![\"\"](\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Elvis-Razov.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nTijekom izlaganja dr. Ra\u017eov poru\u010dio je kako\nje \u201eprema papi emeritusu Benediktu XVI., sveti Benedikt odgovor na krizu vjere\ni kulture u Europi\u201c. <\/p>\n\n\n\n
\u201eSv. Benedikt i njegovo Pravilo postaju u\npontifikatu pape Benedikta XVI. matrica plana za obnovu u vjeri posrnule\nkr\u0161\u0107anske europske civilizacije\u201c poru\u010dio je dr. Ra\u017eov i pojasnio za\u0161to je\nRatzinger pri izboru za papu uzeo ime Benedikt. <\/p>\n\n\n\n
Prvi razlog papa emeritus naveo je na svojoj\naudijenciji 27. travnja 2005., kada je rekao da se izborom imena Benedikt \u201ehtio\nu duhu povezati sa svojim prethodnikom, papom Benediktom XV., koji je Crkvu\nvodio u te\u0161kim vremenima Prvog svjetskog rata te nastojao biti hrabri i\nautenti\u010dni svjedok mira prije rata i u pora\u0107u. \u017deli nasljedovati svoga\nprethodnika kao slugu mira i pomirenja me\u0111u ljudima i narodima, s dubokom\nsvije\u0161\u0107u da je mir nadasve Bo\u017eji dar za kojega treba moliti, kojeg treba \u010duvati\ni izgra\u0111ivati\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n
\u010citaju\u0107i tu misao Ratzingera, dr. Ra\u017eov ima\ndojam kako je time \u201eupu\u0107ena kritika pouzdavanju Crkve u novije vrijeme u\ndijalog, u diplomatske vje\u0161tine, dijalog me\u0111u religijama, zajedni\u010dke molitve\nme\u0111u religijama. Mir nije djelo ljudsko nego je dar Bo\u017eji koji se posti\u017ee\nmolitvom jedinom pravom Bogu\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n
Kao drugi razlog za odabir svoga imena,\n\u201eBenedikt XVI. podsje\u0107a na veli\u010danstveni lik sv. Benedikta, koji je preko svoga\nReda imao veliki utjecaj na \u0161irenje kr\u0161\u0107anstva na cijelom europskom kontinentu,\npa se zbog toga puno \u010dasti u Njema\u010dkoj, osobito u njegovoj rodnoj Bavarskoj\u201c\nrekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n
Istaknuo je da je za Ratzingera sv.\nBenedikt, otac zapadnog mona\u0161tva, suza\u0161titnik Europe, \u201etemeljno upori\u0161te\njedinstva Europe i dokaz, sna\u017eno podsje\u0107anje na neporecive kr\u0161\u0107anske korijene\neuropske kulture i civilizacije\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePapa emeritus prisje\u0107a se sna\u017ene poruke sv.\nBenedikta monasima u svom Pravilu: \u201eNeka im ni\u0161ta ne bude va\u017enije od Krista\u201c.\nNa po\u010detku svoje papinske slu\u017ebe, Papa zaziva zagovor sv. Benedikta neka\npomogne da nam Krist uvijek bude u sredi\u0161tu \u017eivota, na prvom mjestu u mislima i\nu svakom djelovanju\u201c rekao je predava\u010d. <\/p>\n\n\n\n
Tuma\u010de\u0107i Papin odabir imena Benedikt, dr.\nRa\u017eov pozvao se i na Papinog brata Georga Ratzingera koji je rekao: iako Papa\nkao prvi razlog za odabir imena navodi svoga prethodnika Benedikta XV., Georg\nka\u017ee da je u njihovim razgovorima kao bra\u0107e, Joseph Ratzinger uvijek spominjao\nSv. Benedikta. <\/p>\n\n\n\n
\u201eMo\u017eemo re\u0107i da on to \u010dini iz po\u0161tovanja\nprema papi, ali zapravo naglasak je na sv. Benediktu iz Nursije. Osim estetike\nimena i etimolo\u0161kih razloga, sv. Benedikt je glavni motiv za izbor imena pape\nBenedikta XVI., prema mi\u0161ljenju brata Georga\u201c rekao je dr. Ra\u017eov, poru\u010div\u0161i: \u201eU\nimenu Benedikt o\u010dituje se i program Papinog pontifikata \u2013 a to je bitka za du\u0161u\nZapada!\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTako\u0111er, time se signalizira nastavak\nposlanja pape Ivana Pavla II. kroz osobnu pobo\u017enost sv. Benediktu i duhovne\nprioritete o\u010duvanja najboljega, \u0161to je sv. Benedikt ostavio u ba\u0161tinu starom\nkontinentu\u201c rekao je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n
