{"id":60376,"date":"2023-01-03T13:22:11","date_gmt":"2023-01-03T12:22:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=60376"},"modified":"2023-01-03T13:22:11","modified_gmt":"2023-01-03T12:22:11","slug":"dr-elvis-razov-pojam-interkulturacija-kod-ratzingera-vjeri-ne-oduzima-njeno-tijelo-kulturu-a-kulturi-ne-odstranjuje-dusu-vjeru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2023\/01\/dr-elvis-razov-pojam-interkulturacija-kod-ratzingera-vjeri-ne-oduzima-njeno-tijelo-kulturu-a-kulturi-ne-odstranjuje-dusu-vjeru\/","title":{"rendered":"Dr. Elvis Ra\u017eov: Pojam interkulturacija kod Ratzingera vjeri ne oduzima njeno tijelo (kulturu), a kulturi ne odstranjuje du\u0161u (vjeru)"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pojam interkulturacija<\/em>\nje termin kojega je na osobiti na\u010din u teolo\u0161ko razmatranje ‘uveo’ teolog\nJoseph Ratzinger. <\/p>\n\n\n\n

U svjetlu Ratzingerovog poimanja te stvarnosti, izlaganje \u2018Inkulturacija i interkulturacija kao preduvjet valjanog misijskog djelovanja Crkve\u201c odr\u017eao je dr. Elvis Ra\u017eov\u00a0na me\u0111unarodnom simpoziju ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve’ na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru 25. svibnja 2017., odr\u017eanom povodom 25. obljetnice teolo\u0161ko \u2013 katehetskog studija u Zadru gdje predaje dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSusret kultura i njihovo unutarnje oplo\u0111ivanje omogu\u0107uje samo\nistina o \u010dovjeku, gdje je na djelu i istina o Bogu i zbilji u cjelini. Ratzinger\nka\u017ee: \u0161to je neka kultura \u010dovje\u010dnija, humanija, to \u0107e biti pristupa\u010dnija za\nistinu, sposobnija da je usvoji i da se s njome suobli\u010di. To je tema njegovog\ngovora o me\u0111uvjerskom dijalogu, a on preferira i me\u0111ukulturalni dijalog\u201c\nistaknuo je dr. Ra\u017eov, poja\u0161njavaju\u0107i zna\u010daj primjene vjere u kulturi, u onome\n\u0161to vjeru \u010dini vidljivom, \u0161to je tijelo jedne vjere. A kultura se mo\u017ee\nuspore\u0111ivati, koja je humanija. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePojedini kr\u0161\u0107anski kulturalni oblici potrebni su \u010di\u0161\u0107enja i\notvaranja jer je jezgra vjere istina i otkupljenje. Zatamnjenje istine otu\u0111uje,\nsuprotstavlja jedne drugima te odjeljuje od temelja ljudskog bi\u0107a, od Boga\u201c\nupozorio je dr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i da zajedni\u010dko mjerilo svih kultura ne \u010dini\nnasilje nijednoj kulturi, nego je vodi prema njenom vlastitom sredi\u0161tu \u2013 jer je\nsvaka kultura u kona\u010dnici o\u010dekivanje istine. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTo ne vodi uniformnosti, nego komplementarnosti kultura. Isus\nje uosobljena istina, put za biti \u010dovjek, iz \u010dega proizlazi obaveza i zahtjev\nkr\u0161\u0107anske vjere da se priop\u0107i svim kulturama. Nikakva okupacija, porobljavanje\nnaroda ma\u010dem i kri\u017eem. Sama vjera jest kultura, \u0161to zna\u010di da je ona vlastiti\nsubjekt zajednice \u017eivota i kulture koju nazivamo narod Bo\u017eji, \u010dime se izri\u010de\npovijesni karakter subjekta kulture\u201c rekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

