{"id":54460,"date":"2022-03-13T17:03:30","date_gmt":"2022-03-13T16:03:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54460"},"modified":"2022-03-13T17:03:30","modified_gmt":"2022-03-13T16:03:30","slug":"zadar-predstavljena-monografija-katedrala-u-zadru-i-sv-stosija-katedrala-sv-anastazije-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2022\/03\/zadar-predstavljena-monografija-katedrala-u-zadru-i-sv-stosija-katedrala-sv-anastazije-u-zadru\/","title":{"rendered":"ZADAR: PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA \u201eKatedrala u Zadru \/ I – Sv. Sto\u0161ija – Katedrala sv. Anastazije u Zadru\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Monografija\n\u2018Katedrala u Zadru \/ I – Sv. Sto\u0161ija – Katedrala sv. Anastazije u Zadru\u2019 autora\nprof. dr. Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a predstavljena je na Sve\u010danoj akademiji 7. o\u017eujka u\nkatedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru na 75. ro\u0111endan zadarskog nadbiskupa \u017delimira\nPulji\u0107a koji je inicijator i idejni pokreta\u010d stvaranja te Monografije u izdanju\nZadarske nadbiskupije.  <\/p>\n\n\n\n

To je prvi svezak od\n300 stranica trodijelne Monografije koja je monumentalno djelo jedinstveno u\nHrvatskoj. Tako sabranu i ukori\u010denu znanstvenu i stru\u010dnu valorizaciju u\npredstavljanju jedne katedrale, poput te sv. Sto\u0161ije, nema nijedna druga\nhrvatska katedrala kao svoje izdanje. <\/p>\n\n\n\n

Cjeloviti prikaz\nzadarske prvostolnice do toga izdanja Monografije u literaturi dosad nije bio\nsabran. \u201eMonografija kao opse\u017eno izdanje na jednom mjestu obuhva\u0107a cjelinu\nkulturno \u2013 povijesnoga sklopa i zna\u010denja koje tvori Katedrala u Zadru s\nnaslje\u0111em njene arhitekture i umjetni\u010dke ba\u0161tine\u201c istaknuo je autor Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eSklop bazilike u\nprotoku vremena prati trajanje i djelovanje Katedrale kao mater ecclesiae<\/em> u kulturnoj sredini kojoj pripada ve\u0107 vi\u0161e od 1700\ngodina. U prostoru ona stoji kao graditeljska cjelina koju \u010dini crkva s\npripadaju\u0107im aneksima, a oni s njom tvore katedralni kompleks. Pripada mu i\ncrkveni namje\u0161taj s liturgijskom i umjetni\u010dkom opremom\u201c rekao je dr.\nVe\u017ei\u0107.     <\/p>\n\n\n\n

Zadarska katedrala\nizgra\u0111ena je na temeljima ranokr\u0161\u0107anske bazilike iz 4. st. Tu trobrodnu\nromani\u010dku gra\u0111evinu gra\u0111enu u 9. st., a dovr\u0161enu u 13. st., 27. svibnja 1285.\ng. posvetio je nadbiskup Lovro Periandar. Katedrala je gra\u0111ena tijekom 12. i\n13. st. jer je u studenom 1202. te\u0161ko stradala u mleta\u010dkom razaranju grada,\nzbog \u010dega je obnova trajala kroz \u010ditavo 13. stolje\u0107e. Katedralni zvonik gradio\nse naknadno u dva navrata te je sada\u0161nji izgled dobio u 19. st., dovr\u0161etkom\nistaknutog engleskog arhitekta Thomasa Jacksona.<\/p>\n\n\n\n

Monografiju su\npredstavili njeni recenzenti prof. dr. Ivo Babi\u0107 i prof. dr. Josip Belamari\u0107 te\nautor prof. dr. Pavao Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107. Dr. Belamari\u0107 zbog opravdanih razloga nije\nmogao nazo\u010diti sve\u010danosti, pa je njegovo izlaganje pro\u010ditao prof. dr. Ante\nUgle\u0161i\u0107, urednik izdanja. <\/p>\n\n\n\n

