{"id":62004,"date":"2023-03-10T19:39:20","date_gmt":"2023-03-10T18:39:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=62004"},"modified":"2023-03-10T19:39:20","modified_gmt":"2023-03-10T18:39:20","slug":"zadar-predstavljena-monografija-u-potrazi-za-viseslavovom-krstionicom-dr-ante-uglesica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2023\/03\/zadar-predstavljena-monografija-u-potrazi-za-viseslavovom-krstionicom-dr-ante-uglesica\/","title":{"rendered":"ZADAR: Predstavljena monografija ‘U potrazi za Vi\u0161eslavovom krstionicom’ dr. Ante Ugle\u0161i\u0107a"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Monografija \u201eU potrazi za Vi\u0161eslavovom krstionicom\u201c autora prof. dr. sc. Ante Ugle\u0161i\u0107a predstavljena je u Sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u petak, 3. o\u017eujka.<\/p>\n\n\n\n

O tom vrijednom znanstvenom djelu koje predstavlja sintezu novoistra\u017eenih i potvr\u0111enih arheolo\u0161kih \u010dinjenica o porijeklu, nastanku i dataciji Vi\u0161eslavove krstionice kao jednom od simbola hrvatskog kr\u0161\u0107anskog, nacionalnog i kulturnog identiteta, govorili su doc. dr. Tomislav Fabijani\u0107, doc. dr. Zdenko Dundovi\u0107, dr. sc. Miroslav Kati\u0107 i autor Ugle\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Fabijani\u0107 istaknuo je \u010ditljivost i jasno\u0107u teksta u knjizi te \u201epolemi\u010dni ton izlaganja argumenata koji nije svadljiv, \u0161to, na\u017ealost, nije uobi\u010dajena osobina na\u0161e znanstvene literature\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Glavna i velika istra\u017eiva\u010dki potkrijepljena \u010dinjenica koju dr. Ugle\u0161i\u0107 objavljuje u toj knjizi je da Vi\u0161eslavova krstionica nije iz vremena 800. do 820. godine, kako se smatralo. Dr. Ugle\u0161i\u0107 krstionicu precizno datira u razdoblje 876. do 878. godine, a izra\u0111ena je za uspostavu Ninske biskupije.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Ugle\u0161i\u0107 iznio je i uvjerljivu tvrdnju da je Vi\u0161eslav \u010dije se ime spominje na krstionici sin hrvatskog kneza Domagoja koji je vladao u razdoblju od oko 864. do 876. god. Na taj na\u010din upotpunjeno je rodoslovlje hrvatskih narodnih vladara.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dr. Tomislav Fabijani\u0107 koji radi na zadarskom Sveu\u010dili\u0161tu kao asistent dr. Ugle\u0161i\u0107a, a bio je i sudionik revizijskih istra\u017eivanja prostorije sa sjeverne strane crkve sv. Asela u Ninu 2001. god., istaknuo je dva va\u017ena rezultata razmi\u0161ljanja dr. Ugle\u0161i\u0107a: prvi je argumentirano mi\u0161ljenje da Vi\u0161eslavova krstionica (zdenac) uistinu potje\u010de iz Nina, a drugi je datacija zdenca i njegovo smje\u0161tanje u to\u010dno odre\u0111ene povijesne okolnosti, \u0161to je za hrvatsku nacionalnu ba\u0161tinu va\u017ean \u010din osnivanja Ninske biskupije.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je i povezivanje sve\u0107enika Ivana s natpisa na zdencu sa sve\u0107enikom Ivanom iz pisama pape Ivana VIII.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Ugle\u0161i\u0107 iznosi i do sada nepoznat podatak o te\u017eini krstionice koja iznosi 1 194 kg. To osigurava stabilnost i bez eventualnog ukapanja u podnicu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNakon Predgovora, monografija zapo\u010dinje podacima o otkri\u0107u zdenca u Veneciji, artefakta koji se u tiskanim djelima opisuje jo\u0161 od 1749., a u znanstvene rasprave ulazi 1853., kada je mi\u0161ljenje da je Vi\u0161eslav hrvatski knez upravo u Zadru iznio Giuseppe Ferrari-Cupilli.<\/p>\n\n\n\n

