{"id":5490,"date":"2011-05-16T05:23:32","date_gmt":"2011-05-16T05:23:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=5490"},"modified":"2011-05-16T05:23:32","modified_gmt":"2011-05-16T05:23:32","slug":"svecenicka-rekolekcija-dr-ivan-sasko-liturgija-i-obitelj-obredna-polazista-za-shvacanje-krscanskog-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2011\/05\/svecenicka-rekolekcija-dr-ivan-sasko-liturgija-i-obitelj-obredna-polazista-za-shvacanje-krscanskog-zivota\/","title":{"rendered":"SVE\u0106ENI\u010cKA REKOLEKCIJA \u2013 DR. IVAN \u0160A\u0160KO \u201eLITURGIJA I OBITELJ: OBREDNA POLAZI\u0160TA ZA SHVA\u0106ANJE KR\u0160\u0106ANSKOG \u017dIVOTA\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Sve\u0107eni\u010dka rekolekcija zadarskog prezbiterija odr\u017eana je u srijedu 11. svibnja u sjemeni\u0161tu ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. Po\u010dela je molitvom krunice koju je u sjemeni\u0161noj kapeli predvodio don Mario Solja\u010di\u0107. Potom je mons. dr. Ivan \u0160a\u0161ko, zagreba\u010dki pomo\u0107ni biskup, izlagao o temi ‘Liturgija i obitelj: obredna polazi\u0161ta za shva\u0107anje kr\u0161\u0107anskog \u017eivota’. \u201eBez obzira na razlike izme\u0111u Crkve i obitelji, obitelj Crkvi nudi realizam, povjerenje, \u017eivu predaju, otklon od poku\u0161aja svo\u0111enja Crkve na muzej ili be\u017eivotnu pobo\u017enost. Djelatno udioni\u0161tvo ne dopu\u0161ta\u00a0 zatvoriti se u klerikalisti\u010dku logiku. Djelatno udioni\u0161tvo je oblik kojim se \u017eivi slavlje. Vrijeme koje \u017eivimo u cikli\u010dnosti izmjenjivanja rada i odmora, bdjenja i sna, radosti i tuge, zajedni\u0161tva i samo\u0107e, snage i slabosti, zdravlja i bolesti, otkriva se zahvaljuju\u0107i slavljima u njihovoj izvornoj dimenziji, kao potvrda temeljnog odnosa koji nas povezuje s drugim ljudima i s Bogom, prije svake bolesti, samo\u0107e, razo\u010daranja i nerazumijevanja. Slavlje nam pokazuje veliki ‘Da’ u koji mogu stati svi mali ‘ne’ i ‘da’ koje \u017eivot donosi\u201c rekao je dr. \u0160a\u0161ko istaknuv\u0161i da \u017eivot u obitelji tra\u017ei preciznu obrednost. To ne zahtijevaju neke du\u017enosti i prava, nego obiteljsko ozra\u010dje, \u017eivotna zbilja. \u201eObiteljska \u017eivotnost preto\u010dena u liturgijski govor uvijek je sprje\u010davala puku retori\u010dnost i be\u017eivotnost\u201c istaknuo je dr. \u0160a\u0161ko. Opisao je karakteristi\u010dne geste djelovanja obitelji i njihove obrede: inicijacija, formacija, edukacija (uvo\u0111enje, oblikovanje\/obrazovanje,odgajanje), iscjeljenje, prihva\u0107anje i nje\u017enost te slu\u017eenje, raspolo\u017eivost do odricanja. \u201eSvaka je obitelj mudra inicijacija u na\u010dine uzajamnog podno\u0161enja, promicanja i motiviranja drugoga. Obitelji su veliki laboratoriji iskustva promjena, obra\u0107enja i pokore te zbog toga imaju \u0161to re\u0107i i u\u010diniti u krizama vjere\u201c poru\u010dio je predava\u010d istaknuv\u0161i da bi obiteljsko iskustvo kao temeljno pravilo u crkvenu \u017eivotnost trebalo unijeti pravilo tzv. izgubljenog vremena za pomirenje, lije\u010denje rana bli\u017enjega. \u201eCrkva koja se \u017euri i tra\u017ei obnovu \u017eivota putem ‘korisnog, iskori\u0161tenog’ vremena, ne pazi na geste, slu\u0161anje, zaboravlja da je mjesto tjelesnog, vremensko-prostornog zajedni\u0161tva. Jednako tako, kad se pojedini \u010dlanovi obitelji preobra\u017eavaju u puke nositelje prava i du\u017enosti, izgubili su