{"id":60466,"date":"2023-01-07T13:51:31","date_gmt":"2023-01-07T12:51:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=60466"},"modified":"2023-01-07T13:51:31","modified_gmt":"2023-01-07T12:51:31","slug":"benedikt-xvi-na-bogojavljenje-2013-biskup-treba-biti-jak-ne-snagom-sile-nego-jasnocom-kriterija-naspram-nasilja-protiv-krscanske-istine-i-ljudskih-kriterija-zdrave-naravi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/?p=60466","title":{"rendered":"Benedikt XVI. na Bogojavljenje 2013.: \u201eBiskup treba biti jak – ne snagom sile, nego jasno\u0107om kriterija naspram nasilja protiv kr\u0161\u0107anske istine i ljudskih kriterija zdrave naravi\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Blagopokojni Benedikt XVI. upravo je na\nzadnjoj svetkovini Bogojavljenja koju je predvodio mjesec dana prije svoga\numirovljenja, 6. sije\u010dnja 2013., u bazilici Sv. Petra u Vatikanu predvodio misu\ntijekom koje je zaredio \u010detvoricu novih nadbiskupa, me\u0111u kojima je bio i njegov\ntajnik Georg G\u00e4nswein, koji je tu slu\u017ebu obavljao do smrti pape emeritusa. <\/p>\n\n\n\n

Papa je G\u00e4nsweinu tada povjerio i\nslu\u017ebu prefekta Papinskog doma. Na toj misi re\u0111enja Benedikt XVI. govorio je o\nsvetkovini Bogojavljenja i o zna\u010denju biskupa u Bo\u017ejem narodu. <\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je da se \u201emudraci s Istoka\nnisu dali pokolebati ni onda kad im se svijet smijao, rugao, kad im je javno\nmi\u0161ljenje bilo posve protivno. No, za njih je potraga za istinom bila va\u017enija\nod ruganja ovoga svijeta, \u0161to mo\u017eemo uo\u010diti i dan danas, kad se biskupe i Crkvu\npromatra kao da su u raskoraku s vremenom i kad ljudi, oslanjaju\u0107i se samo na\nsvoju mudrost, ne prihva\u0107aju neku drugu, uzvi\u0161eniju\u201c upozorio je tada papa\nBenedikt XVI. <\/p>\n\n\n\n

I u toj prigodi Benedikt XVI. istaknuo\nje da se u na\u0161em vremenu \u201ename\u0107e agnosticizam sa svojim dogmama koji je krajnje\nnetolerantan prema svemu \u0161to ga stavlja u pitanje i svemu \u0161to stavlja u pitanje\nnjegove kriterije. <\/p>\n\n\n\n

S tim se posebno treba nositi biskup\nkoji ima biti jak, ali ne snagom sile, nego jasno\u0107om kriterija naspram nasilja\nkoje je danas modernije protiv kr\u0161\u0107anske istine, ali i ljudskih kriterija\nzdrave naravi\u201d jo\u0161 jednom poslao je suvremenom dru\u0161tvu sna\u017enu poruku Benedikt\nXVI. na Bogojavljenje 2013. godine.<\/p>\n\n\n\n

Papa je tada citirao Knjigu Mudrosti: \u201eOnaj\nkoji se boji Gospodina nema straha ni pred \u010dim\u201c, sli\u010dno kao \u0161to je Isus rekao svojim\nu\u010denicima da idu u svijet kao ovce me\u0111u vukove. <\/p>\n\n\n\n

\u201eApostoli su bili pro\u017eeti tom snagom pa\ni onda kad su morali pretrpjeti bi\u010deve radi Imena Isusova. Kao \u0161to je Marija\nmudracima pokazala Isusa, tako i biskupi imaju pokazivati put ljudima prema\nIsusu\u201d, poru\u010dio je tada Benedikt XVI.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Godinu dana prije svoga umirovljenja, uz\nmolitvu An\u0111eo Gospodnji na svetkovinu Bogojavljenja, 6. sije\u010dnja 2012.,\nBenedikt XVI. rekao je da taj \u201evrlo drevni blagdan koji potje\u010de s kr\u0161\u0107anskog Istoka isti\u010de\notajstvo o\u010ditovanja Isusa Krista svim narodima koje predstavljaju mudraci koji\nsu se do\u0161li pokloniti kralju \u017eidovskom koji se rodio u Betlehemu\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eIsus je sunce koje se pojavilo na obzoru \u010dovje\u010danstva da\nrasvijetli osobni \u017eivot svakoga od nas i da nas sve vodi zajedno prema cilju\nna\u0161eg putovanja, prema zemlji slobode i mira, u kojoj \u0107emo zauvijek \u017eivjeti u\npunom jedinstvu s Bogom i me\u0111u sobom\u201c rekao je Benedikt XVI., istaknuv\u0161i da je to\n‘novo svjetlo’ zapaljeno u bo\u017ei\u0107noj no\u0107i, na Bogojavljenje svanulo nad\nsvijetom, \u201ekao \u0161to sugerira slika zvijezde, nebeskog znamenja koje je privuklo\npa\u017enju mudraca i vodilo ih na njihovom putovanju prema Judeji. <\/p>\n\n\n\n