Koliki je jo\u0161 tada bio interes za taj krsni zdenac pokazuje da je ve\u0107 1859. Vicenzo Lazari, ravnatelj Muzeja Correr gdje se zdenac nalazio, donio pregled dotada\u0161njih razmi\u0161ljanja o zdencu. Upravo je Ferrari-Cupilli temeljem rukopisa Anonim Filipi<\/em> iznio mi\u0161ljenje da zdenac potje\u010de iz Nina, iz dijela crkvenog kompleksa sa sjeverne strane crkve sv. Asela, a poru\u0161enog 1746. godine\u201c rekao je dr. Fabijani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

I Cupilli je pretpostavio da je sve\u0107enik Ivan sa zdenca onaj koji se spominje u pismu pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru koji je stolovao u Ninu.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eOd ranih istra\u017eiva\u010da, don Luka Jeli\u0107 je 1910. arheolo\u0161ki istra\u017eivao prostor sa sjeverne strane crkve sv. Asela i sljede\u0107e godine o tome je pisao. On je, me\u0111utim, smjestio Vi\u0161eslava u vrijeme Karla Velikog, \u0161to su prihvatili Ferdo \u0160i\u0161i\u0107 i mnogi drugi. Rezultati Jeli\u0107evih istra\u017eivanja desetlje\u0107ima su oblikovali razmi\u0161ljanja kasnijih znanstvenika. Autor donosi i neobjavljene Jeli\u0107eve terenske skice. Revizijska istra\u017eivanja iz 1960. opovrgnula su postojanje Jeli\u0107eve kri\u017ene krstionice i po mi\u0161ljenju Ugle\u0161i\u0107a \u201eunijela nove pomutnje u daljnjem istra\u017eivanju ninske krstionice\u201c rekao je dr. Fabijani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Autor se osvr\u0107e i na dolazak zdenca u Hrvatsku za vrijeme Drugog svjetskog rata, isti\u010du\u0107i pritom zna\u010daj kardinala Alojzija Stepinca.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Ugle\u0161i\u0107 donosi najrelevantnija razmi\u0161ljanja o zdencu iz zadnjih pola stolje\u0107a: Ive Petriciolija, \u017deljka Rapani\u0107a, Janka Belo\u0161evi\u0107a, Vedrane Delonge, Mirjane Matijevi\u0107 Sokol, Nikole Jak\u0161i\u0107a i drugih.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZdenac je bio du\u017ee vremena u upotrebi, s reprezentativnom namjenom  opremanja va\u017ene crkvene gra\u0111evine, a va\u017enije od katedrale nema. Ugle\u0161i\u0107 je po vokaciji arheolog, stoga je i najop\u0161irniji dio knjige osvrt na arheolo\u0161ka istra\u017eivanja kompleksa crkve sv. Asela koja su se obavljala u vi\u0161e navrata od 19. st. Prvi istra\u017eiva\u010d bio je Pietro Stcotti.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja unutra\u0161njosti crkve 1970.-ih godina pouzdano su dokazala njeno ranokr\u0161\u0107ansko porijeklo. Uslijedila su va\u017ena istra\u017eivanja Marije Kolege s ju\u017ene strane crkve u kojima je otkriven i krsni zdenac kru\u017enog oblika te ostaci prvotnog kr\u0161\u0107anskog objekta\u201c rekao je dr. Fabijani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Osobita vrijednost knjige je opis revizijskih istra\u017eivanja koja su pod vodstvom profesora Janka Belo\u0161evi\u0107a provedena 2001., \u010diji rezultati, do pojave Ugle\u0161i\u0107eve monografije, nisu bili objavljeni.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTada je istra\u017eena prostorija \u010diji je sjeverni zid rimski, a okomito na kojeg se u 6. st. grade dva zida, tvore\u0107i tako pomo\u0107nu prostoriju sa sjeverne strane crkve.<\/p>\n\n\n\n

