{"id":5530,"date":"2011-05-23T05:25:38","date_gmt":"2011-05-23T05:25:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=5530"},"modified":"2011-05-23T05:25:38","modified_gmt":"2011-05-23T05:25:38","slug":"predstavljanje-zbornika-ohrabri-se-narode-moj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2011\/05\/predstavljanje-zbornika-ohrabri-se-narode-moj\/","title":{"rendered":"PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA ‘OHRABRI SE, NARODE MOJ’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zbornik \u201eOhrabri se, narode moj!\u201c koji dokumentirano sabire fotografije i pismenu arhivu o djelovanju dubrova\u010dkog biskupa mons. dr. \u017delimira Pulji\u0107a u razdoblju pada komunizma i Domovinskog rata od 1990.-1993., autora dr. Jak\u0161e Ragu\u017ea, predstavili su u \u010detvrtak 19. svibnja, uz autora Ragu\u017ea, Ive Livljani\u0107, prvi veleposlanik RH pri Svetoj Stolici te \u017eupnik Suko\u0161ana don Tomislav Sikiri\u0107. Na doga\u0111aju u kojem je sudjelovao i gospi\u0107ko-senjski biskup Mile Bogovi\u0107 te zadarski \u017eupan i gradona\u010delnik, brojni sve\u0107enici i redovni\u0161tvo, zahvalu svima izrekao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. On je, rekao je Ragu\u017e, za svoj puk u Dubrovniku bio simbol slobode, nade, vjere koja je pomogla da ne klone duhom, da se obrane i oslobode srpsko crnogorskog okupatora. Dubrov\u010dane je glasom hrabrio ali ih je i obilazio, izla\u017eu\u0107i opasnosti vlastiti \u017eivot, rekao je Livljani\u0107. 1991.\/1992. pri Radio Dubrovniku biskup je svakodnevno sudjelovao u programu pod geslom: \u201eOhrabri se, narode moj; Bogu se pomoli i njemu zavapi!\u201c. Zbornik je izdan povodom 20. obljetnice biskupske slu\u017ebe Pulji\u0107a kao spomen na sve \u0161to je u te\u0161kim vremenima u\u010dinio za Dubrovnik te zbog objavljivanja temeljnih dokumenata o djelovanju Dubrova\u010dke biskupije za pada komunizma i Domovinskog rata. \u201e\u010cesto smo bili svjedoci da se zapostavlja uloga Katoli\u010dke Crkve u trenucima suvremene povijesti hrvatskog naroda, na lokalnoj i dr\u017eavnoj razini. Npr. u prvom izdanju ratnog \u010dasopisa ‘Dubrovnik’ me\u0111u brojnim apelima me\u0111unarodne zajednice za spas Dubrovnika nije se na\u0161ao nijedan apel ili dokument Katoli\u010dke Crkve\u201c upozorio je Ragu\u017e dodav\u0161i da knjiga doprinosi da se ne umanji, ospori ili zaobi\u0111e uloga Crkve i mons. Pulji\u0107a u razvijanju demokratskog, humanog dru\u0161tva, u duhovnoj, moralnoj i materijalnoj potpori obrane hrvatskog dru\u0161tva od agresora. Ratno stradanje Dubrov\u010dana osobito mogu razumjeti Zadrani iz vlastitog iskustva. Znaju \u0161to zna\u010di rije\u010d koja budi nadu kad se \u010dini da se ni\u010demu ne mo\u017eemo nadati. Okupili smo se da bismo se spomenuli te rije\u010di nade i ohrabrenja, rekao je Ragu\u017e koji je dokumentirao doprinos Dubrova\u010dke biskupije i mons. Pulji\u0107a u stvaranju i me\u0111unarodnog ozra\u010dja koje je rodilo me\u0111unarodnim priznanjem neovisnosti Hrvatske. Livljani\u0107 je istaknuo brojne Pulji\u0107eve apele svjetskim mo\u0107nicima kad je u pismima i brojnim intervjuima svijetu ukazivao na razaranja grada koji je pod za\u0161titom UNESCO-a. Desetak pisama uputio je i papi Ivanu Pavlu II. U razgovoru s ameri\u010dkim veleposlanikom Peterom Galbraithom hrabro i otvoreno izrazio je razo\u010daranje hrvatskog naroda pona\u0161anjem Europe i pasivno\u0161\u0107u SAD-a, ‘kojima smo vjerovali i mogli su zaustaviti ratno nasilje’. \u201eNe mogu ne zaklju\u010diti da se radi o zavjeri \u0161utnje, ako ne i o kakvoj drugoj zavjeri\u201c podsjetio je na Pulji\u0107eve rije\u010di Livljani\u0107. Kao zato\u010deni biskup tra\u017eio je za\u0161titu ugro\u017eenih, prognanih, spomenika kulture. Poslao je dva pisma i predsjedniku Georgeu Bushu na koja nikad nije dobio odgovor ni o primitku. Ragu\u017e je opisao mons. Pulji\u0107a kao samozatajnog i skromnog, mudrog i srda\u010dnog biskupa; humanista velike \u017eivotne energije, pripravnog na te\u017eak rad i \u017ertve za dobrobit zajednice. Pona\u0161ao se hrabro i konstruktivno u daleko te\u017eem