{"id":5740,"date":"2011-06-20T06:30:19","date_gmt":"2011-06-20T06:30:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=5740"},"modified":"2011-06-20T06:30:19","modified_gmt":"2011-06-20T06:30:19","slug":"nadbiskup-puljic-o-zavrsetku-pregovora-hrvatske-s-europskom-unijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2011\/06\/nadbiskup-puljic-o-zavrsetku-pregovora-hrvatske-s-europskom-unijom\/","title":{"rendered":"NADBISKUP PULJI\u0106 O ZAVR\u0160ETKU PREGOVORA HRVATSKE S EUROPSKOM UNIJOM"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Povodom zavr\u0161etka pregovora Hrvatske s Europskom unijom, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, \u010dlan biskupske komisije HBK za odnose s Europskom unijom, pojasnio je kako vidi hrvatski razvoj u tom procesu i u kontekstu Pisma hrvatskih biskupa koje su u izdanju Glasa Koncila biskupi objavili u o\u017eujku 2010. godine. HBK je izdala to Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak RH u Europsku uniju te je organizirala i Komisiju za pra\u0107enje tih procesa. Pismo izra\u017eava stav Crkve o toj stvarnosti, gledano vjerski, povijesno i kulturolo\u0161ki, budu\u0107i da je i Crkva bitan i sastavni dio \u017eivota hrvatskog naroda. Na po\u010detku pregovora na\u0161i su biskupi poru\u010dili: “U duhu koncilskog usmjerenja, \u017eelimo se i mi, hrvatski biskupi, o\u010ditovati glede ujedinjavanja europskog kontinenta i procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kao \u010dlanovi hrvatskog naroda i predvodnici Crkve, koja je stolje\u0107ima vjerno pratila hod na\u0161eg \u010dovjeka i dijelila njegovu sudbinu, \u017eelimo u ovom povijesnom trenutku, u svjetlu evan\u0111elja i crkvenog u\u010diteljstva, pratiti novi povijesni izazov pred kojim se sada nalazimo, pitaju\u0107i se kojoj i kakvoj Europi se \u017eelimo pridru\u017eiti i zajedno ju izgra\u0111ivati, na kakvim se temeljima odvija proces europskog ujedinjavanja i s kojim ciljevima, postoje li neki obrisi po kojima zaklju\u010diti ima li to novo dru\u0161tvo, ta nova Europska unija, koju se vi\u0161e od pola stolje\u0107a planira i stvara, ne\u0161to u \u010demu se i mi prepoznajemo, otkrivamo svoju pro\u0161lost, vidimo svoju sada\u0161njost, ali i s nadom gledamo u svoju budu\u0107nost”.\u00a0<\/p>\n

Nadbiskup Pulji\u0107 je odluku o zaklju\u010denju pregovora do\u010dekao \u201es odre\u0111enim \u010du\u0111enjem \u0161to je Europa \u010dekala toliko vremena, \u0161to je Hrvatsku toliko provjeravala i gnjavila. \u017dao mi je da nije prepoznala u njoj dio sebe, jer Hrvatska je stolje\u0107ima dio srednjoeuropske stvarnosti. Uvijek me smetala \u010dinjenica ‘Ulazimo u Europu’. Mi ne ulazimo u Europu, mi smo Europa. Europa se stvarala najprije u sredozemnom podneblju. Sad se doga\u0111a ujedinjenje europskih naroda i dr\u017eava. To je nova stvarnost i Hrvatsku se nije trebalo toliko dugo maltretirati. Normalno je da pripadamo tom europskom krugu. Zavr\u0161etak pregovora nisam do\u017eivio s nekom euforijom. \u010cudio sam se da se to nije i prije dogodilo\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. \u010cinjenicu da je Hrvatska prva zemlja koja je trebala ispuniti niz kriterija zbog postajanja novom \u010dlanicom nadbiskup vidi kao upozorenje