U krajnjem sjevernom djelu te prostorije otkrivena je konstrukcija s debelim slojem hidrauli\u010dne \u017ebuke koju autor tuma\u010di kao krsni zdenac s kraja 6. ili po\u010detka 7. st., a koji je uni\u0161ten u 15. st. Ta je prostorija obnovljena u drugoj polovici 9. st., a u 12.\/13. st. dodano joj je \u0161est pilona koji su nosili ba\u010dvasti svod. Razina poda u to doba bila je za oko 1 m ispod razine poda crkve. Ti podaci klju\u010dni su pri oblikovanju autorovih zaklju\u010daka\u201c istaknuo je dr. Fabijani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kvalitetne crte\u017ee tlocrtnih situacija i presjeka izradila je Svjetlana Pijaca, ujedno i autorica ilustrativnog fotogrametrijskog prikaza sjeverne strane crkve sv. Asela.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Faze nastanka kompleksa crkve sv. Asela u Ninu  <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Temeljem ranijih istra\u017eivanja i vlastitih promi\u0161ljanja, dr. Ugle\u0161i\u0107 smatra da najstariji kr\u0161\u0107anski objekt nastaje s ju\u017ene strane dana\u0161nje ninske crkve sv. Anselma mo\u017eda ve\u0107 krajem 4. st. U toj je prostoriji sagra\u0111en kru\u017eni krsni zdenac. Ta je prostorija najprije mogla biti pastoforija, a od kraja 6. st. krstionica s  pravokutnim krsnim zdencem. Crkva se gradi u prvoj polovici 6. st.<\/p>\n\n\n\n

U doba posljednje \u010detvrtine 9. st. kad je uspostavljena Ninska biskupija, u krstionicu dospijeva i zdenac s imenom kneza Vi\u0161eslava.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNin do\u017eivljava razaranje 1646., a po Bianchiju i ninska katedrala bila je ispunjena drvima i zapaljena. Bianchi se poziva i na Ninjanina Ivana Ka\u0161i\u0107a koji je svjedokom doga\u0111aja iz 17. st. Krstionica je pre\u017eivjela razaranja u 17. st., ali nije pre\u017eivjela ru\u0161enje 1746. radi pro\u0161irenja ulice\u201c rekao je dr. Fabijani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Raspravni dio monografije Ugle\u0161i\u0107 zapo\u010dinje tvrdnjom da je prostorija sa sjeverne strane ninske katedrale uistinu krstionica koju spominju i papinski vizitatori te da se kod njih mo\u017ee prepoznati zdenac s imenom kneza Vi\u0161eslava.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZanimljiv je do sada rijetko spominjan detalj – tragovi tamnih masnih naslaga na zdencu koji su, po autoru Ugle\u0161i\u0107u, tragovi izlaganja vatri i dimu. U tom kontekstu va\u017ena je i izrazita ugla\u010danost stijenki \u0161to se doima kao posljedica njihovog ustrajnog \u010di\u0161\u0107enja\u201c rekao je dr. Fabijani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ena poglavlja knjige \u2013 o porijeklu zdenca i sve\u0107eniku Ivanu<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U potpoglavlju \u201eO dataciji i radioni\u010dkom porijeklu krsnog zdenca\u201c Ugle\u0161i\u0107 ka\u017ee da je zdenac pripisan tzv. Benediktinskoj klesarskoj radionici iz vremena kneza Branimira poznatoj po izuzetno kvalitetnim radovima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKlesarima je uzor mogla biti sjevernotalijanska karolin\u0161ka umjetnost, a materijal je mogao biti spolij s neke monumentalne anti\u010dke zgrade. U knjizi je prvi put donesena i petrografska analiza kamena od kojega je zdenac napravljen. Analiza je u\u010dinjena na Sveu\u010dili\u0161tu u Veneciji, a pokazala je da je zdenac izra\u0111en od prokone\u0161kog mramora.<\/p>\n\n\n\n

