0161ke te knji\u017eevne rasprave.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNjena pisma sadr\u017eavaju dragocjene uvide u slo\u017eenu problematiku prihva\u0107anja ili prikrivenog odmaka od Drugog vatikanskog koncila, promi\u0161ljanja o ulozi \u017eene i laika u Crkvi ali i svega \u0161to ju je mu\u010dilo. Preslike pisama je sa\u010duvala, nazivala ih je feljtonima i smatrala ih je najboljim \u0161to \u0107e od nje u prozi ostati\u201c rekla je dr. Crnov, koja u osobnom arhivu ima vi\u0161e od 500 pisama Smiljanine korespondencije.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNakon \u010ditanja pisama, postaje jasno da Rendi\u0107 nije mogu\u0107e upoznati bez uvida u njena pisma. Ve\u0107ina biografskih podataka o njenom \u017eivotu koji su doneseni u ovoj knjizi podaci su iz tih pisama. U pismima se na vi\u0161e mjesta o\u010dituje Smiljanin vapaj za osobom koja \u0107e temeljito istra\u017eiti njena objavljena i neobjavljena djela. Stoga mi se \u010dini da je prije Smiljana prona\u0161la mene, nego ja nju\u201c rekla je dr. Crnov, istaknuv\u0161i da joj je istra\u017eivati Smiljanin rad i djelovanje bilo radost i dar.<\/p>\n\n\n\n

U knjizi je dr. Crnov objavila prvi put brojne Smiljanine objavljene bibliografske jedinice. Stoga je ta knjiga najcjelovitija biografija i bibliografija Smiljane Rendi\u0107 do sada. Knji\u017eevnica Zdenka \u010corkalo rekla je da se knjiga dr. Crnov \u201elagano \u010dita, a te\u0161ko pamti, za \u0161to se pobrinula Smiljana koja je enciklopedijskim znanjem i toplinom prema najmanjima, najslabijima, dala na znanje tko ju je obdario svime \u0161to je imala\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Autorica Crnov istaknula je da \u201eSmiljana nije bila politi\u010darka, nego se kao knji\u017eevnica zalagala za \u010disto\u0107u i samostalnost hrvatskog jezika. Genitiv nije u duhu hrvatskoga jezika. Re\u0107i Sabor Hrvatske<\/em> nije isto kao i re\u0107i hrvatski Sabor<\/em>. Njen \u010dlanak Izlazak iz genitiva<\/em> dao je veliki doprinos u borbi za o\u010duvanje hrvatskog jezika, osvje\u0161\u0107ivanju nacionalnog identiteta i te\u017enji k hrvatskoj jezi\u010dnoj i nacionalnoj slobodi\u201c istaknula je dr. Crnov.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Autorica je naglasila i da Rendi\u0107 za zada\u0107u nama \u201esvojim govorom postavlja rad na dijalogu u Crkvi, razvijanje i produbljenje povjerenja, po\u0161tovanja i suradnje izme\u0111u klerika i laika, ali i vrednovanje uloge \u017eene u Crkvi. Ne mo\u017ee je se smatrati feministkinjom, ali svojim djelovanjem otvorila je prostor povjerenja prema \u017eeni u ‘mu\u0161kom svijetu’. Kroz \u017eivot je bila nema\u017eena, optu\u017eena, zabilje\u017eena, poni\u017eena, prega\u017eena, a istodobno i uravnote\u017eena, izra\u017eena biblijska \u017eena\u201c naglasila je dr. Crnov, istaknuv\u0161i u toj simboli\u010dnoj igri rije\u010di da svaki od tih bremenitih pridjeva u sebi sadr\u017ei rije\u010d \u017eena<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRendi\u0107 je odli\u010dno poznavala Bibliju i istinski ljubila Crkvu te je bila na strani onih koji je \u017eele vitalizirati i u\u010diniti svjedokinjom i izvorom spasenja svijetu\u201c rekla je dr. Crnov. Zbog \u201ecjelokupnog doprinosa Rendi\u0107 hrvatskoj kulturi, a osobito Crkvi i hrvatskom katoli\u010dkom novinarstvu\u201c, autorica Crnov po\u017eeljela je da djelo Rendi\u0107 bude vrednovano kako ona to zaslu\u017euje; da i njena knjiga bude poticaj da se djelo Rendi\u0107 sabere u sveske, da bude tema znanstvenih skupova i simpozija, \u201ea zaslu\u017eila je da i nagrada hrvatskog novinarstva nosi njeno ime\u201c poru\u010dila je dr. Crnov.<\/p>\n\n\n\n