i nama da s oprezom, svije\u0161\u0107u, slobodom i odgovorno\u0161\u0107u ulazimo u tu stvarnost. \u201eAko smo toliko provjeravani, ako smo toliko rendgena pro\u0161li, vjerojatno imamo ne\u0161to \u0161to toj novoj koncepciji mo\u017eda ne odgovara. Va\u017eno je imati tu svijest: ako smo provjeravani, zna\u010di da se \u017eeli ne\u0161to novo modelirati; a mi nismo ba\u0161 za modeliranje. Mi smo uvijek bili vjerni svojim korijenima, ba\u0161tini i sad trebamo biti svjesni da ulaze\u0107i u novu Europu trebamo i dalje ostati vjerni svojoj ba\u0161tini, a prihva\u0107amo novu uniju, novo zajedni\u0161tvo. Crkva je od svojih po\u010detaka bila globalizacijska snaga koja je povezala narode Europe i u\u010dinila ih velikom zajednicom. U tom kontekstu ne trebamo se bojati tog novog velikog zajedni\u0161tva, ali moramo biti svjesni da sa sobom donosimo svoj prtljag, svoje ime i prezime i da nas s tim imenom i prezimenom trebaju i dalje prepoznavati, kao \u0161to i mi druge trebamo prepoznavati\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

U Pismu povodom po\u010detka pregovora biskupi su spominjali prednosti i nedostatke takvog ujedinjavanja. \u201eTim Pismom javnosti smo htjeli dati do znanja \u0161to Crkva misli o toj novoj stvarnosti. Konstatirali smo najprije da je ujedinjenje Europe po\u010delo nakon stra\u0161nih iskustava dvaju svjetskih ratova kad su milijuni stradali zbog ideologija. Onda su se na\u0161la trojica velikih katolika politi\u010dara uvjerenih u svoje kr\u0161\u0107anske korijene: Adenauer, Schuman i De Gasperi. Po\u010deli su razmi\u0161ljati druga\u010dije, potaknuti tim lo\u0161im iskustvom htjeli su zapo\u010deti proces koji jo\u0161 traje – da u Europi treba izgra\u0111ivati suradnju i pomo\u0107, a ne uni\u0161tavanje i pokoravanje. U Pismu smo naveli i dosada\u0161nje pape koji su pratili taj proces, njihov stav i orijentaciju u tom pogledu: Pio XII., Ivan XXIII., Pavao VI., Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. Svi su pozitivno gledali na taj proces ali i upozoravali i poticali politi\u010dare da ne zaborave kr\u0161\u0107anske korijene; neka ne zaborave ono \u0161to je Europu u\u010dinilo posebnim kontinentom, a to je kr\u0161\u0107anska vjera i Katoli\u010dka Crkva\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Biskupi pozitivnim u tom procesu smatraju zbli\u017eavanje, me\u0111usobno upoznavanje naroda, ne ratovanje, pozitivno natjecanje. Upozorili su i na negativnosti koje ujedinjenje mo\u017ee donijeti. \u201eIstaknuli smo vrijednost na\u0161ih ljudi, onih koji pregovoraju i na\u0161ih politi\u010dara koji potpisuju te pregovore, da se u takvu asocijaciju ulazi uzdignute glave; ponosan na svoju pro\u0161lost, ne nije\u010de\u0161 ni\u0161ta od sebe, ali prihva\u0107a\u0161 tu asocijaciju kao mogu\u0107nost boljeg ili druga\u010dijeg razvoja. Smatrali smo potrebnim pozvati na\u0161e odgovorne da na vrijeme obavijeste ljude o \u010demu se radi. \u0160to zna\u010di ta nova asocijacija, novo ujedinjenje. Biskupi su napisali da s velikima treba razgovarati s na\u010delnih polazi\u0161ta, ne na koljenima, upozoriv\u0161i pritom na ono \u0161to se obezvrje\u0111uje u toj novoj asocijaciji, neslavljenje Dana Gospodnjeg\u201c rekao je