{"id":57560,"date":"2022-07-12T14:17:34","date_gmt":"2022-07-12T13:17:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=57560"},"modified":"2022-07-12T14:17:34","modified_gmt":"2022-07-12T13:17:34","slug":"zadar-amoris-laetitia-crkveno-uciteljstvo-u-kontinuitetu-izraz-trajne-pastoralne-brige-o-obitelji-izlaganje-nadbiskupa-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2022\/07\/zadar-amoris-laetitia-crkveno-uciteljstvo-u-kontinuitetu-izraz-trajne-pastoralne-brige-o-obitelji-izlaganje-nadbiskupa-puljica\/","title":{"rendered":"ZADAR: \u201eAmoris laetitia, Crkveno u\u010diteljstvo u kontinuitetu – izraz trajne pastoralne brige o obitelji\u201c \u2013 Izlaganje nadbiskupa Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na ljetnom susretu inicijative \u201eMoralna teologija u\nakvatoriju suvremenih izazova\u201c o temi \u201ePratiti, razlu\u010divati i integrirati\nslabosti: Osmo poglavlje posinodalne apostolske pobudnice o ljubavi u obitelji\nAmoris laetitia pape Franje\u201c, u ponedjeljak, 11. srpnja u Sjemeni\u0161tu \u2018Zmajevi\u0107\u2019\nu Zadru prvo izlaganje odr\u017eao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Izlaganje mons. Pulji\u0107a pod nazivom \u201eAmoris laetitia,\nCrkveno u\u010diteljstvo u kontinuitetu \u2013 izraz trajne pastoralne brige o obitelji\u201c\nobjavljujemo u cijelosti. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Uvod   <\/strong><\/p>\n\n\n\n

U kontekstu naslova sa \u0160kolji\u0107a iz srpnja\npro\u0161le godine, \u201eMoralna teologija u\nakvatoriju suvremenih izazova\u201c, suo\u010dit \u0107emo se \u201ekao ljudi s mora\u201c s\npoznatim i manje znanim \u201emorskim\nstrujama\u201c na\u0161ega \u201eljudskog akvatorija\u201c. Njih je apostol Ivan u svojoj\nprvoj poslanici slikovito opisao kao \u201epo\u017eudu tijela, po\u017eudu o\u010diju i oholost \u017eivota\u201c.\nTo su \u201etri rane i strasti\u201c s kojima nam se u \u017eivotu boriti i hrvati (1. Iv 2,16). <\/p>\n\n\n\n

No, uz poznate \u201emorske struje\u201c, tu su i opasni vjetrovi koji \u010desto pu\u0161u svom\nsilinom, pa sru\u0161e mnogo toga \u0161to su ljudi radom i marom izgradili. A oboje\nstruje u formi neukrotivih strasti, kao i \u017eestoki i opasni vjetrovi koje\nprepoznajemo u krivim i zavodljivim ideologijama, znaju omesti i zaprije\u010diti\nnormalan rast i razvoj \u010dovjeka i obitelji.<\/p>\n\n\n\n

I.\nObitelj – gnijezdo \u017eivota i prva \u0161kola dru\u0161tvenih vrlina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bo\u017eja zamisao o obitelji zorno je opisana\nna prvim stranicama Biblije. Tamo stoji kako je Bog stvorio \u010dovjeka, mu\u0161ko i\n\u017eensko te im u srce usadio zakone \u017eivota i ljubavi. A Bo\u017eji Sin, Isus Krist,\nsvojim utjelovljenjem i dolaskom u obitelj \u201esjedinio se sa svakim \u010dovjekom\u201c (GS\n22) i sa svakom obitelji. <\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da povijest ljudskog spasenja ide\npreko obitelji, ona je u sredi\u0161tu Bo\u017eje pozornosti. Zbog toga se Crkva ne umara\nnavije\u0161tati i braniti svetost \u017eivota te po\u0161tivati i zauzimati se za njegovo\ndobro na svim podru\u010djima: kako na osobnom, vjerskom i duhovnom, tako i na\ndru\u0161tvenom, zakonodavnom, politi\u010dkom, gospodarskom, socijalnom i zdravstvenom.\nI to svim sredstvima \u0161to nam ih na raspolaganje stavlja zauzeta ljubav. <\/p>\n\n\n\n