U predkr\u0161\u0107anskom svijetu i u velikim kulturama Indije, Kine,\nJapana postoji nedjeljivost identiteta i kulturnog subjekta. Nije mogu\u0107a\ndvostruka pripadnost, osim u budizmu. \u201eTek u kr\u0161\u0107anstvu je mogu\u0107e u punoj\ndosljednosti \u017eivjeti to podvostru\u010denje, gdje kr\u0161\u0107anin \u017eivi u dva subjekta\nkulture: povijesni subjekt (da je pripadnik jednog naroda) i novi subjekt vjere\nsusre\u0107u se i pro\u017eimaju u kr\u0161\u0107aninu\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n

Crkva je za vjernika vlastiti subjekt kulture, koji se nikad ne\npodudara ni s jednim povijesnim kulturnim subjektom, nego uvijek zadr\u017eava svoje\nkulturno obli\u010dje. <\/p>\n\n\n\n

\u201eU susretu kultura, to dvojstvo subjekata ne mo\u017ee se razrije\u0161iti\nu korist jedne od strana. Postoji plodna napetost koja obnavlja vjeru i\nozdravlja kulturu. Isto tako, bilo bi besmisleno ponuditi neko kulturalno ili\nrazkulturirano kr\u0161\u0107anstvo bez njegove povijesne snage, \u0161to bi ga svelo na puki\nzbir ideja\u201c upozorio je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

U tom smislu, Ratzinger navodi Izraelovu vjeru i primjer\nAbrahama. \u201eIzraelova vjera oblikovala se u borbi s egipatskom, sumerskom,\nbabilonskom, perzijskom i gr\u010dkom kulturom koje su ujedno bile i religije. Sve\nsu one kroz patnju prihva\u0107ene i preobra\u017eene, kako bi bile sve \u010di\u0161\u0107a posuda za\nobjavu Boga u Isusu Kristu. Time su i te kulture same do\u0161le do svog trajnog\nispunjenja jer nisu nestale u povijesnom zaboravu, nego su pro\u010di\u0161\u0107ene i uzdignute\nu sada\u0161njost\u201c rekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

Taj proces Ratzinger oslikava likom Abrahama koji svoj hod vjere\nzapo\u010dinje s prekidom kulture, vlastite pretpovijesti. \u201eAbraham \u010dini egzodus, izlazak\nkoji je uvijek po\u010detak novog \u010dasa povijesti i vjere koja se pokazuje kao snaga\nozdravljenja koja stvara novo sredi\u0161te. Za Ratzingera je to novo sredi\u0161te koje\nprivla\u010di k sebi sve \u0161to je uistinu ljudsko i bo\u017eansko. To je kri\u017e! \u201eA ja, kad\nbudem uzdignut sa zemlje, sve \u0107u privu\u0107i sebi\u201c (Iv 12,32), ka\u017ee Isus\u201c poru\u010dio\nje predava\u010d, istaknuv\u0161i da je kri\u017e lom, prekid, izba\u010denost. Uzdignutost iznad\nzemlje, ali postaje nova gravitacijska to\u010dka svjetske povijesti koja sve\nprivla\u010di prema gore. Kri\u017e postaje sabiranje razasutoga i odijeljenoga. <\/p>\n\n\n\n

\u201eCrkva je vlastiti subjekt kulture koja ima vlastitu povijest i\nusvojenu me\u0111ukulturalnost, \u0161to kr\u0161\u0107anina dovodi do egzodusa koji preokre\u0107e\nnjegov \u017eivot u odnosima\u201c rekao je dr. Ra\u017eov, podsjetiv\u0161i da se i Bog svojim\nutjelovljenjem vezao uz jednu povijest koja je sada i njegova, jer ostaje\n\u010dovjek s tijelom zauvijek; to uklju\u010duje povijest i kulturu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDoga\u0111aj utjelovljenja ne mo\u017ee se ponavljati, da bi Krist uvijek\niznova imao neko novo tijelo. Narod Bo\u017eji ne tvori neko pojedina\u010dno kulturno\nobli\u010dje, nego je sabrano iz svih naroda. U njemu ima mjesta i onaj prvi\nidentitet koji je nu\u017ean za utjelovljenje, kako bi se moglo do\u0107i do svekolike\npunine. <\/p>\n\n\n\n