nadbiskup. Biskupi su se pozvali na papu Benedikta XVI. da ujedinjavanje Europe treba po\u010divati na istini o \u010dovjeku, monogamnom braku mu\u017ea i \u017eene i da se ne zanemaruje isticanje kr\u0161\u0107anskih simbola u javnosti. \u201eSmatrali smo potrebnim upozoriti one koji u ime nas pregovaraju i koji u ime naroda potpisuju takve asocijacije da imaju to u vidu. Va\u017eni su nam stavovi papa koji su otvorenih o\u010diju pozitivno vrednovali jedan proces. No u zadnje vrijeme Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. zabrinuti su zbog nekih krivih naglasaka ili orijentacija koje odudaraju od kr\u0161\u0107anskih istina, temelja i temljene istine o \u010dovjeku. Htjeli smo re\u0107i da ta nova asocijacija, nova Europa, ne mo\u017ee zanemariti ono na \u010demu je rasla: vrijednost svetog dana nedjelje. Kroz povijest Europe je bilo ideologija i ideja koje su to htjele zanemariti. Francuska revolucija je dokinula nedjelju, osnovala je deset radnih dana. Htjelo se zanemariti ono na \u010demu je Europa stasala i \u0161to je nosi, \u0161to obilje\u017eava kr\u0161\u0107ansku Europu. Na\u017ealost, \u017eivimo u vremenima u kojima se u ime demokracije promi\u010du neke nove ‘istine’, iskrivljenosti o \u010dovjeku i braku. Tu je Benedikt XVI. vrlo jasan. Ne prihva\u0107amo neku novu asocijaciju koja \u0107e nam donijeti, predlo\u017eiti ili nalagati krivu sliku o \u010dovjeku i obitelji. Hrvatska katoli\u010dka obitelj moli i nedjeljom slavi misu – po tome se prepoznajemo, po tome na\u0161e obitelji rastu i ucjepljuju se u tkivo Crkve i postaju prepoznatljivi. To unosimo u tu asocijaciju i ne bih volio da po tome ne budemo prepoznati\u201c upozorio je mons. Pulji\u0107 smatraju\u0107i da, ako se stvara neka zajednica europskog naslova, nije normalno i mogu\u0107e ostati izvan tog zajedni\u0161tva, ako pripada\u0161 tom kulturnom, povijesnom i geografskom miljeu. \u201eBilo bi nezgodno da Hrvatska bude izvan toga, a u Europi smo. Ali kad se zagovarao ulazak svih zemalja na tlu Europe, u pozadini je bilo da svatko od tih naroda koji stvaraju novu zajednicu unese sebe s imenom i prezimenom. Ne mo\u017eemo re\u0107i da smo kao narod, narod bez vjere. Mi smo obilje\u017eeni katoli\u010dkim pe\u010datom, prepoznajemo se kao narod sv. Petra. Prepoznatljivi smo u katoli\u010dkim vezama s papama. Gledano u ve\u0107ini, mislim da smo narod koji dr\u017ei do tih vrednota. I nadam se da \u0107emo u toj novoj zajednci u tom pogledu dati pozitivan obol i doprinos, po\u0161tuju\u0107i ono \u0161to smo primili, vrijednuju\u0107i \u0161to su nam drugi prenijeli i ostaju\u0107i vjerni onome \u0161to \u010dini na\u0161 identitet prepoznatljivima\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

Nadbiskup isti\u010de odgovornost i gra\u0111ana kr\u0161\u0107ana u izboru nositelja vlasti. \u201eKad je netko izabran, obavezan je po\u0161tivati volju, stavove i uvjerenja onih koji su ga izabrali. Ulaze\u0107i u neku asocijaciju, predstavljaju\u0107i narod koji ga je izabrao, ne mo\u017ee zanemariti ono \u0161to narod \u017eeli i ispovijeda. Ne mo\u017ee potpisati zakon koji \u0107e biti protivan uvjerenju ve\u0107ine. Onaj koji je izabran ima po\u0161tivati, mislim da je sasvim normalno da on u ime naroda nastupa