\u010citavo vrijeme Bo\u017ei\u0107a i Bogojavljenja karakterizirano je temom\nsvjetla, vezano tako\u0111er uz \u010dinjenicu da na sjevernoj hemisferi, nakon zimskog\nsolsticija, dani postaju sve du\u017ei a no\u0107i sve kra\u0107e. Ali, neovisno o njihovu\ngeografskom smje\u0161taju, za sve narode vrijedi Kristova rije\u010d: \u201cJa sam svjetlost\nsvijeta; tko ide za mnom, ne\u0107e hoditi u tami, nego \u0107e imati svjetlost \u017eivota\u201d\n(Iv 8, 12)\u201c rekao je Benedikt XVI., istaknuv\u0161i da je navje\u0161taj otajstva\nspasenja Krist povjerio svojoj Crkvi. <\/p>\n\n\n\n

\u201cOno je sada, pi\u0161e sveti Pavao, u Duhu objavljeno njegovim svetim\napostolima i prorocima: da su pogani suba\u0161tinici, \u2018sutijelo\u2019 i sudionici\nobe\u0107anja u Kristu Isusu \u2013 po evan\u0111elju\u201d(Ef 3, 5-6). Poziv \u0161to ga je prorok\nIzaija uputio svetom gradu Jeruzalemu mo\u017ee se primijeniti na Crkvu: \u201cUstani,\nzasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista Slava Jahvina. A zemlju,\nevo, tmina pokriva, i mrklina narode! A tebe obasjava Jahve i Slava se njegova\njavlja nad tobom\u201d (Iz 60, 1-2). <\/p>\n\n\n\n

Svijet sa svim svojim bogatstvima ne mo\u017ee dati \u010dovje\u010danstvu\nsvjetlo koje \u0107e ga voditi na njegovom putu. Vidimo to i u na\u0161im danima: zapadna\ncivilizacija kao da je izgubila orijentaciju, plovi na vi\u0111eno. <\/p>\n\n\n\n

Ali Crkva, zahvaljuju\u0107i Bo\u017ejoj rije\u010di, vidi kroz tu maglu. Ne\nposjeduje tehni\u010dka rje\u0161enja, ve\u0107 upravlja svoj pogled prema cilju i nudi\nsvjetlo evan\u0111elja svim ljudima dobre volje, kojoj god naciji ili kulturi\npripadali\u201c poru\u010dio je Benedikt XVI. na Bogojavljenje 2012. godine.<\/p>\n\n\n\n

Papa emeritus\nsmatrao je da je doga\u0111aj Bogojavljenja zna\u010dajan jer se \u201eu njemu po\u010delo\nostvarivati prianjanje pogana uz Kristovu vjeru, prema obe\u0107anju \u0161to ga je Bog\ndao Abrahamu, o \u010demu pi\u0161e i Knjiga Postanka: \u201cSva plemena na zemlji tobom \u0107e se\nblagoslivljati\u201d (Post 12,3).\n<\/p>\n\n\n\n

Ako Marija,\nJosip i pastiri u Betlehemu predstavljaju Izraelski narod koji je prihvatio\nGospodina, mudraci su prvina naroda, pozvanih da i oni postanu dio Crkve, novog\nBo\u017ejeg naroda, utemeljenog ne vi\u0161e na etni\u010dkom, jezi\u010dnom ili kulturalnom\njedinstvu, nego samo na zajedni\u010dkoj vjeri u Isusa, Sina Bo\u017ejega. <\/p>\n\n\n\n

Kristovo\nBogojavljenje stoga je, u isto vrijeme i objava Crkve, tj. njenog poziva i\nuniverzalnog poslanja\u201c poru\u010dio je Benedikt XVI. <\/p>\n\n\n\n

Uz Bogojavljenje\nuvijek je upu\u0107ivao \u201esvoj srda\u010dan pozdrav ljubljenoj bra\u0107i i sestrama iz\nisto\u010dnih Crkava\u201c koji slave Bo\u017ei\u0107 po julijanskom kalendaru.  <\/p>\n\n\n\n