Predava\u010d je predstavio i zanimljive \u017eivotne\npovezanosti Benedikta XI. sa sv. Benediktom, po ocu i majci Josepha Ratzingera.\n<\/p>\n\n\n\n
\u201ePapa pripovijeda Seewaldu o majci koja je\nbila toplog srca, svestrana, vrijedna \u017eena koja je uvijek skrbila za obitelj i\nnikad nije tro\u0161ila vi\u0161e nego \u0161to je imala. Otac je bio strog, racionalan,\npravedan \u010dovjek. Na taj na\u010din se i u obitelji Josepha Ratzingera uskla\u0111uje\nPravilo sv. Benedikta. <\/p>\n\n\n\n
Duh odricanja stvorio je unutarnju\nsolidarnost u njegovoj obitelji te su djeca nau\u010dila biti zadovoljna i u\nnajmanjim stvarima. Tu se povezuje Pravilo Benedikta da treba kombinirati,\npovezivati strogost i blagost\u201c rekao je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n
Istaknuo je i da \u201eRatzinger pokazuje manje\npoznatu misti\u010dnu svijest koja je \u010desto skrivena iza racionalnog aspekta\nnjegovog uma\u201c. <\/p>\n\n\n\n
Kod svoga duhovnika, Frumentiusa R\u00f6mera iz\nbavarske opatije sv. Ottilien na Ammerseeu, Ratzinger se ispovijedao i kao\nprefekt Kongregacije za nauk vjere. I u tome je poveznica Papinog \u017eivotnog hoda\nsa sv. Benediktom.<\/p>\n\n\n\n
Razlozi\nRatzingerovog pribli\u017eavanja benediktinskom monasticizmu<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eU svojoj kasnijoj dobi Ratzinger se\npribli\u017eavao benediktinskom monasticizmu, \u0161to je vidljivo i iz njegovih sve\n\u010de\u0161\u0107ih posjeta samostanima. Smrt pape Ivana Pavla II. zatekla ga je u Subiacu\ngdje je primio nagradu sv. Benedikta za promicanje \u017eivota i obitelji u Europi\u201c\nrekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n Pritom je naveo \u010detiri razloga koja za pribli\u017eavanje\nRatzingera monasticizmu navodi teolog Elio Guerriero.<\/p>\n\n\n\n Prvo, harmoni\u010dno slavlje liturgije u \u017eivotu\nmonaha i kr\u0161\u0107ana. Drugo, dostojanstvo \u010dovjeka razvijeno u sjeni samostana,\nmona\u0161ki humanizam (Moli i radi<\/em>);\nmona\u0161ka demokracija u \u010dijoj je osnovi pogled prema Bogu iz kojeg proizlazi\nistinski humanitet te hitnost vra\u0107anja Krista u sredi\u0161te kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, kao\n\u0161to je sredi\u0161njost Krista u Pravilu Sv. Benedikta.<\/p>\n\n\n\n \u201eLiturgija je sredi\u0161te mona\u0161kog \u017eivota oko\nkoje je organiziran i oblikovan dan prema Pravilu koje ka\u017ee neka se ni\u0161ta ne\npretpostavi djelu Bo\u017ejem \u2013 liturgiji. Papa je realna osoba i ne misli da se\n\u017eivot vjernika mo\u017ee doslovno slijediti u ritmu mona\u0161kog \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n Ali, u svom iskustvu liturgijskog pokreta\ndo\u017eivio je da sudjelovanje u liturgiji mo\u017ee dati skladni ekvilibrij \u017eivotu.\nSpontanost mo\u017ee dominirati u \u017eivotu i pobo\u017enosti pojedinca, ali ne i u\nliturgiji. Stoga je potrebno pratiti liturgijski red\u201c rekao je dr. Ra\u017eov,\nistaknuv\u0161i kako \u201eljubav za razgovor s Bogom u molitvi srca otvara put gregorijanskom\nkoralu\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201eZa Ratzingera liturgijsko pjevanje nije\nsamo ukras ili ustupak dekadentnoj estetici, nego poku\u0161aj suobli\u010davanja\nvlastitog \u017eivota redu svemira i nebeskoj harmoniji, zbog \u010dega mona\u0161ki \u017eivot\npredla\u017ee kao izvor sklada i mira za \u017eivot kr\u0161\u0107ana i cijele Crkve. <\/p>\n\n\n\n U radu prepoznaje manualni rad koji je\npotaknuo susret naroda na Zapadu s kojim zapravo zapo\u010dinje poimanje Europe,\nprema Ratzingeru. Dakle, Europu ne odre\u0111uje toliko geografija, koliko\nzajedni\u010dka