svoje dostojanstvo unutar i izvan Crkve\u201c upozorio je dr. \u0160a\u0161ko. Rekao je da se logika odricanja oblikuje malim gestama koje odgajaju pojedinca da prona\u0111e sebe u promicanju i pomaganju drugoga. \u201eSpremnost na slu\u017eenje dolazi od malih i velikih obreda zamjene i raspolo\u017eivosti. Slu\u017eenje je uvijek \u010din na radost drugoga. U igri je osjetljivost tra\u017eenja vlastitog ostvarenja i rast drugoga, \u0161to ne isklju\u010duje odricanje. Ako ne postoji spremnost na slu\u017eenje i odricanje, ulazi se u krize, \u017eivotne pustinje unutar obitelji. Iako okru\u017eeni drugima, pojedinci \u017eive napu\u0161tenost i osamljenost. Pojedinci nisu svemo\u0107ni i zato je va\u017eno vidjeti njihove granice, jer neuo\u010davanje njihovih granica mo\u017ee nanijeti jo\u0161 vi\u0161e \u0161tete. Slu\u017eenje ide do odricanja, ali ne i sljepo\u0107e. Ostati budnima zna\u010di preduhitriti, vidjeti znakove degeneracije odnosa, upitnosti zajedni\u0161tva koje je preduvjet osobito za brak\u201c rekao je dr. \u0160a\u0161ko. Istaknuo je da je svaka obitelj velika sinkronizacija vremena, ne samo jer mu\u0161karci i \u017eene imaju druk\u010diji odnos prema vremenu i jer su mladi i stari druk\u010diji u svojim ritmovima, nego zato \u0161to svaki pojedinac \u017eivi vrijeme na tri razli\u010dite razine: slobodno, radno i slaviteljsko. \u201eDr\u017eati sve to na okupu istinsko je umjetni\u010dko djelo. Svaka obitelj koja uspijeva to uskladiti i dr\u017eati ravnovjesje ostvaruje ne\u0161to \u0161to izgleda kao nemogu\u0107 zahvat\u201c rekao je predava\u010d. Svaka sretna obitelj tvori obzorje sinteze izme\u0111u rada, odmora i slavlja. Gdje to ne postoji, otvara se nezadovoljstvo, nemir i predbacivanja. Obitelj uspijeva prona\u0107i taj sklad ako u odlu\u010duju\u0107im trenucima dopusti da prevlada iskustvo slaviteljskog vremena koje promi\u010de i ponovno u\u010dvr\u0161\u0107uje. Dr. \u0160a\u0161ko je istaknuo tri vremena: slobodno vrijeme i individualizacija, vrijeme rada i odgovornost te vrijeme slavlja i spomen\/obe\u0107anje dara. \u201eSlobodno vrijeme tra\u017ei ispunjenost rekreacijom, \u0161to doslovno zna\u010di ponovno stvaranje te obrede tra\u017eenja zajedni\u0161tva, blagostanja, konzumiranja. Radno vrijeme je okvir odnosa i zada\u0107a, prava i obveza; obredi tog vremena su precizni i detaljni u usvajanju uloga i vr\u0161enju posla\u201c rekao je predava\u010d upozoriv\u0161i da se zaboravilo da je slavlje ustrojbeno razli\u010dito u odnosu prema radnom i slobodnom vremenu. \u201eNe postoji slavlje koje \u010dovjek mo\u017ee slaviti sam. Sami mo\u017eemo biti u radno ili slobodno vrijeme, ali ne u vremenu slavlja. Ba\u0161 je to vrijeme spomena, memorije, vrijeme rije\u010di koja posada\u0161njuje pro\u0161lost i preduhitruje\u00a0 budu\u0107nost. To je vlastito vrijeme obitelji. Obitelj mo\u017ee biti na visini tog vremena samo kad ga \u017eivi; za \u017eivljenje ga treba mo\u0107i usvojiti simboli\u010dki i obredno. Druk\u010dije postaje \u017ertvom moraliziranja ili stvaranja krivnje\u201c upozorio je dr. \u0160a\u0161ko.<\/p>\n