U potpoglavlju \u201eO sve\u0107eniku Ivanu i knezu Vi\u0161eslavu\u201c autor gleda na zdenac u druga\u010dijem kontekstu nego se to do sada \u010dinilo. Ugle\u0161i\u0107 smatra da je u doba kneza Domagoja moglo do\u0107i do poku\u0161aja, ali ne i do stvarnog osnivanja Ninske biskupije. Knez komunicira s Papom kojemu je u interesu osnivanje biskupije. Komunikacija izme\u0111u Pape i hrvatskog vladara odvija se preko sve\u0107enika Ivana, pouzdanika Pape i hrvatskog vladara.<\/p>\n\n\n\n

Domagoja naslje\u0111uje netko od sinova, kojega je Zdeslav uspio protjerati. Zada\u0107a sve\u0107enika Ivana spomenutog na zdencu, a Ugle\u0161i\u0107 smatra da je rije\u010d o Ivanu koji se spominje u pismu pape Ivana VIII. knezu Branimiru 879., nije puko preno\u0161enje poruka nego i osnivanje biskupije, do \u010dega dolazi upravo u Branimirovo doba kada je za biskupa posve\u0107en Teodozije. U tom trenutku mo\u017ee do\u0107i i do nabave monumentalnog zdenca velike simboli\u010dke snage, za potrebe dostojnog opremanja nove katedrale\u201c rekao je dr. Fabijani\u0107, istaknuv\u0161i poruku dr. Ugle\u0161i\u0107a: \u201eVi\u0161eslav, njegov zdenac i krstionica gdje je stajao, ne smiju se smatrati dijelom hrvatske povijesne mitomanije nego su itekako stvarnost\u201c.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U monografiji objavljen prijepis svih vizitacija ninskih biskupa<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eVa\u017ean doga\u0111aj u povijesti Nina i Ninske biskupije je 1646. godina kad je, prema odredbama mleta\u010dke vlade, 16. travnja nare\u0111eno da se Nin spali, da se grad poru\u0161i, a sve dragocjenosti poput relikvija i ostalih vrijednih artefakata koje je Nin imao, zajedno s dokumentacijom prenesu u Zadar. U tom razdoblju nestalo je vrijednog materijala\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Postoje pisani podaci da je Arhiv Zadarske nadbiskupije u kojeg su premje\u0161teni spisi Ninske biskupije u nekoliko navrata oplja\u010dkan i popaljen. \u201eZadnje veliko plja\u010dkanje i paljenje bilo je tijekom francuske uprave u Zadru kad su francuski vojnici naselili Nadbiskupsku pala\u010du. Ostali su zapisi da su sa sobom odnijeli veliki dio pisanog arhivskog materijala, a veliki dio su zapalili. Sli\u010dna je situacija s prostorom Nina. Glede ru\u0161enja i paljenja Nina, u literaturi se naj\u010de\u0161\u0107e spominje da su ninski stanovnici napustili grad i da je grad ostao prazan. Me\u0111utim, to nije to\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Pisana svjedo\u010danstva opisuju da su tri mleta\u010dke galije tri dana ga\u0111ale Nin s mora kako bi uni\u0161tili zidine i dio zgrada koji nije uni\u0161ten u po\u017earu. U spisima Ninske biskupije ostale su isprave i dokumenti koji svjedo\u010de da je u Ninu, nakon ru\u0161enja grada, ostao ninski kanonik Ga\u0161par Morovi\u0107 s obitelji. Tada\u0161nji du\u017ed je kanonika Morovi\u0107a i njegovu obitelj oslobodio pla\u0107anja svih davanja Mleta\u010dkoj republici do kraja njegovog \u017eivota\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kanonik Morovi\u0107 opisao je dolazak mno\u0161tva prido\u0161log stanovni\u0161tva, mahom pravoslavne vjere koje je poku\u0161ao katehizirati, ali je u tom poku\u0161aju dobio batina.