kultura. Europa je oblikovana ljevaonicama, uljarama, obradom\nstakla, pivovarama te s njima povezanom administracijom koja se razvila u\nsamostanima i pro\u0161irila na prepisiva\u010dki, minijaturisti\u010dki i arhivisti\u010dki rad. <\/p>\n\n\n\n To su bile pretpostavke za razvoj\nmonasti\u010dkog humanizma koji je pripravio put za Universitas Studiorum, sredi\u0161te\nistra\u017eivanja i dubljeg studiranja koje je odlu\u010dno doprinijelo fizionomiji\nEurope\u201c opisao je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n Ratzinger\no sv. Benediktu koji se smatra i ocem zapadne demokracije<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Predava\u010d je istaknuo da se sv. Benedikt sa\nsvojim Pravilom smatra i ocem zapadne demokracije. \u201eMonah je obavezan na\nposlu\u0161nost, ali u isto vrijeme, njegov je \u017eivot vo\u0111en Pravilom koje je u domeni\nzakona, ne u domeni samovolje poglavara. Pozvan je i sudjelovati u najva\u017enijim\nodlukama koje se ti\u010du njegovog \u017eivota u samostanu i pozvan je birati opata\u201c\nrekao je predava\u010d, istaknuv\u0161i kako povjesni\u010dar Leo Moulin smatra da je \u201erije\u010d\nparlament izvedena iz rije\u010di parliamentum \u2013 ona je u 11. st. ozna\u010davala vije\u0107e\nmonaha koje je pomagalo generalnom opatu cistercita u upravljanju redom. Mo\u017ee\nse, stoga, re\u0107i, da monasi stoje na po\u010detku demokracije. <\/p>\n\n\n\n Ratzinger tu \u010dinjenicu stavlja pred sve koji\nsu pozvani glasati o najneva\u017enijim stvarima, sve do va\u017enih izbora biskupa ili\nsamoga pape\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov. Jo\u0161 va\u017enije od mi\u0161ljenja ve\u0107ine i\nuva\u017eavanja manjine u demokraciji, kako ona ne bi pre\u0161la u aroganciju je\n\u201e\u010dinjenica da se legislativa i \u017eivot monaha odvija, tako re\u0107i, dok gledaju\nBoga, \u0161to je kao sustav sa\u010duvano u Europi do Francuske revolucije \u2013 do\ndemokracije bez Boga\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201ePriznavanje nepovredivosti ljudskog\ndostojanstva kojem je jamac Bog, omogu\u0107avalo je Europljanima da svladaju velike\npote\u0161ko\u0107e u vremenu krize. Onda je sve to zaboravljeno. Ratzinger se pita je li\nprikladno na po\u010detku tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a, kad Europi prijeti terorizam koji cilja\nrazaranje demokracije i same Europe, vratiti se na te misli. Odgovor na to\npitanje Ratzinger daje u zaklju\u010dku svoga govora o Europi u krizi kultura u\nSubiacu.<\/p>\n\n\n\n \u201eRatzinger smatra da je hitno potrebno\nvratiti Krista u sredi\u0161te kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, u skladu s preporukom sv.\nBenedikta. Prije nego je postao Papa, neki su nagovarali Ratzingera da zavr\u0161i\nsvoj \u017eivotopis. On je rekao \u2018Ne, nikako\u2019. <\/p>\n\n\n\n Ina\u010de vrlo otvoren u prihva\u0107anju sugestija,\nu tome je bio odlu\u010dan: \u2018Ne, moram raditi na mom Isusu\u2019. <\/p>\n\n\n\n Guerriero ka\u017ee da je Ratzinger htio knjizi o\nsvom Isusu posvetiti svoje napore kao znanstvenik i kao \u010dovjek Crkve. To je\nkasnije zavr\u0161eno u njegovom papinskom mandatu, knjigom u tri dijela, Isus iz\nNazareta\u201c rekao je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n Snaga\nmoralnosti ne dr\u017ei korak s rastom znanosti<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Ra\u017eov istaknuo je poruke iz Papinog\ngovora o Europi u krizi kultura u Subiacu kojega smatra vrlo va\u017enim i u\njavnosti je nedovoljno predstavljen, a u Hrvatskoj i nedostatno preveden.