Tri biblijska teksta govore o zna\u010denju braka\ni obitelji: Post 2, 18-24: \u201eRe\u010de Gospodin Bog, nije dobro da \u010dovjek bude\nsam…\u201c; Mk  10, 6-9: Isus veli, \u201e\u0160to\ndakle Bog zdru\u017ei, \u010dovjek neka ne rastavlja\u201c. Ef 5, 21-33, apostol Pavao\nsavjetuje mu\u017eevima da \u201eljube svoje \u017eene kao \u0161to je Krist ljubio Crkvu\u201c, a \u017eena\n\u201eneka po\u0161tuje svoje mu\u017eeve\u201c. I zaklju\u010duje Pavao, \u201eotajstvo je to veliko\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Uz tri biblijska teksta, tu su i tri\nkarakteristi\u010dne rije\u010di koje se odnose na obitelji, a to su \u201esavez<\/strong>\u201d koji Bog sklapa s \u010dovjekom;\nzatim \u201ebezuvjetna vjernost i stabilnost <\/strong>saveza,\nkao i tre\u0107a rije\u010d koja opisuje brak i obitelj u \u201ehodu\u201c<\/strong>, poput \u201esinodalnog hoda\u201c. Brak je, naime, \u201estabilni savez\nvjernosti u hodu\u201c kojeg se \u017eivi svakodnevno i u svakom pojedinom trenutku. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

II.\nTri \u010dovjekove rane i t<\/strong>ri razaraju\u0107a \u010dimbenika braka i obitelji <\/strong><\/p>\n\n\n\n

U kontekstu naslova sa \u0160kolji\u0107a \u201eMoralna\nteologija u akvatoriju suvremenih izazova\u201c, prikladno je spomenuti poznate i\nmanje znane \u201emorske struje i vjetrove\u201c na\u0161eg \u201eljudskog akvatorija\u201c s kojima nam\nse boriti i hrvati. <\/p>\n\n\n\n

Nijedna znanost ne mo\u017ee protuma\u010diti\n\u010dinjenicu za\u0161to je \u010dovjek u svojim mo\u0107ima duboko ranjeno bi\u0107e. Razum bi trebao\nbiti siguran instrument istine, a ipak tako lako podlije\u017ee zabludi i la\u017ei. <\/p>\n\n\n\n

Volja, kojoj pokazujemo mo\u0107 slobodne\nodluke, trebala bi uvijek birati dobro, a ona se tako lako prikloni zlu.\nNjegovo srce, koje simbol afektivnog \u017eivota, trebalo bi biti dobrohotno, dobro\nsrce koje ljubi Boga i ljude. A ono je \u010desto puno mr\u017enje, nepomirljive mr\u017enje.\nSavjest bi trebala bdjeti nad na\u0161im odlukama i to\u010dno ocijeniti \u0161to je dobro a\n\u0161to zlo. A ona mo\u017ee biti tako slijepa, ponekad gotovo mrtva. Za\u0161to je to tako?\nZa\u0161to ga je lak\u0161e pokvariti \u010dovjeka, nego odgojiti da bude uistinu dobar? Iz\npovijesti je poznato da su \u201ezavodnici imali jako mnogo uspjeha\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je najlak\u0161e ru\u0161iti, a graditi\nte\u0161ko?! Na to pitanje koje je puno misterija nalazimo odgovor samo u Objavi.\n\u010covjek je, naime, u iskonu svoga po\u010detka pao i sagrije\u0161io. Iznevjerio je\nStvoritelja i poslu\u0161ao napasnika, pa poremetio Bo\u017eji plan i izgubio unutarnji\nsklad. I od tada u srcu svakog \u010dovjeka odvija se duhovna borba izme\u0111u dobra i\nzla. Stoga pisac iz starine veli kako je \u201e\u0111avolovom zavi\u0161\u0107u do\u0161la smrt u\nsvijet\u201c (Mudr 2,24), a \u010dovjek dobio \u201etri duboke rane\u201c i ostao bez one iskonske\nBo\u017eje ljepote u du\u0161i. Te tri rane i strasti izvor su svih eti\u010dkih zala\npovijesti, a sveti Ivan ih opisuje kao \u201e po\u017eudu tijela, po\u017eudu o\u010diju i oholost\n\u017eivota. (1. Iv 2,15-16) <\/p>\n\n\n\n