Govore\u0107i o odnosu Crkve i obitelji u svjetlu obreda, predava\u010d je rekao da obiteljski, nereligijski obredi o\u010dituju nesvodivost na ‘teolo\u0161ku ideologiju’. \u201eTa je antropolo\u0161ka baza va\u017ena za pastoral, za susret teologije i \u017eivotnih okolnosti. Ako se ne daje duhovna vrijednost obiteljskom stolu, raznim inicijacijama, prostorima bra\u010dnog zajedni\u0161tva, zdravstvenoj njezi, obitelj se lako gubi. Obredi se ne smiju oblikovati nekom dostatno\u0161\u0107u, zavaravati se da ih se mo\u017ee preko\u010diti ili ih dr\u017eati krutima kao da su idoli predaje. To je ku\u0161nja u kojoj se nalazimo i kli\u017eemo iz podru\u010dja mije\u0161anja raznih obrednosti ili dizanja zida da u crkvene obrede ne u\u0111e kultura\u201c upozorio je dr. \u0160a\u0161ko. Istaknuo je da Crkva i obitelj nose iskustvo zajedni\u0161tva s bli\u017enjim i s Bogom, u Kristu, na razini razuma, osobito na razini dodira. \u201eObredi su velika \u0161kola osjetilnog, taktilnog, punog pozornog slu\u0161anja, gledanja, zbir i istina osje\u0107aja koji zapo\u010dinju i zavr\u0161avaju u dodiru. Suvremenost se udaljila od spajanja razuma i dodira. Obitelj i Crkva obredno \u010duvaju tu poveznicu\u201c rekao je predava\u010d upozoriv\u0161i da se Crkva ne smije svesti na agenciju za svete usluge. Ona je nastala iz milosti i dara i njeni obredi trebaju odra\u017eavati oslobo\u0111enost i radost iz srca svoje \u017eivotnosti. Predava\u010d je istaknuo i zna\u010daj vra\u0107anja smisla ku\u0107e, doma. \u201eVi\u0161e se za crkvu gotovo ne usu\u0111uje re\u0107i da je Bo\u017eji dom. Na pitanja gdje boravi Bog, gdje se u\u010di vjerovati, moliti i \u017eivjeti ljubav, ve\u0107ina \u0107e odgovoriti u crkvi. No svjedo\u010danstvo Sv. Pisma je druk\u010dije: ku\u0107a je mjesto Bo\u017ejeg o\u010ditovanja i ujedno mjesto slavlja i u\u010denja vjere. U ku\u0107i su na\u0161li mjesto i glavni doga\u0111aji spasenja koje je zapo\u010deo Krist: navije\u0161tenje, najljep\u0161i hvalospjevi, euharistija, Pedesetnica, trideset godina Isusova \u017eivota\u201c rekao je dr. \u0160a\u0161ko podjsetiv\u0161i da je bl. Ivan Pavao II. mi\u0161lju da je obitelj put Crkve nazna\u010dio da se Crkva treba vratiti doma. \u201eVratiti se ku\u0107i gdje se nalazi vjernost poslanju, gdje se moli srcem i \u017eivotom. To ne zna\u010di da se treba zatvoriti u ku\u0107u, jer obitelj nije samodostatna; ona treba oblikovati ve\u0107u obitelj da bi se ucijepila u povijest spasenja koja se ti\u010de svih ljudi. Treba poku\u0161ati stvoriti sintezu izme\u0111u velike i male Crkve (ku\u0107ne Crkve)\u201c rekao je dr. \u0160a\u0161ko naglasiv\u0161i da liturgija obiteljima mo\u017ee pomo\u0107i kako u\u0107i u litrugijski govor, dozrijevati u okusu Bo\u017eje rije\u010di (osobna i obiteljska povijest), pripovijedati Rije\u010d (pripovijedati svoju povijest, povijest obitelji djeci); slavlje govori i poti\u010de (iskustvo susreta s Bogom), a sve\u0107enici mogu povezati govor o pozivu i sakramentima sv. reda i \u017eenidbe.\u00a0<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve\u0107eni\u010dka rekolekcija zadarskog prezbiterija odr\u017eana je u srijedu 11. svibnja u sjemeni\u0161tu ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. Po\u010dela je molitvom krunice koju je u sjemeni\u0161noj kapeli predvodio don Mario Solja\u010di\u0107. Potom je mons. dr. Ivan \u0160a\u0161ko, zagreba\u010dki pomo\u0107ni biskup, izlagao o temi ‘Liturgija i obitelj: obredna polazi\u0161ta za shva\u0107anje kr\u0161\u0107anskog \u017eivota’. \u201eBez obzira na razlike izme\u0111u Crkve<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-5490","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5490"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5490\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}