Ta napetost mnogih povijesnih subjekata u jednom subjektu naroda\nBo\u017ejeg pripada nezavr\u0161enoj drami utjelovljenja. Ta drama je unutarnja dinamika,\npovijest koja nu\u017eno stoji pod znakom kri\u017ea u borbi protiv sila koje vuku prema\nzatvaranju i odbijanju\u201c naglasio je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Za\u0161to Ratzinger preferira pojam interkulturacija?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr. Ra\u017eov pojasnio je za\u0161to Ratzinger preferira pojam interkulturacija<\/em>, koji je za njega\npreduvjet valjanog misijskog djelovanja Crkve unutar naroda i kultura koji\nKrista jo\u0161 ne poznaju. <\/p>\n\n\n\n

Pritom je pojasnio tri pojma: 1. Akomodacija ili adaptacija\nzna\u010di u\u0107i u um i srce vjere i kulture naroda kojem treba priop\u0107iti evan\u0111eosku\nporuku spasenja. Prepoznati u njegovoj vjeri i kulturi ono \u0161to je zajedni\u010dko s\nkr\u0161\u0107anstvom te kr\u0161\u0107anski, vjerski sadr\u017eaj izre\u0107i jezikom i logikom kulture\nnaroda kojim se on slu\u017ei. <\/p>\n\n\n\n

2. Inkulturacija ne zna\u010di da se evan\u0111eoska poruka treba\nprilagoditi ljudskoj kulturi, nego da se onomu najbitnijem u evan\u0111elju dopusti\nda preuzme oblik neke lokalne kulture. Taj proces opisuje slika sjemena koje se\nsadi u zemlju neke kulture iz koje crpi hranu i raste. Inkulturacija evan\u0111elja\nzna\u010di dopu\u0161tanje Rije\u010di Bo\u017ejoj da sna\u017eno djeluje u ljudskim \u017eivotima, bez da se\nname\u0107e neka strana kultura koja bi ote\u017eala istinsko primanje Rije\u010di. <\/p>\n\n\n\n

3. Interkulturacija zna\u010di susret razli\u010ditih potencijalno\notvorenih kultura \u010dija me\u0111ukulturalnost mo\u017ee dovesti do plodnih oblika nove\nkulture. Tu se name\u0107e pitanje odnosa vjere i kulture. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRatzinger primje\u0107uje da\nse tek u novovjekovnoj Europi razvija pojam kultura kao podru\u010dje koje se\nrazlikuje od religije ili koje joj je \u010dak suprotstavljeno. U svim poznatim\npovijesnim kulturama religija je odlu\u010duju\u0107e sredi\u0161te kulture.<\/strong> Ona odre\u0111uje\nvrijednosti i organizacijski sustav kultura. Tu je poistovje\u0107ivanje religije i\nkulture. Religija je kultura i obrnuto\u201c rekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

Zato Ratzinger definira kulturu kao povijesno izraslo obli\u010dje\nneke zajednice koje izra\u017eava spoznaje i vrijednosti doti\u010dne zajednice. No,\nnastaje pote\u0161ko\u0107a s pojmom inkulturacija. Kako je mogu\u0107e kr\u0161\u0107ansku vjeru\ninkulturirati u neku drugu kulturu? <\/p>\n\n\n\n