<\/p>\n\n\n\n \u201eU prvom dijelu govora Ratzinger razmatra\nsve probleme \u010dovjeka koji proizlazi iz njegova ovladavanja svijetom i \u010dovjekom\nuslijed tehnolo\u0161kog razvoja. Ali i svih prijetnji koje iz toga proizlaze kao\nne\u017eeljene posljedice, poput nejednakosti u raspodjeli dobara, rastu\u0107e\nsiroma\u0161tvo, eksploatacija zemlje i njenih resursa, glad bolesnih, sukob\nkultura. To pokazuje da rast tehni\u010dkih mogu\u0107nosti nije pra\u0107en jednakim razvojem\nna\u0161ih moralnih snaga\u201c naveo je Papino upozorenje dr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i kako\n\u201esnaga moralnosti ne dr\u017ei korak s rastom znanosti. \u0160tovi\u0161e, opada jer\ntehnolo\u0161ki misaoni sklop ograni\u010dava moralnost na subjektivna podru\u010dja. <\/p>\n\n\n\n Potrebna je upravo javna moralnost, jer \u0107e\nbez njene snage ljudska mo\u0107 sve vi\u0161e prerasti u razara\u010dku silu. To nije ni\npoliti\u010dka moralnost, koja ne samo da ne otvara put obnovi, nego je blokira.\nIsto vrijedi za kr\u0161\u0107anstvo i teologiju koja reducira bit Isusove poruke o\nKraljevstvu Bo\u017ejem na vrijednosti kraljevstva, identificiraju\u0107i te vrijednosti\nglavnim parolama politi\u010dkog moralizma koje proklamira kao sintezu svih\nreligija, zaboravljaju\u0107i Boga koji je subjekt i uzrok Kraljevstva Bo\u017ejega. Na\nnjegovo mjesto dolaze velike rije\u010di i vrijednosti otvorene svakoj vrsti\nzloupotrebe. Dakle, umjesto pravog morala, javnog morala, dolazi politi\u010dki\nmoralizam\u201c tuma\u010dio je Ratzingerove stavove dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n Europa,\njednom kr\u0161\u0107anska, razvila je kulturu koja je najradikalnija u suprotnosti s\nreligijskim i moralnim tradicijama \u010dovje\u010danstva<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eRatzinger stavlja u korelaciju situaciju\nkr\u0161\u0107anstva danas i temelje Europe koja je jednom bila kr\u0161\u0107anski kontinent, a\nkoja je od renesanse preko prosvjetiteljstva razvila znanstvenu racionalnost,\nkoja je vrsta redukcije svijeta na uniformnost. <\/p>\n\n\n\n Papa emeritus ka\u017ee: \u201eKao posljedica te vrste\nracionalnosti, Europa je razvila kulturu koja je dosad nepoznata \u010dovje\u010danstvu,\nisklju\u010duje Boga iz javne svijesti. Bilo da je potpuno zanijekan, bilo da se\nnjegovo postojanje smatra nedokazivim, nesigurnim te tako svede na podru\u010dje subjektivnog\nizbora kao ne\u0161to \u0161to je u svakom slu\u010daju irelevantno za javni \u017eivot\u201c rekao je dr.\nRa\u017eov. <\/p>\n\n\n\n \u201eRatzinger takvu vrstu racionalnosti naziva\nfunkcionalnom racionalno\u0161\u0107u koja je posve nova u odnosu na postoje\u0107e kulture,\njer tvrdi da je racionalno samo ono \u0161to je eksperimentalno dokazivo. Budu\u0107i da\nmoralnost pripada potpuno druga\u010dijoj sferi, ona nestaje kao samosvojna\nkategorija i pojavljuje se samo kao konzekvencijski moral. Europa, jednom\nkr\u0161\u0107anska, razvila je kulturu koja je najradikalnija u suprotnosti ne samo s\nkr\u0161\u0107anstvom, nego s religijskim i moralnim tradicijama \u010dovje\u010danstva\u201c upozorio\nje dr. Ra\u017eov citiraju\u0107i Papina primje\u0107ivanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eRatzinger smatra da se u raspravi o\ndefiniranju Europe ne radi o pitanju njene nove politi\u010dke forme ili\nnostalgijskog odlaska u pro\u0161lost. Nego ta rasprava ti\u010de se odgovornosti za\ncijelo \u010dovje\u010danstvo dana\u0161njice. <\/p>\n\n\n\n Kontrast izme\u0111u kulture koja je u korijenu\nEurope i sada\u0161nje kulture koja dominira Europom ocrtava se u pitanju\nnespominjanja Boga ili kr\u0161\u0107anskih korijena u europskom ustavu. Djelovanje Crkve\nu europskom \u017eivotu smje\u0161ta se samo u prostor politi\u010dkog kompromisa, ali ne igra\nnikakvu formativnu ulogu u temeljnom samorazumijevanju Europe\u201c