{"id":6015,"date":"2011-09-07T07:50:13","date_gmt":"2011-09-07T07:50:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6015"},"modified":"2011-09-07T07:50:13","modified_gmt":"2011-09-07T07:50:13","slug":"predstavljena-monografija-privlacko-rodoslovlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2011\/09\/predstavljena-monografija-privlacko-rodoslovlje\/","title":{"rendered":"PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA &#8216;PRIVLA\u010cKO RODOSLOVLJE&#8217;"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: left;\" align=\"center\"><a href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/P8078836.jpg\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-6016\" title=\"P8078836\" src=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/P8078836-224x300.jpg\" alt=\"\" width=\"224\" height=\"300\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Monografija &#8216;Privla\u010dko rodoslovlje&#8217; u izdanju Zadarske nadbiskupije i \u017eupnog ureda Ro\u0111enja BDM u Privlaci sve\u010dano je predstavljena u nedjelju 7. kolovoza na trgu ispred \u017eupne ku\u0107e u Privlaci. O toj vrijednoj knjizi koju su, uz 73 suradnika entuzijasta, uredili Marko Musta\u0107, Darinko Pupovac i privla\u010dki \u017eupnik Ante Sori\u0107, govorili su Pupovac i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. \u201eIako je knjiga okrenuta pro\u0161losti i istra\u017eivanju korijena privla\u010dkih plemena, ona je zapravo slavlje \u017eivota. Na njenim se stranicama pojavljuju desetlje\u0107ima zaboravljeni pojedinci. Knjiga govori o obiteljima i pojedincima koji su davno \u017eivjeli i vjerovali u Boga \u017divotvorca koji ih je iz ni\u0161ta pozvao u \u017eivot. Po\u0161tivali su \u017eivot, voljeli svoju Privlaku pa ih i danas poznajemo po imenu i prezimenu koje \u017eivi u njihovim potomcima\u201c rekao je i u osvrtu na knjigu zapisao mons. Pulji\u0107, dodav\u0161i da \u0107e u toj knjizi mnogi diljem domovine i svijeta prepoznati svoje po imenu, korijenu i plemenu, radosni kad otkriju koliko ih ima; pisanim tekstom i vizualno &#8216;uskrisavaju&#8217; draga lica rodbine, prijatelja i susjeda. Nadbiskup je zahvalio \u017eupniku Sori\u0107u koji je inicirao taj projekt 2009. g., istaknuv\u0161i da je knjiga objavljena u godini osobitog govora o zna\u010denju i va\u017enosti obitelji za dru\u0161tvo i Crkvu, te je 4. i 5. lipnja 2011. u Zagrebu odr\u017ean i prvi nacionalni susret hrvatskih katoli\u010dkih obitelji na susretu s papom Benediktom XVI. Posve\u0107ena &#8216;Na\u0161im privla\u010dkim majkama&#8217;, knjiga se na 767 stranica sastoji od \u010detiri poglavlja, popra\u0107eno autenti\u010dnim, starim crno bijelim fotografijama. U prvom poglavlju su opisani povijest, geografske i demografske zna\u010dajke Privlake (po\u010deci naseljavanja, obrada zemlje, vinogradi i solane kao temelj naseljavanja, popis stanovni\u0161tva prema blagoslovu ku\u0107a i prodiranje Turaka u 16. st.); prikazana je povijest Privlake od prvih materijalnih i pisanih izvora do danas. Naziv Privlaka je hrvatskog podrijetla, a zna\u010di uski tijesnac koji spaja kopno s otokom, kojim su izme\u0111u Privlake i otoka Vira prolazili brodovi na drugu obalu. Prvi pisani spomen Privlake je u ispravi iz 1296. g., u oporuci Zadranina Ivana. U drugom poglavlju grafi\u010dki i opisno prikazana su 34 izvorna privla\u010dka prezimena (od toga je \u0161est izumrlih privla\u010dkih prezimena), rodoslovna stabla 28 privla\u010dkih plemena u razdoblju u zadnjih 300 godina (Begonja, Bokara, Bu\u0161kuli\u0107, \u0106epulo, Glavan, Grbi\u0107, Jurac, Jurkin, Jurlina, Kolanovi\u0107, Kr\u0161lovi\u0107, Kurta, Labura, Lazanja, Matulj, Musta\u0107, Pupovac, Ran\u010di\u0107, Skoblar, Suri\u0107, \u0160ango, \u0160ari\u0107, Vojni\u0107, Vuki\u0107, Vulinovi\u0107 Juri\u010di\u0107, Zanki, Zori\u0107 i Zub\u010di\u0107). Opisane su karakteristike svakog plemena, kad i odakle su do\u0161li, \u010dime su se prete\u017eno bavili, istaknuti su posebni statusi ili zanimanja pojedinaca (sve\u0107enik, u\u010ditelj, glavar sela, politi\u010dar); u drugom su poglavlju spomenuti i privla\u010dki zetovi i doseljenici. U tre\u0107em poglavlju opisana je prisutnost Privla\u010dana u dijaspori jer velik broj iseljenih Privla\u010dana \u017eivi na kontinentima