i po\u0161tuje njegovu volju i \u017eelju. Ali i narod kod izbora ima obvezu birati onoga koji \u0107e ispravno zastupati njegove stavove\u201c rekao je mons. Pulji\u0107 isti\u010du\u0107i da je Crkvi prihvatljiva lai\u010dka dr\u017eava i lai\u010dka Europska unija, ali ne ideolo\u0161ki laicizam koji Bogu i Crkvi oduzima pravo javnosti, a u ime slobode oduzima se sloboda kr\u0161\u0107anima da ispovijede u \u0161to vjeruju. \u201eDemokracija se smatra savr\u0161enijim na\u010dinom upravljanja u odnosu na ono \u0161to je bilo u kraljevini i drugim sustavima. Ali ne zna\u010di da je demokracija najsavr\u0161eniji model. Demokracija nudi svakom mogu\u0107nost da ka\u017ee svoje, bira svoje, promi\u010de svoje. U tom vidu, kr\u0161\u0107ani su pozvani na odgovornost. Ne mogu kad su izbori sjediti kod ku\u0107e i o\u010dekivati da mu netko bude izabran a nije ulo\u017eio sa svoje strane, kao i pasivan kr\u0161\u0107anin koji ne\u0107e prou\u010davati kad su izbori. Demokracija je to svakome ponudila, da mo\u017ee birati i biti biran. To zna\u010di da smo pozvani na odgovornost. I ako nismo budni, ako nismo svjesni i ako se ne zala\u017eemo, jasno da imamo to \u0161to imamo. Crkva ne podr\u017eava lijenost, pasivnost i laicizam koji se name\u0107e kao da bi to bila neka budu\u0107nost, da nema vjere, Boga i Crkve. Benedikt XVI. je prvi borac za prava vjernika. Ali pozvan je i poslan braniti i Bo\u017eja prava. Zar Bog koji nas je stvorio nema neka prava? Ima pravo od nas koje je stvorio tra\u017eiti da ga po\u0161tujemo. U tom smislu, svaki sustav i budu\u0107a Europska unija \u010dini lo\u0161u uslugu svojim vjernicima i Bogu, koji je razlog i uzrok svega, ako ne po\u0161tuju njegova prava. Nema lai\u010dke dr\u017eave u kojoj Bogu ne treba mjesto, u kojoj ga treba stjerati u sakristiju ili izbaciti s pozornice svijeta. Bo\u017eja je zadnja. Uvjereni kr\u0161\u0107ani dru\u0161tvenog \u017eivota na polo\u017eajima i politi\u010dari bi trebali biti svjesni toga. Mi smo za lai\u010dku dr\u017eavu, odvojenost Crkve od dr\u017eave, ali nismo za laicizam koji isklju\u010duje Boga i religiju u dru\u0161tvu\u201c upozorio je nadbiskup.<\/p>\n

Vatikan nije \u010dlan Europske unije niti tijela u Briselu i Strasbourgu, ali tamo ima svoje promatra\u010de, nazo\u010dan je. Tijelo COMECE \u010dine predstavnici biskupskih konferencija zemalja Europske unije pri Briselu. Imaju sastanke, redovito raspravljaju o \u010demu i europski parlament, ali ne kao \u010dlanovi nego kao promatra\u010di koji daju poticaje. U tom smislu Crkva je jako nazo\u010dna u tom procesu; ne u smislu dono\u0161enja zakona, nego poticanja i razmi\u0161ljanja svega \u0161to europski parlament razmi\u0161lja, rekao je nadbiskup. Kardinal Josip Bozani\u0107 je predsjednik te komisije, \u010dlan COMECE-a i Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija (CCEE) koji se sastoji od predsjednika ili \u010dlanova svih biskupskih konferencija Europe i redovito se okupljaju. \u201eTo nema direktne veze s parlamentom, ali tijelo COMECE je Crkva osnovala da bi bila nazo\u010dna, sposobna re\u0107i svoju kritiku ili prijedlog kad se radi o odre\u0111enim stavovima koje europski parlament zauzima. Vatikan je vrlo aktivan, ne kao \u010dlan, ali je