pojasnio je\nRatzingerove stavove dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n Zahtjevi\nda se kr\u0161\u0107anska kultura i religija moraju uskladiti sa sekularnom<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201ePovr\u0161ni razlog tobo\u017enje tolerancije prema\ndrugim religijama samo prekriva pravi razlog kojim se \u017eeli izbje\u0107i moralno\nusmjerenje koje donosi spominjanje kr\u0161\u0107anskih korijena, identiteta Europe. \u0160to\nu kona\u010dnici zna\u010di poku\u0161aj gra\u0111enja ljudske zajednice bez ikakvog odnosa prema\nBogu. To je prosvjetiteljska Europa. <\/p>\n\n\n\n Dublji razlozi dvostrukog \u2018Ne\u2019 Bogu i\nkr\u0161\u0107anskim korijenima u Ustavu Europske unije skrivaju se u ideji da samo\nradikalna, prosvjetiteljska kultura, mo\u017ee definirati \u0161to je europska kultura. A\nrazli\u010dite religije, religijske kulture, mogu samo supostojati s kulturom\nprosvjetiteljstva, tako dugo dok je po\u0161tuju i podre\u0111uju se njenim kriterijima\u201c\nrekao je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n Upozorio je pritom kako \u0107e \u201esada biti ne\u0161to\n\u0161to ni u komunizmu nije bilo. Jer, u komunizmu Boga nema, no njihov stav je\nbio: \u0160to vi propovijedate u crkvama, to\nnas ne zanima.<\/em> Sada se kr\u0161\u0107anska kultura i religija moraju uskladiti sa\nsekularnom, prosvjetiteljskom religijom. Ono \u0161to nije u skladu s time, treba\nbiti odba\u010deno. To je ono \u0161to je Hillary Clinton rekla: \u2018Religijska uvjerenja\ntrebaju biti promijenjena\u2019. U skladu sa sekularnom religijom prosvjetiteljstva\u201c\nupozorio je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n \u201eKultura prosvjetiteljstva je bitno odre\u0111ena\npravom na slobodu koja je pogre\u0161no definirana ili uop\u0107e nije definirana te\nneizbje\u017eno sadr\u017ei unutarnje kontradikcije. <\/p>\n\n\n\n Kori\u0161tenje takvog pojma radikalne slobode\ndonosi sa sobom ograni\u010denja slobode koja su bila nezamisliva prije samo jedne\ngeneracije te tako konfuzna ideologija slobode vodi dogmatizmu, koji je u\nkona\u010dnici sve vi\u0161e i vi\u0161e neprijateljski raspolo\u017een prema slobodi\u201c upozorio je\ndr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i da je \u201eto kultura u kojoj je razum navodno kona\u010dno\npostigao punu samosvijest, pola\u017ee pravo na univerzalnost i zami\u0161lja da je\npotpun u samom sebi, bez potrebe da bude dopunjen bilo kojim drugim \u010dimbenikom\nkulture. Norme i sadr\u017eaji te kulture prosvjetiteljstva su jedini \u0161to je\npotrebno za definiranje europskog identiteta, \u0161to zna\u010di da bilo koja dr\u017eava\nkoja usvoji te kriterije, mo\u017ee pripadati Europi. Bog ne smije imati ni\u0161ta s\njavnim \u017eivotom i temeljima dr\u017eave\u201c rekao je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n Ratzinger\no negiranju kr\u0161\u0107anskih korijena Europe: \u201eStablo bez korijena vene\u201c<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Predava\u010d je upozorio kako je \u201eprosvjetiteljska\nfilozofija sa svojom kulturom nepotpuna i svjesno presijeca vlastite kulturne\nkorijene, li\u0161avaju\u0107i se time izvornih snaga iz kojih je i sama proiza\u0161la. A to\nje temeljna memorija \u010dovje\u010danstva bez koje razum gubi svoj kompas. Kako vrijedi\nprincip da je \u010dovjek mjera svih stvari te onda ono \u0161to on zna i mo\u017ee, to i\nsmije u\u010diniti, a zabrana bi bila negacija slobode koja je vrhovna i apsolutna\nvrijednost \u2013 ta sloboda postaje razarala\u010dka snaga\u201c.