Uz unutarnja strujanja koja \u010dovjek osje\u0107a\ni trpi, tu su izvana \u201evjetrovi koji pu\u0161u i ru\u0161e\u201c, pa ometaju normalan rast i\nrazvoj. Zanimljiv je u tom vidu uradak profesora Ivana Kopreka,\u201eRazaraju\u0107i\n\u010dimbenici braka i obitelji\u201c (Bogoslovska smotra, 3\n(2015), 759-778), u kojem tvrdi kako nas \u201erazni antropolo\u0161ki\nredukcionizmi udaljavaju od zdrave slike o \u010dovjeku, jer razaraju i njega i\nnjegov okoli\u0161\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tovi\u0161e, mnogi \u201evode otvoreni rat protiv\nbraka i obitelji iz politi\u010dkih, ekonomskih i posebice ideolo\u0161kih uvjerenja\u201c, u\n\u010demu se osobito isti\u010du tri ideologije: komunizam, feminizam i genderizam, koje\nneki autori nazivaju \u201e\u0161iriteljima kulture smrti\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Puno je, na\u017ealost, \u0161iritelja \u201eideolo\u0161kih \u0161iritelja\nkulture smrti\u201c koji \u201esiju zlo, zbrku i kaos\u201c, pa su postali (veli prof. Koprek)\n\u201eplodno tlo za \u0161irenje lo\u0161ih obi\u010daja i nemorala putem nasilja, pornografije i\npoticanja niskih poriva i poroka\u201c. Time su nerijetko \u201eu slu\u017ebi razaranja braka\ni obitelji\u201c. U tom kontekstu, \u201ebrak nije vi\u0161e dom i luka\u201c, a niti \u201eprva stanica\nzdravoga dru\u0161tva\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Uz spomenuto, tu\nsu i druge stvari koje rasta\u010du obitelj,\nod ljudske sebi\u010dnosti i nespremnosti za \u017ertvu i komunikaciju, do\nbra\u010dne nevjernosti i\nzala razli\u010ditih ovisnosti o alkoholu i kockanju.\nIpak,\nbrak i obitelj su bili od pamtivijeka ne\u0161to bez \u010dega \u010dovjek ne bi mogao pre\u017eivjeti.\nA kako je obitelj pozvana biti \u201eprvom stanicom dru\u0161tva i davati svoj obol za\ndobro dru\u0161tva i zajednice\u201c, svaka prijetnja obitelji ujedno je prijetnja samome\ndru\u0161tvu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

III.\nCrkva po kr\u0161\u0107anima \u017eeli biti kvasac, sol zemlje i svjetlo svijeta <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad se govori o Crkvi, njezinoj nazo\u010dnosti\ni zadacima u suvremenom svijetu, ima ih koji misle da bi \u201euvla\u010denje Evan\u0111elja u\nljudsku povijest zla i grijeha okaljalo samo Evan\u0111elje i li\u0161ilo ga njegove\nproro\u010dke snage\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Drugi vele kako se Crkva ne bi trebala \u201emije\u0161ati\nsa svijetom u pitanjima socijalne, politi\u010dke i ekonomske narav\u201c, jer, Crkva i\nsvijet dvije su nepomirljive stvarnosti. Crkva ne prihva\u0107a nijedan od navedenih\nstavova i ne mo\u017ee ostati po strani kad je u pitanju \u010dovjek i njegovo spasenje. <\/p>\n\n\n\n

Dapa\u010de, ona poku\u0161ava po povijesnim\nkr\u0161\u0107anima biti kvasac sol zemlje i svjetlo svijeta ukazuju\u0107i na nepravde,\nnasilja, zloupotrebe i druga povijesna zla ljudi, kao i na izvore dostojanstva\nljudske osobe i na korijene solidarnosti ljudskog roda. <\/p>\n\n\n\n