aktivan svojom prisutno\u0161\u0107u, preko svojih tijela ili promatra\u010da. U tom vidu i mi smo objavili Pismo, ne kao neki zakonski akt za vladu i Hrvatski sabor. \u010cak smo predlo\u017eili da svaki parlamentarac to dobije u ruke, da imaju u vidu na\u0161e razmi\u0161ljanje. Biskupi \u017eele biti aktivni subjekt tog stvaranja, aktivni sudionici tog procesa ovog trenutlka, poti\u010du\u0107i na odgovorno zauzimanje stavova i na odgovorno dono\u0161enje zakona. Mislim da pregovori nisu trebali toliko trajati jer Hrvatska uistinu ne\u0161to zna\u010di, zna\u010dila je, sastavni je dio tog europskog korpusa i prirodno je da bude unutra kao aktivni subjekt i aktivni \u010dimbenik te na\u0161e budu\u0107nosti\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

U Pismu su hrvatski biskupi potaknuli pregovara\u010de da na\u0111u rje\u0161enja koja \u0107e biti najmanje traumati\u010dna za sve na\u0161e gra\u0111ane i dru\u0161tvo u cjelini. \u201eKod nas se mnoge stvari ispolitiziraju. Mnogi ispregovarani elementi nisu dovoljno predstavljeni javnosti. Sad kad dolazi referendum, odgovornost je onih koji su po\u010deli i zavr\u0161ili taj proces da to predstave narodu kako bi mogli donijeti svoju odluku. Pristup Europskoj uniji \u0107e dobiti svoj legitimitet tek kad narod to prihvati. Ali narod mo\u017ee prihvatiti tek onda kad ima punu i pravu istinu o svemu \u0161to se ispregovaralo i \u0161to to sve zna\u010di. Jedni \u0107e re\u0107i ‘Izdali su nas’, drugi ‘Prodali su nas’, tre\u0107i ‘Nisu bili uzdignute glave’. Biti nam je dionik tog velikog korpusa koji se stvara, ali u tom procesu nam je i\u0107i, kako smo rekli u Pismu nadahnuti na\u0161im velikim sinom, kardinalom Franjom Kuhari\u0107em, koji je ba\u0161 u vrijeme kad su pregovori po\u010deli savjetovao: ‘Ne idite na koljenima. Idite uzdignute glave’. To je va\u017eno imati i sada i kod tog cijelog procesa: da idemo ponosni, da znamo \u0161to primamo i u \u0161to ulazimo. Biskupi su rekli da se nekoga cijeni koliko dr\u017ei sam do sebe. Mi cijenimo \u010dovjeka koliko on dr\u017ei do sebe. Ali cijenimo ga i ako dr\u017ei do mene. Va\u017eno nam je to me\u0111usobno po\u0161tovanje, uva\u017eavanje i da cijenimo ono \u0161to smo naslijedili, primili, da idemo bez straha u novu stvarnost u koju unosimo to \u0161to imamo\u201c zaklju\u010dio je nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povodom zavr\u0161etka pregovora Hrvatske s Europskom unijom, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, \u010dlan biskupske komisije HBK za odnose s Europskom unijom, pojasnio je kako vidi hrvatski razvoj u tom procesu i u kontekstu Pisma hrvatskih biskupa koje su u izdanju Glasa Koncila biskupi objavili u o\u017eujku 2010. godine. HBK je izdala to Pismo povodom pristupnih pregovora<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-5740","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5740","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5740"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5740\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5740"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5740"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5740"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}