Recenzenti knjige dr. Crnov su sveu\u010dili\u0161ni profesori i doktori znanosti, Danijel Laba\u0161, Jerko Valkovi\u0107 i Marko Trogrli\u0107. Tim izborom dr. Crnov cjelovito je obuhvatila podru\u010dja komunikologije, teologije i povijesti u ocjeni svoje knjige.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Danijel Laba\u0161 u svojoj recenziji napisao je da knjiga dr. Crnov svjedo\u010di o \u201ehrabroj i odlu\u010dnoj, osebujnoj i borbenoj \u017eeni, vjernici laikinji i vatikanistici, vi\u0161edesetljetnoj hrvatskoj novinarki i knji\u017eevnici\u201c, ali i \u201eo vremenu u kojemu je djelovala, pisala, \u017eivjela svoj vjerni\u010dki i nacionalni identitet ne odri\u010du\u0107i se istine, ne bje\u017ee\u0107i od pote\u0161ko\u0107a i nepravdi na koje je nailazila \u010dak i u svojoj zajednici, a \u010demu se protivila i sa \u010dime se nikada nije mirila.<\/p>\n\n\n\n

Osim na va\u017enost vjernosti Crkvi i svom nacionalnom identitetu, ova knjiga o Smiljani Rendi\u0107 podsje\u0107a nas i njenim rije\u010dima svjedo\u010di da su to gruba vremena u kojemu se zbog ‘izlaska iz genitiva’ tjeralo u kut, u geto, zabranjivalo i egzistencijalno ugro\u017eavalo i uni\u0161tavalo, jer bila su to vremena u kojima se ljudima poput Smiljane Rendi\u0107 nije dopu\u0161talo da izlaze u javnost, ve\u0107 ih se progonilo i odvodilo u zatvor. I to zbog sramotno nedopustivog razloga: zbog vlastitog stava i uvjerenja, zbog vjernosti sebi i svom identitetu, zbog izgovorene i napisane rije\u010di\u201c citirala je recenzenta Laba\u0161a dr. Crnov.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Svojim tekstovima za Glas Koncila<\/em>, kao glasono\u0161a Drugog vatikanskog koncila hrvatskoj crkvenoj javnosti \u0161to je imalo odjeka u cijelom dru\u0161tvu, jer je ona \u201esvojim znanjem, energijom i svje\u017eim na\u010dinom\u201c predstavljala crkvene i vjerske teme razli\u010ditim slojevima dru\u0161tva, djelovanje Smiljane Rendi\u0107 odjelotvoruje poticaje sv. Ivana Pavla II. koji je na osobit na\u010din izrazio priznanje specifi\u010dnom na\u010dinu djelovanja, stvorenosti i dostojanstvu \u017eene i u svom ‘Pismu \u017eenama’.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da ga je taj Veliki papa datirao upravo na blagdan apostolskih prvaka svetih Petra i Pavla, 29. lipnja 1995., ukazuju\u0107i tako na komplementarnost mu\u0161karaca i \u017eena u zajedni\u010dkom poslanju Crkve i potrebi me\u0111usobnog uva\u017eavanja i po\u0161tovanja.<\/p>\n\n\n\n

U tom Pismu Papa je \u017eenama razli\u010ditih statusa izrekao vi\u0161e puta velika Hvala<\/em>. \u201eMe\u0111utim, nije dovoljno re\u0107i hvala, znam. Na\u017ealost, ba\u0161tinici smo povijesti velikih uvjetovanosti koja su u svim vremenima i podru\u010djima ote\u017eavali hod \u017eene, ne-spoznate u njezinom dostojanstvu, \u010dije su se prednosti iskrivljavale i koje su \u010desto bile marginalizirane, \u010dak svedene na ropstvo. To ju je sprje\u010davalo da do kraja bude svoja te cjelokupnom \u010dovje\u010danstvu uskratilo vjerodostojna duhovna blaga.<\/p>\n\n\n\n

Ne bi bilo lako ukazati na konkretne odgovornosti, uzev\u0161i u obzir snagu kulturnih nakupina koje su stolje\u0107ima oblikovale mentalitete i institucije. No, ako su u tome izostale, posebice u odre\u0111enim povijesnim kontekstima, objektivne odgovornosti tako\u0111er nemaloga broja sinova Crkve, one me, iskreno, \u017ealoste.<\/p>\n\n\n\n