vremenu s jo\u0161 ve\u0107im izazovima, rekao je Ragu\u017e. Da trajno budu dostupni svima, Zbornik otkriva njegove javne nastupe te s ljubavlju, vjerni\u010dkom blizinom i ljudskom toplinom upu\u0107ene rije\u010di, va\u017ene za biolo\u0161ku egzistenciju stanovnika opkoljenog Dubrovnika te 5000 vjernika na okupiranom podru\u010dju kojima je biskupijski caritas dopremao tisu\u0107e tona hrane i lijekova. Shva\u0107aju\u0107i va\u017enost \u0161to skorijeg povratka prognanika mons. Pulji\u0107 je 1992. g. pokrenuo prve dvije obnoviteljske akcije, ‘\u017dupa \u017eupu poma\u017ee’ i ‘Krov nad glavom’. Knjiga od 640 stranica podijeljena je u \u010detiri dijela: Jesen komunizma, Prolje\u0107e novih sloboda, Zima agresije i Ljeto slobode. U Prilozima suvremenika poznate osobe iz dubrova\u010dkog javnog \u017eivota govore o djelovanju mons. Pulji\u0107a kao svjedoku u slu\u017ebi istine. Ragu\u017e je dobio na uvid stotine dokumenata, apela, pisama, govora, propovijedi, intervjua mons. Pulji\u0107a iz osobnog biskupova arhiva i biskupijskog, arhiva \u017eupnih ureda, Srpske pravoslavne crkvene op\u0107ine u Dubrovniku, islamske zajednice, fotoarhiva pojedinaca, glasila i Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu. \u201eDa nije bilo toga anga\u017emana dr. Ragu\u017ea, sve bi ostalo na uvidu samo arhivistima i povjesni\u010darima. Objavljivanjem u knjizi sve je to dostupno i naj\u0161iroj \u010ditala\u010dkoj publici\u201c rekao je Livljani\u0107. Podsjetio je da je mons. Pulji\u0107 sa zebnjom i brigom pratio i ratna zbivanja u BiH, zemlji svojih korijena. Od Me\u0111unarodnog Crvenog kri\u017ea tra\u017eio je pomo\u0107 za prognanike Jajca, Travnika, Vare\u0161a, Sarajeva i drugih mjesta. Dubrova\u010dka je biskupija primila desetine tisu\u0107a prognanika i izbjeglica. Molio je sve\u0107enike da im pomognu u rje\u0161avanju te\u0161ko\u0107a. \u201eOsim \u0161to je i u tim okrutnim vremenima sa\u010duvao mir i dostojanstvo, nikad ga nije napu\u0161tao optimizam, za koji i sam ka\u017ee da je vrlo te\u0161ka krepost i da tra\u017ei odre\u0111enu dozu hrabrosti. On je vjerovao da nas ba\u0161 tada, kada nam se \u010dinilo da su nas svi napustili i kad smo ‘odsje\u010deni od svijeta \u00a0telefonski i televizijski, ali nismo odsje\u010deni od neba’, Svevi\u0161nji nas ne\u0107e ostaviti\u201c rekao je Livljani\u0107 istaknuv\u0161i i Pulji\u0107ev ekumenski anga\u017eman me\u0111u vjerskim zajednicama u Dubrovniku, u duhu tolerancije i me\u0111usobnog po\u0161tovanja. Don Tomislav Sikiri\u0107 je istaknuo \u010detiri poveznice izme\u0111u svoga sve\u0107eni\u0161tva i Pulji\u0107eva biskupstva: Sikiri\u0107 je za sve\u0107enika zare\u0111en a Pulji\u0107 za biskupa posve\u0107en 1990. g.; svatko za sebe pitao se o vlastitoj pogodnosti za sve\u0107enika odnosno biskupa. Druga poveznica je Pulji\u0107evo biskupstvo u ratnom Dubrovniku a Sikiri\u0107 je u to vrijeme bio \u017eupnik \u0160kabrnje kad je Bo\u017ejom providno\u0161\u0107u, s vjernicima u podrumu, izbjegao \u010detni\u010dkom pokolju 18. studenoga 1991. g. Tre\u0107a poveznica je djelovanje biskupa i sve\u0107enika kad su stradali puk obilazili, tje\u0161ili i pastoralno djelovali s prognanima i opkoljenima. A sad ih povezuje ista biskupijska njiva, u suradnji mjesnog pastira i sve\u0107enika. U glazbenom dijelu ve\u010deri tri skladbe izveo je Katedralni zbor sv. Sto\u0161ije pod ravnanjem \u017dana Morovi\u0107a.<\/p>\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbornik \u201eOhrabri se, narode moj!\u201c koji dokumentirano sabire fotografije i pismenu arhivu o djelovanju dubrova\u010dkog biskupa mons. dr. \u017delimira Pulji\u0107a u razdoblju pada komunizma i Domovinskog rata od 1990.-1993., autora dr. Jak\u0161e Ragu\u017ea, predstavili su u \u010detvrtak 19. svibnja, uz autora Ragu\u017ea, Ive Livljani\u0107, prvi veleposlanik RH pri Svetoj Stolici te \u017eupnik Suko\u0161ana don Tomislav<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-5530","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5530"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5530\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}