svijeta; opisani su i nadimci, babice kao hrabre \u017eene, pod povije\u0161\u0107u \u017eupe naveden je popis privla\u010dkih \u017eupnika od Petra Latini\u0107a 1527. g., sve\u0107enici i redovnice rodom iz Privlake, crkvenari, sakristani, glavari, suci i \u010dau\u0161i, veleposjednici po\u010detkom 19. st., me\u0111u kojima se osobito isti\u010de obitelj Crespi. U tre\u0107em poglavlju opisuje se i \u017eivot sabunjara i njihovih leuta, vlasnici brodova i condura croatica kao dokaz rane plovidbe uzdu\u017e privla\u010dkog poluotoka; opisan je rad pu\u010dke \u0161kole u Privlaci do 1920. g., obi\u010daji i crkvena slavlja, bratov\u0161tine, blagdani, tradicijska no\u0161nja i glazbena kultura, KUD-ovi, zanimljivosti i igre te sa\u017eeti \u017eivotopisi i va\u017ena djela Privla\u010dana u izdava\u0161tvu i umjetnosti. U sabiranju svih \u010dinjenica poslu\u017eili su povijesni izvori od prvih pisanih izvora do danas, mati\u010dne knjige, &#8216;stanje du\u0161a&#8217; (popis obitelji neke \u017eupe), arhivi, katastar, podaci s groblja, razli\u010diti popisi i usmena predaja. U radu na istra\u017eiva\u010dkoj gra\u0111i, uz stru\u010dne savjete mons. Pavla Kere i Josipa Bepa Kolanovi\u0107a, osobito su sudjelovali Neven Begonja, Mare Musta\u0107, Ivica Glavan, Ivica Kurta i Grozdana Franov \u017divkovi\u0107. Fotografije su obradili Ivan Kr\u0161lovi\u0107, Sandi Brali\u0107, \u017dan Skoblar, Dajana Karlovi\u0107 i Galerija umjetnina zadarskog Narodnog muzeja. \u201eSvatko se jednom u \u017eivotu zapita odakle sam, tko su moji predci, kako su se zvali i odakle su do\u0161li. Odgovor na ta pitanja pru\u017ea rodoslovlje. U knjizi su tiskani korijeni pradjedova da se ne zaborave i da se sje\u0107anja na njih prenose na dolaze\u0107e generacije. Na\u0161i su stari znojem seljaka, ratara, sabunjara, ribara, pomoraca i radnika natopili ovu zemlju, tako da se korijeni tih stabala nikad ne\u0107e osu\u0161iti, jer predstavljaju neiscrpni izvor vode i \u017eivota. Svi koji su se na\u0161li u ovoj knjizi, bilo da su stablo, grana, gran\u010dica, list, cvijet ili plod, moraju biti sretni i ponosni\u201c rekao je Darinko Pupovac. U prigodnom programu, koji je po\u010deo prikazivanjem dokumentarnog filma o privla\u010dkim sabunjarima, a cijelu su ve\u010der pred pozornicom privla\u010dke \u017eene demonstriraju\u0107i stare ru\u010dne radove bile u narodnoj no\u0161nji, nastupili su KUD Privlaka, VIS Magnificat, Darko Kolanovi\u0107, klape Leut i Libar i Privla\u010dka dica.<\/p>\n<p align=\"right\"><a href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/P8078853.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-6017\" title=\"P8078853\" src=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/P8078853-300x224.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"224\" \/><\/a><a href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/Privlaka-Pulji\u0107.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-6018\" title=\"Privlaka Pulji\u0107\" src=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Privlaka-Puljic-225x300.jpg\" alt=\"\" width=\"225\" height=\"300\" \/><\/a>\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Monografija &#8216;Privla\u010dko rodoslovlje&#8217; u izdanju Zadarske nadbiskupije i \u017eupnog ureda Ro\u0111enja BDM u Privlaci sve\u010dano je predstavljena u nedjelju 7. kolovoza na trgu ispred \u017eupne ku\u0107e u Privlaci. O toj vrijednoj knjizi koju su, uz 73 suradnika entuzijasta, uredili Marko Musta\u0107, Darinko Pupovac i privla\u010dki \u017eupnik Ante Sori\u0107, govorili su Pupovac i zadarski nadbiskup \u017delimir<a class=\"article-read-more\" href=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2011\/09\/predstavljena-monografija-privlacko-rodoslovlje\/\"><i class=\"flownewsicon fa-angle-double-right\"><\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-6015","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6015","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6015"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6015\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6015"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6015"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6015"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}