Neka takvo \u017ealjenje zahvati cijelu Crkvu u novim pothvatima obnovljene vjernosti evan\u0111eoskom nadahnu\u0107u, koje upravo u temi osloba\u0111anja \u017een\u00e2 od svakog oblika nepravde i dominacije ima poruku trajne aktualnosti koja izvire iz samoga Kristovoga stava. On je, nadilaze\u0107i va\u017ee\u0107e zakone u kulturi svojega vremena, spram \u017een\u00e2 imao stav otvorenosti, po\u0161tovanja, prihva\u0107anja, nje\u017enosti. Tako je u \u017eeni \u010dastio dostojanstvo koje ona oduvijek ima u Bo\u017ejem planu i ljubavi. Promatraju\u0107i njega, na izmaku drugoga tisu\u0107lje\u0107a, name\u0107e nam se spontano pitanje: koliko je od njegove poruke prihva\u0107eno i provedeno u djelo?<\/p>\n\n\n\n

Da, trenutak je za sagledavanje duge povijesti \u010dovje\u010danstva kojemu su \u017eene pridonijele ne manje od mu\u0161karaca i naj\u010de\u0161\u0107e u puno tegobnijim uvjetima, i to s hrabro\u0161\u0107u pam\u0107enja i iskrenog priznanja odgovornosti\u201c poru\u010dio je cijeloj Crkvi i svijetu sv. Ivan Pavao II. za svoga velikog pontifikata.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Rendi\u0107 o\u017eivotvoruje poticaj sv. Ivana Pavla II. da se istaknu \u017eene koje izra\u017eavaju svoju \u017eensku nadarenost u slu\u017ebi drugih u redovitoj svakodnevici.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU svom darivanju drugima u svakodnevnom \u017eivotu, \u017eena doista osobito pronalazi svoj duboki \u017eivotni poziv, ona koja mo\u017eda bolje nego mu\u0161karac vidi mu\u0161karca, jer ga gleda srcem. Gleda ga neovisno o razli\u010ditim ideolo\u0161kim i politi\u010dkim sustavima. Vidi ga u njegovoj veli\u010dini i ograni\u010denosti, nastoji izlaziti mu ususret i biti mu na pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Tako se u povijesti \u010dovje\u010danstva ostvaruje osnovni Stvoriteljev naum te neprekidno, u razli\u010ditosti poziva, izlazi na vidjelo ljepota – ne samo tjelesna nego osobito duhovna –  kojom je Bog od po\u010detka obdario ljudsko stvorenje, osobito \u017eenu\u201c pi\u0161e sv. Ivan Pavao II. u Pismu \u017eenama i zahvaljuje \u201eStvoritelju za dar velikoga dobra kakvo je \u017eenstvenost koja je u mnogostrukim izrazima sastavni dio ba\u0161tine \u010dovje\u010danstva i same Crkve\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Poti\u010du\u0107i da \u201ebude osvijetljena prava istina o \u017eeni\u201c, jer, \u201eCrkva ima razloga to \u017eeljeti\u201c, sv. Ivan Pavao II. isticao je potrebu da se Crkva sjeti \u201etolikih \u017eena koje su, vjerom potaknute, pokrenule vrlo zna\u010dajne dru\u0161tvene pothvate, osobito u slu\u017ebi najsiroma\u0161nijih. Budu\u0107nost Crkve u tre\u0107em tisu\u0107lje\u0107u zacijelo \u0107e zabilje\u017eiti nove i \u010dudesne izraze ‘\u017eenskoga genija’\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Doprinos poticajima i djelatnom \u017eivljenju poruka iz toga Papinog pisma je i knjiga u kojoj je njen svestrano talentirani lik javnosti predstavila dr. Silvana Burilovi\u0107 Crnov, u \u017eelji da \u0161ira javnost upozna i po\u0161tuje po\u017ertvovno djelovanje i nesebi\u010dno sebedarje Smiljane Rendi\u0107 za Boga, Crkvu i svoj hrvatski narod.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107 \/ M. F. Madonia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr. sc. Silvana Burilovi\u0107 Crnov, autorica knjige ‘Smiljana Rendi\u0107 \u2013 zlatno pero hrvatskoga novinarstva’, dobitnica je priznanja Hrvatskog dru\u0161tva katoli\u010dkih novinara za \u201eistra\u017eiva\u010dki rad o doprinosu velikana pera katoli\u010dkom novinarstvu\u201c. Me\u0111u predstavlja\u010dima te knjige u srijedu, 17. svibnja u crkvi sv. Frane u Zadru bila je i autorica Crnov, novinarka i voditeljica Tiskovnog ureda Splitsko<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":65587,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-65586","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=65586"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/65586\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=65586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=65586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=65586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}