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSvakako, Nin i nakon ru\u0161enja nije ostao prazan. Kanonik Morovi\u0107 zapisuje: ‘Svakodnevno sam slavio misu u ru\u0161evinama katedralne crkve svetoga Anselma’. To se nalazi u Arhivu Zadarske nadbiskupije\u201c istaknuo je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Vrijedno u knjizi je i da je Ugle\u0161i\u0107 donio prijepise svih vizitacija ninskih biskupa 17. i 18. st., \u010dak i ranijih razdoblja, koji su tako\u0111er prevedeni na hrvatski jezik.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVelika vrijednost u knjizi su i izvje\u0161\u0107a s opisima krsnog zdenca u ninskoj katedrali, njihova transkripcija i prijevod na temelju kojih prvi put na jednom mjestu imamo objedinjen sav taj povijesni sa\u010duvani materijal. Knjiga Ugle\u0161i\u0107a\u00a0pru\u017ea uvid u mjerodavnu i do sada objavljenu literaturu, analizu i sintezu dosada\u0161njih arheolo\u0161kih i objavljenih istra\u017eivanja te donosi svje\u017ee, dosad neobjavljene podatke\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Forenzi\u010dko\u00a0– arheolo\u0161ka dimenzija knjige<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr. Miroslav Kati\u0107, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu koji je i nakladnik knjige, podsjetio je kako im je prije dvije godine Ugle\u0161i\u0107 do\u0161ao s idejom o nastanku te knjige.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePostavilo se niz pitanja, taman smo iza\u0161li iz o\u0161trih polemika o Vi\u0161eslavovoj krstionici. \u010cesto se u \u017eestini polemika izgubi bit, osnova, pravac koji odmakne od predmeta kojim se bavimo u ne\u0161to osobno, ne\u0161to drugo. Polemike su dobre jer se u njima i iskristalizira neki pogled i stav\u201c rekao je dr. Kati\u0107, smatraju\u0107i knjigu nezaobilaznim izvorom za spoznaje o Vi\u0161eslavovoj krstionici.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKolega Ugle\u0161i\u0107 je bio entuzijasti\u010dan, dugo je radio na tome. Dodatnu te\u017einu daje \u010dinjenica da je Ugle\u0161i\u0107 bio sudionik istra\u017eivanja 2001. godine. Rezultati tih istra\u017eivanja koje je vodio pokojni profesor Belo\u0161evi\u0107, a njegova desna ruka bio je Ugle\u0161i\u0107, ve\u0107 su se po\u010deli provla\u010diti kroz literaturu i stavove. Bitna komponenta knjige su fotogrametrijski snimci pro\u010delja crkve s arheolo\u0161kom dokumentacijom. To je va\u017eno i za budu\u0107e generacije\u201c poru\u010dio je dr. Kati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pohvalno je istaknuo \u201eforenzi\u010dko – arheolo\u0161ku dimenziju knjige \u0161to povjesni\u010dari umjetnosti mo\u017eda ne osjete – a to je da vi osjetite da Ugle\u0161i\u0107 stoji u tom prostoru, da ga on gleda, interpretira, prepoznaje detalje o kojima nitko prije Ugle\u0161i\u0107a nije razmi\u0161ljao\u201c rekao je dr. Kati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161eslavova krstionica sada se nalazi u Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu te je krstionica Kati\u0107u svaki dan nadohvat ruke.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je bitan detalj spomenut i u vizitacijama, postojao je drveni poklopac. \u201eNa obrubu krstionice nalazi se olovo, fiksirani \u017eeljezni klinovi koji su dr\u017eali taj drveni poklopac. Bio je problem s podatkom o stepenicama koje vode u krstionicu. Razina poda koja se otkrila u prostoriji u kojoj je stajala krstionica je bila ni\u017ea od okolnog prostora i osoba se spu\u0161tala par stepenica u taj prostor. I to je otkriveno.<\/p>\n\n\n\n