Svoje\nekumensko nastojanje Benedikt XVI. pokazao je i time \u0161to je bio prvi papa koji\nje sudjelovao na protestantskom bogoslu\u017eju; protestanta je svojevremeno bio\npostavio i za predstojnika Papinskog vije\u0107a za znanost. Na putu dijaloga s\nmuslimanima, Benedikt XVI. bio je postavio muslimana kao profesora na jednom\npapinskom sveu\u010dili\u0161tu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Knjige\nrazgovora s Papom popularizirao je upravo Benedikt XVI.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U vremenu\nsuvremene komunikacije i otvaranja Crkve, pa i njenih najvi\u0161ih poglavara\nsvijetu, vrijedi istaknuti da je izdanje knjige u formi osobnih razgovora s\nPapom popularizirao upravo papa Benedikt XVI.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga\n\u201eBenedikt XVI. \u2013 Posljednji razgovori s Peterom Seewaldom\u201c je zadnja, peta\nknjiga u nizu knjiga intervjua zapo\u010deta dok je Joseph Ratzinger bio prefekt\nKongregacije za nauk vjere. <\/p>\n\n\n\n

Tada\nje kao prefekt dao intervju novinaru Vittoriju Messoriju koji je objavljen u\nknjizi \u2018Razgovor o vjeri\u2019. Niz su nastavile \u010detiri knjige intervjua Seewalda.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBenedikt\nXVI. \u2013 Posljednji razgovori s Peterom Seewaldom\u201c, knjiga razgovora pape\nemeritusa s novinarom Seewaldom u izdanju nakladne ku\u0107e Verbum, predstavljena\nje 6. prosinca 2016. u dvorani sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRatzinger\nkao prefekt i kao papa popularizirao je tu vrstu literarne forme, intervjua.\nImao je kratke intervjue u novinama, zatim u knjigama. Ta vrsta literarnog\noblika nije bez opasnosti. Papa mora paziti \u0161to govori jer se njegove rije\u010di\nuzimaju ozbiljno. Zato nije obi\u010daj da pape puno govore, a jo\u0161 manje da govore\nna ovaj na\u010din. Ratzinger i kasnije Benedikt XVI. izlo\u017eio se tom na\u010dinu\nizlaganja\u201c rekao je na predstavljanju te knjige u Zadru dr. sc. don Elvis Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n

U\ntom kontekstu i osobno svra\u0107aju\u0107i pozornost na tu \u010dinjenicu, papa emeritus naveo\nje distinkciju u predgovoru svoje knjige \u2018Isus iz Nazareta\u2019 zapisav\u0161i: \u201eJama\u010dno\nnije potrebno posebno nagla\u0161avati da ta knjiga nije ni na koji na\u010din \u010din\nU\u010diteljstva, nego jedino izraz mog osobnog tra\u017eenja Gospodinovog lica. Stoga je\nsvakom slobodno da mi se usprotivi. Samo molim \u010ditatelja za mrvicu simpatije,\nbez koje nema razumijevanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Taj\npoziv i dopu\u0161tenje iskoristio je kardinal Carlo Maria Martini koji je pohvalio\nknjigu, a u nekim konkretnim primjedbama rekao kako je vidljivo da je papa tu\nteolog, a manje egzegeta. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTo\nnam u ovo vrijeme poma\u017ee da razlikujemo papinsku slu\u017ebu od njegove osobe.\nOdnosno, \u010din U\u010diteljstva od njegovog osobnog teolo\u0161kog mi\u0161ljenja. Jer u\nposljednje vrijeme vidimo da Papa govori u raznim prigodama, u avionu,\nnovinarima. <\/p>\n\n\n\n

Publika\ni vjernici svaku rije\u010d uzimaju preozbiljno, ne razlikuju\u0107i mi\u0161ljenje teologa\npojedinca od \u010dina U\u010diteljstva. Mislim da je to \u0161to je papa Benedikt XVI. u\u010dinio\ni tako razlikovao bilo providonosno – da bismo u novije vrijeme bili spremni\nvidjeti, razlikovati, da ne bismo do\u0161li u zabludu \u0161to je jedno, a \u0161to drugo.\nTaj niz knjiga intervjua mo\u017ee nam biti od velike duhovne koristi i da ostanemo\n\u010dvrsti\u201c rekao je tada dr. Elvis Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n

Seewald\nkoji je s Ratzingerom radio najvi\u0161e intervjua obratio se od ljevi\u010darskog\naktiviste i ateista na katoli\u010danstvo; za to je bilo presudno njegovo poznanstvo\ns Ratzingerom i razgovori koje su vodili.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Verbumu\nkao nakladniku te knjige njeno izdanje zna\u010dajno je i u emotivnom smislu, jer je\nosnivanje Verbuma 1992. vezano za Ratzingera kao predstojnika Kongregacije za\nnauk vjere. <\/p>\n\n\n\n