Za to Ratzinger koristi pojam transplantacije. Kao da se srce\njednog \u010dovjeka usadi u organizam drugoga, kojemu je to srce strano. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTreba se zapitati o sukladnosti religija koje animiraju obje\nkulture. Za Ratzingera kultura ima veze\nsa spoznajom i vrijednostima, s logosom i etosom. Razumjeti svijet i \u010dovjeka u\nnjemu nije individualisti\u010dki, nego komunitarni zadatak. Ti\u010de se pravog ure\u0111enja\nzajednice. Razumijevanje i ispravno \u017eivljenje nije mogu\u0107e bez pitanja o\nbo\u017eanskome. Jer i sve velike kulture tuma\u010de svijet dovode\u0107i ga u odnos prema\nbo\u017eanskome<\/strong>\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prema Ratzingeru, kriza kulture nastupa kad subjekt kulture vi\u0161e\nne uspijeva dovesti do uvjerljive povezanosti nadracionalne datosti s novom\nkriti\u010dkom spoznajom te po\u010dinje sumnjati u tu datost, postaje navika koja gubi\n\u017eivotnu snagu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKultura ima veze s povije\u0161\u0107u. Ona je otvorena u dinamici\nvremena i prihva\u0107a promjene u susretu s drugima. Primanje tu\u0111ega i promjena\nvlastitog mogu\u0107a je zbog potencijalne univerzalnosti svih kultura\u201c rekao je\npredava\u010d, dodav\u0161i kako Ratzinger smatra\nda ne bi trebalo govoriti o inkulturaciji, nego o interkulturaciji kao o susretu\nkultura ili me\u0111ukulturalnosti. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eJer ne postoji neka kulturalno gola vjera koja se premje\u0161ta u\nneku religijski indiferentnu kulturu, pa dolazi do susreta dva strana subjekta\nkoji nastoje stvoriti sintezu. Jer nema vjere bez kulture i nema kulture bez\nvjere\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

Razlog za univerzalnost razli\u010ditih kultura i mogu\u0107nost uzajamnog\nstapanja Ratzinger nalazi u metafizi\u010dkome, \u201eu \u010dovjeku u svim kulturama koji je\nu dubini svoje egzistencije dodirnut istinom\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRazli\u010ditost kao znak kona\u010dnosti ljudskog duha pokazuje\nkomplementarnost kultura, ali mo\u017ee biti i zaprekom, kad potencijalna\nuniverzalnost kultura treba prije\u0107i u stvarnu univerzalnost. Tu dolazi do\nnegativnog \u010dimbenika koji sprje\u010dava spoznaju istine i rastavlja ljude jedne od\ndrugih. <\/p>\n\n\n\n

Tu se Ratzinger suprotstavlja dvama ekstremina: u religijama\nvidjeti samo idolopoklonstvo ili samo pozitivno vrednovanje religija, bez\nkriti\u010dkog pristupa\u201c upozorio je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRatzinger preferira pojam interkulturacije jer smatra da je to\nprikladniji pojam koji vjeri ne oduzima njeno tijelo (kulturu), a kulturi ne\nodstranjuje du\u0161u (vjeru). Po\u0161tuje se stvarnost utjelovljenja vrednovanjem\npovijesnog kulturnog obli\u010dja, a otvara se put prema komplementarnosti,\noboga\u0107enju i \u010di\u0161\u0107enju kultura u Bo\u017ejem narodu koji je vlastiti subjekt kulture\u201c\nporu\u010dio je dr. Elvis Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pojam interkulturacija je termin kojega je na osobiti na\u010din u teolo\u0161ko razmatranje ‘uveo’ teolog Joseph Ratzinger. U svjetlu Ratzingerovog poimanja te stvarnosti, izlaganje \u2018Inkulturacija i interkulturacija kao preduvjet valjanog misijskog djelovanja Crkve\u201c odr\u017eao je dr. Elvis Ra\u017eov\u00a0na me\u0111unarodnom simpoziju ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve’ na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru 25. svibnja 2017., odr\u017eanom povodom 25. obljetnice<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":60377,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-60376","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-i-povijesna-bastina-zadarske-nadbiskupije"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60376","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60376"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60376\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60376"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60376"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60376"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}