Nama arheolozima to ‘zvoni’ u tim i\u0161\u010ditavanjima, prepoznavanjima – smjestiti krstionicu u prostor, u grad – u Nin, na kraju i u samu prostoriju u kojoj se ona nalazila \u2013 to je zahtjevan posao.<\/p>\n\n\n\n

Ugle\u0161i\u0107 je i\u0161ao i u Italiju, u muzej Correr, pregledao je dokumentaciju, potrudio se. Ova knjiga sigurno je dosad najbolje napisano djelo o Vi\u0161eslavovoj krstionici. Prevedena je na engleski jezik, \u0161to nam je isto zna\u010dajno, da se s takvim \u010dinjenicama upozna i javnost u svijetu. Sad imamo doktorande iz Be\u010da koji dolaze kod nas, bave se ovim stvarima, knjiga izlazi u znanstveni krug, opticaj\u201c rekao je dr. Kati\u0107, istaknuv\u0161i da se Ugle\u0161i\u0107 nije iscrpio u polemi\u010dkom dijelu koji je dominirao zadnjih godina o krstionici.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMi smo imali velikih polemika. Neke su bile i pseudo-znanstvene, krstionica se vezivala za razne vladare. Nisam protiv polemike, ali ona mora biti do neke razine. Iz nje treba izlu\u010diti \u0161to je dobro i to je Ugle\u0161i\u0107 postigao.<\/p>\n\n\n\n

Nakon kontekstualizacije, nala\u017eenja prostora i svega, logi\u010dan je bio i sljede\u0107i korak, a to je povijesna interpretacija koju je Ugle\u0161i\u0107 tako\u0111er uspje\u0161no u\u010dinio.<\/p>\n\n\n\n

U knjizi je Vi\u0161eslav interpretiran kao Domagojev sin. Ta povijesna interpretacija proizlazi iz \u010dinjenice arheolo\u0161ke forenzike Ugle\u0161i\u0107a da se mo\u017ee u\u010diniti taj povijesni iskorak prema stavljanju Vi\u0161eslava u hrvatsko rano srednjovjekovlje\u201c rekao je dr. Kati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika bilo je va\u017eno da takav za\u0161titni znak bude na takav na\u010din obra\u0111en. \u201eUgle\u0161i\u0107 je to izvrsno u\u010dinio, mislim da boljeg \u010dovjeka nismo mogli dobiti. Jako sam zadovoljan s rezultatom tih istra\u017eivanja. Prijevodi dokumenata, stil, logi\u010dan slijed. Drago mi je da \u0107e sve to biti pristupa\u010dno studentima, da \u0107e mo\u0107i stvoriti jasniju sliku. Ne da se priklanjaju na neku stranu, nekom mi\u0161ljenju, nego u knjizi su fakti, mogu razmi\u0161ljati nad tom gra\u0111om na sasvim druga\u010diji na\u010din nego im se to dosad nudilo\u201c istaknuo je dr. Kati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Ton\u010di Buri\u0107, jedan od recenzenata monografije, ka\u017ee da se knjiga isti\u010de \u201esveobuhvatno\u0161\u0107u i interdisciplinarno\u0161\u010du pristupa, jasno\u0107om analiti\u010dkog izlaganja, metodski dobro poslo\u017eenim poglavljima i nadasve novim spoznajama i rezultatima\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Grafi\u010dko i likovno oblikovanje monografije koja ima 120 stranica s paralelnim prijevodom teksta na engleski radio je studio Grafikart iz Zadra.<\/p>\n\n\n\n

Organizatori predstavljanja knjige su Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika – Split i Sveu\u010dili\u0161te u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

Veliki odaziv javnih djelatnika i studenata koji su do zadnjeg mjesta ispunili Sve\u010danu dvoranu na zadarskom Sveu\u010dili\u0161tu na predstavljanju govori o po\u0161tovanju dr. Ugle\u0161\u0107i\u0107a kao znanstvenika i \u010dovjeka koji je svojim arheolo\u0161kim djelovanjem doprinio op\u0107em dobru u vrednovanju kulturne povijesti i na nacionalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Monografija \u201eU potrazi za Vi\u0161eslavovom krstionicom\u201c autora prof. dr. sc. Ante Ugle\u0161i\u0107a predstavljena je u Sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u petak, 3. o\u017eujka. O tom vrijednom znanstvenom djelu koje predstavlja sintezu novoistra\u017eenih i potvr\u0111enih arheolo\u0161kih \u010dinjenica o porijeklu, nastanku i dataciji Vi\u0161eslavove krstionice kao jednom od simbola hrvatskog kr\u0161\u0107anskog, nacionalnog i kulturnog identiteta, govorili su<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":62005,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-62004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62004\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}