U\ndrugoj polovici 1990.-ih, knjiga \u2018Razgovor o vjeri\u2019 Messorija bila je prvi\nprijevod Verbuma, prva Verbumova knjiga za koju su kupili prava u inozemstvu i\nobjavili je na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu. <\/p>\n\n\n\n

Od\nvremena kad su kao studenti djelovali  u izdava\u0161tvu u  sklopu\nkatoli\u010dkog aktivizma, to je predstavljalo iskorak u crkvenom nakladni\u0161tvu\nVerbuma. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMnogi\nsu tu knjigu proglasili duhovnom oporukom Benedikta XVI., \u0161to na neki na\u010din ona\ni jest. Jedinstveno je da u 2000 godina dugoj povijesti kr\u0161\u0107anstva, prvi put\njedan Papa osobno pravi bilancu svog pontifikata i svog \u017eivota, zbog okolnosti\nda je papa emeritus. Obi\u010dno su to radili drugi za njega i poslije\u201c rekao je na\npredstavljanju Seewaldove knjige u Zadru Miro Radalj, direktor Verbuma.<\/p>\n\n\n\n

To\nje bilo prvi put da papa emeritus u prisnim i dirljivim razgovorima govori o\npote\u0161ko\u0107ama, osje\u0107ajima i te\u0161kim trenucima koji su prethodili njegovom\nodreknu\u0107u od slu\u017ebe. Iskreno je odgovarao na pitanja o svom javnom i privatnom\n\u017eivotu, uspje\u0161noj teolo\u0161koj karijeri, prijateljstvu s Ivanom Pavlom II.,\nsudjelovanju na Drugom vatikanskom saboru, o izboru za papu, nasljedniku papi\nFranji i odnosu s njim. <\/p>\n\n\n\n

Papa\nFranjo svojevremeno je rekao da je \u201eBenedikt XVI. bio veliki papa po svojoj\nsnazi, prodornosti svoje inteligencije, po zna\u010dajnom doprinosu teologiji,\nljubavi prema Crkvi i ljudima, velik po kreposti i religioznosti. Njegov \u0107e se\nduh iz nara\u0161taja u nara\u0161taj o\u010ditovati sve ve\u0107i i mo\u0107niji\u201c rekao je jednom prigodom\npapa Franjo.<\/p>\n\n\n\n

Seewald\nu uvodniku knjige isti\u010de rije\u010di engleskog povjesni\u010dara Petera Watsona koji\nBenedikta XVI. stavlja u niz s velikim osobnostima poput Kanta i Beethovena,\nnazivaju\u0107i ga jednim od posljednjih predstavnika njema\u010dkog genija.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivost\nje da Ratzingerovo habilitacijsko predavanje 1958., kad je ve\u0107 predavao u\nFreisingu, nije pro\u0161lo jednostavno. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNjegov\nhabilitacijski rad je od strane jednog profesora ocijenjen negativnom ocjenom\nte ga je morao popravljati, pa mu je onemogu\u0107en potencijalno brzi napredak u\nprofesorskoj karijeri. <\/p>\n\n\n\n

To\nje Ratzinger shvatio kao trenutak koji mu je potreban u mladena\u010dakoj dobi da bi\nspoznao svoje granice i shvatio kako je upravo to potrebno da bi \u010dovjek mogao\ndonositi ispravne i jasne stavove i odluke\u201c rekao je tada zadarski sve\u0107enik\nJerko Vuleta na predstavljanju Seewaldove knjige u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Podsjetio\nje pritom i da je Ratzingerova obitelj dala vi\u0161e duhovnih zvanja; sve\u0107enici su\nbili bra\u0107a djeda i oca Josepha Ratzingera, kao i njegov brat Georg. Svoju\njasno\u0107u nauka i izra\u017eavanja Joseph je naslijedio i od svoga oca koji je bio jasan\nu stavovima, sna\u017eno pobo\u017ean i duboko vjeran. Cijela obitelj Ratzinger bila je odu\u0161evljena\nbogatstvom liturgije, \u0161to je do\u0161lo do izra\u017eaja i u osobnosti i pontifikatu blagopokojnog\npape Benedikta XVI. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Blagopokojni Benedikt XVI. upravo je na zadnjoj svetkovini Bogojavljenja koju je predvodio mjesec dana prije svoga umirovljenja, 6. sije\u010dnja 2013., u bazilici Sv. Petra u Vatikanu predvodio misu tijekom koje je zaredio \u010detvoricu novih nadbiskupa, me\u0111u kojima je bio i njegov tajnik Georg G\u00e4nswein, koji je tu slu\u017ebu obavljao do smrti pape emeritusa. Papa je<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":60467,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-60466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-i-povijesna-bastina-zadarske-nadbiskupije"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=60466"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60466\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=60466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=60466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=60466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}