<\/p>\n\n\n\n Upozoriv\u0161i da se time dogodilo potpuno\nodsijecanje od korijena povijesnog pam\u0107enja \u010dovje\u010danstva, dr. Ra\u017eov rekao je\nkako \u201eRatzinger zaklju\u010duje da takva filozofija ne izra\u017eava ljudski razum u\nnjegovoj punini, ve\u0107 ga osaka\u0107uje te je ne mo\u017eemo smatrati racionalnom. <\/p>\n\n\n\n Istovremeno, ona je nepotpuna te se mo\u017ee\nizlije\u010diti samo ponovnim povezivanjem s njenim korijenima, jer stablo bez\nkorijena vene, pritom ne negiraju\u0107i sve njene pozitivne strane. Europsko\nnegiranje kr\u0161\u0107anskih korijena nije odraz visoke tolerancije koja po\u0161tuje sve\nkulture jednako, bez da jednu privilegira, nego je to apsolutiziranje jednog\nna\u010dina mi\u0161ljenja i \u017eivljenja koje stoji u radikalnoj suprotnosti s povijesnim\nkulturama \u010dovje\u010danstva. <\/p>\n\n\n\n Dakle, prava antiteza nije izme\u0111u razli\u010ditih\nreligijskih kultura, nego izme\u0111u radikalne emancipacije \u010dovjeka od Boga, od\nkorijena \u017eivota s jedne strane i velikih religijskih kultura s druge strane. U\ntome se sastoji pravi sukob kultura, prema Ratzingeru\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n\n\n\n Potrebni\nsu nam (kr\u0161\u0107anski) korijeni kako bismo pre\u017eivjeli <\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eRelativizam kao polazna to\u010dka svega\nre\u010denoga postaje tako dogmatizam (otuda Papin termin diktatura relativizma<\/em>), koji vjeruje u posjedovanje definitivne\nspoznaje razuma i prava \u2013 smatrati sve drugo samo jednim stadijem razvoja\n\u010dovje\u010danstva koji je temeljno nadvladan te ga je najbolje tretirati kao \u010distu\nrelativnost. Ratzinger stoga dr\u017ei da su nam potrebni korijeni kako bismo\npre\u017eivjeli te da ne smijemo izgubiti Boga iz vida, kako ne bismo izgubili\nljudsko dostojanstvo\u201c rekao je predava\u010d.<\/p>\n\n\n\n Dr. Ra\u017eov upozorio je da \u201edolazimo u\ndiktaturu, neslobodu, dolazimo u totalni dogmatizam i to je negacija memorije\n\u010dovje\u010danstva u smislu religije – dakle, dru\u0161tvo bez Boga\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201eRatzinger se vra\u0107a i na Grgura Velikog koji\nspominje iskustvo sv. Benedikta u kuli gdje je imao misti\u010dno iskustvo Boga, kad\nje jedna zraka rastjerala svu tamu, a on je spoznao svu ukupnost svijeta. <\/p>\n\n\n\n Onda ka\u017ee: \u2018Nije se svijet suzio, nego se\nljudska du\u0161a ra\u0161irila\u2019, u smislu da ljudski razum treba ponovno ra\u0161iriti svoju\ndu\u0161u za svu stvarnost, a ne za redukciju, amputirani razum koji se bavi samo\nonim \u0161to je pozitivizam, onim \u0161to je zemaljsko, a ne uklju\u010duje Boga kao temelj\nsve stvarnosti\u201c zaklju\u010dio je dr. Elvis Ra\u017eov.\n <\/p>\n\n\n\n \u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n Izlaganje \u201eDva Benedikta: Sveti Benedikt i Benedikt XVI.\u201c dr. sc. Elvis Ra\u017eov odr\u017eao je na simpoziju \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201c 17. rujna 2020. na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. Dr. Ra\u017eov je predava\u010d \u010detiri kolegija na Teolo\u0161ko \u2013 katehetskom odjelu na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru: Sakramenti, Otajstvo Trojedinog Boga, Kr\u0161\u0107anska objava i Pneumatologija.<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":60323,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-60322","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-i-povijesna-bastina-zadarske-nadbiskupije"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60322"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60322\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/P101797.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/P101796.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/P1017.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/P10179.jpg\")