Crkvu se kao \u201eznak i oru\u0111e sjedinjenja s\nBogom i ljudskim rodom\u201c (LG 1) mo\u017ee prepoznati po vi\u0161estrukoj nazo\u010dnosti koja\nse o\u010dituje u ljubavi i slu\u017eenju \n(diakonia) i ostvaruje u bratstvu i zajedni\u0161tvu (koinonia). A navije\u0161ta\nse evan\u0111eljem slobode (kerigma) i slavi sve\u010danim obredom zahvale (liturgia). \u010cetiri\nnavedene slu\u017ebe me\u0111usob\u00adno su povezane i va\u017ene. <\/p>\n\n\n\n

No, ako bismo morali odrediti prioritete,\nonda bismo slu\u017eenju i zajedni\u0161tvu (diakonia i koinonia) dali prednost. A to\nzna\u010di da se Crkva odre\u0111uje vi\u0161e po onome sto \u010dini i sto jest, nego li po onome\n\u0161to nau\u010dava, govori i slavi.<\/p>\n\n\n\n

Ovim razmi\u0161ljanjem\nglede teme susreta \u201epratiti,\nrazlu\u010divati i integrirati slabosti\u201c vezano uz osmo poglavlje\nposinodalne apostolske pobudnice pape Franje o ljubavi u obitelji (Amoris laetitia<\/em>), htio bih istaknuti da\npobudnica u kontinuitetu drugih crkvenih dokumenata pokazuje trajnu pastoralnu brigu Crkve o obitelji. <\/p>\n\n\n\n

Kratko i slikovito\nmoglo bi se kazati da \u201ebo\u017eanska\ninstitucija, Crkva\u201c, svojim\nposlanjem i preporukama \u017eeli pomo\u0107i i za\u0161tititi\n\u201ebo\u017eju instituciju, obitelj\u201c od\nmogu\u0107ih zastranjenja i slabo\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

A ovla\u0161\u0107u koju je primila od Gospodina,\nCrkva budno pazi i \u010duva obitelji i Bo\u017eji\npuk od zavodljivosti opasnih i opakih ideologija\nkako bi svi \u010dlanovi Crkve bili kadri i slobodni ispovijedati cjelovitu i\npravu vjeru te \u201eostati poslu\u0161ni u\nistini koja osloba\u0111a\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Ona poziva i poti\u010de sve neka koriste\nsredstva koja Crkva stavlja na raspolaganje, od Rije\u010di Bo\u017eje, liturgije i\nstoljetne crkvene tradicije, do molitve i sakramenata koji nam poma\u017eu a\u017eurno pratiti, mudro\nrazlu\u010divati i odgovorno integrirati ljudske slabosti. <\/p>\n\n\n\n

Da bi to mogla odgovorno \u010diniti, koncilski\ndekret \u201eo\nsve\u0107eni\u010dkoj izobrazbi\u201c (OT, 16) odre\u0111uje neka se omogu\u0107i trajno usavr\u0161avanje u svetim\nznanostima, posebice u moralnoj \nteologiji. <\/p>\n\n\n\n

S tim u svezi, \u010destitam Odboru na\norganizaciji drugog susreta o \u201eMoralnoj\nteologijii u akvatoriju suvremenih izazova\u201c, pa \u017eelim plodnu raspravu i\nugodan boravak u Gradu Zadru.     <\/p>\n\n\n\n

\u2720\n\u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n\n\n\n

Zadar, 12. srpnja 2022. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na ljetnom susretu inicijative \u201eMoralna teologija u akvatoriju suvremenih izazova\u201c o temi \u201ePratiti, razlu\u010divati i integrirati slabosti: Osmo poglavlje posinodalne apostolske pobudnice o ljubavi u obitelji Amoris laetitia pape Franje\u201c, u ponedjeljak, 11. srpnja u Sjemeni\u0161tu \u2018Zmajevi\u0107\u2019 u Zadru prvo izlaganje odr\u017eao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Izlaganje mons. Pulji\u0107a pod nazivom \u201eAmoris laetitia, Crkveno<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":57561,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,5],"tags":[],"class_list":["post-57560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti","category-nadbiskupove-propovijedi"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57560"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57560\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=57560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=57560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}