Predstavljanje te\nMonografije sve\u010dani je dan za hrvatsku povijest umjetnosti, poru\u010dio je dr.\nBelamari\u0107. \u201eU 12 uravnote\u017eeno nizanih poglavlja, autor uspijeva po prvi puta\nuspostaviti potpunu i preciznu kronologiju gradnje i opremanja zadarske\nkatedrale, uz uvjerljivu rekonstrukciju pojedinih gra\u0111evinskih faza i tuma\u010denje\ngeneze stilskih odlika svake od njih, te uz zaokru\u017eenu interpretaciju \u010ditavog\nnjenog konstrukcijskog stroja i cjeline njenog inventara\u201c rekao je dr.\nBelamari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Cjelinu episkopalnog\nkompleksa \u010dine gra\u0111evine u krugu katedrale sv. Sto\u0161ije s krstionicom,\nmonumentalna rotonda sv. Donata i nadbiskupska pala\u010da, a nastala je u\nkasnoanti\u010dkom vremenu. Ta je cjelina \u201eu postupnim vi\u0161estoljetnim\ntransformacijama izrasla u jedan od najvrjednijih urbanisti\u010dkih i\narhitektonskih monumentalnih sklopova hrvatskog spomeni\u010dkog naslje\u0111a, sa\u010duvav\u0161i\npritom izvorni opseg i namjenu, po \u010demu se u \u0161irem jadranskom bazenu mo\u017ee\nusporediti sa sli\u010dnim sklopovima u Ravenni, Akvileji, Gradu i Pore\u010du te s onim\nu Saloni, poru\u0161enim u ranom srednjovjekovlju\u201c pojasnio je dr. Belamari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zadarska bazilika\nspecifi\u010dnog je tipa na podru\u010dju Dalmacije u kasnoj antici, jer su pojedine\nzadarske gra\u0111evine od ranog kr\u0161\u0107anstva do historicizma 19. i 20. st. utjecale\nna odre\u0111enje regionalne arhitekture i skulpture. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMonografija otkriva\nsloj po sloj u razvoju \u010ditavog katedralnog sklopa, uz preciznu valorizaciju\nnjihovih najva\u017enijih spomeni\u010dkih dosega od kojih su neki vanserijski, poput\nranokr\u0161\u0107anskog katekumeneiona <\/em>\u2013 danas\nsakristije katedrale. Svi zajedno tvore impresivan graditeljski sklop razli\u010ditih\nstilskih oblika od rimske, ranokr\u0161\u0107anske, predromani\u010dke, romani\u010dke, goti\u010dke,\nbarokne, neoklasi\u010dne i neostilske umjetnosti\u201c naveo je dr. Belamari\u0107 prisutnost\nsvih graditeljskih stilova u zadarskoj prvostolnici.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zna\u010daj te knjige je\n\u0161to donosi \u201epreciznu kronologiju konzervatorsko – restauratorskih zahvata i\nnjihovo vrednovanje, od prvih s kraja 19. i po\u010detkom 20. st., do zahvata u\nDomovinskom ratu, nakon \u0161to su u no\u0107i 18. studenoga 1991. katedrala sv. Sto\u0161ije\ni ilirsko sjemeni\u0161te nasuprot nje bili raketirani iz zraka\u201c podsjetio je dr.\nBelamari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Monografija kao\n\u201ejedinstvena \u010ditanka razli\u010ditih povijesnih modela obnove, konzervacije,\nrestauracije i rekonstrukcije iz svih vremenskih epoha, od ranokr\u0161\u0107anske do\ndanas\u201c pokazuje koliko je \u201ezadarska spomeni\u010dka ba\u0161tina, a osobito sakralni\nkompleks na ostacima rimskog foruma, jedinstveni kompendij razli\u010ditih oblika\nnove gradnje najvi\u0161ih stilskih ambicija\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTemeljem\ndugogodi\u0161njih vlastitih istra\u017eivanja i promi\u0161ljanja, prof. Ve\u017ei\u0107 uspio je\npovezati pedantnu arhitektonsku analizu sa\u010duvanih spomenika i iskoristiti sve\n\u0161to su mu mogla pru\u017eiti arhivska vrela, epigrafski i heraldi\u010dki spomenici,\nvizitacije i inventari, pasusi iz djela stranih putopisaca, lokalnih kroni\u010dara\nkao i bogata povijesno – umjetni\u010dka literatura. Sve to omogu\u0107ilo mu je da\nrekonstruira sugestivnu sliku vi\u0161estoljetnog razvoja zadarske prvostolnice i\nnapi\u0161e knjigu kakvu dosad nismo \u010ditali, knjigu kakva dosad nije napisana ni za\njednu drugu hrvatsku katedralu\u201c istaknuo je dr. Belamari\u0107.         <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Monografija o\nKatedrali sv. Sto\u0161ije \u201euspostavlja znanstvenu paradigmu koju bi bilo dobro da\nslijede autori koji \u0107e jednom na takav na\u010din htjeti pisati o splitskoj,\ntrogirskoj, zadarskoj, rapskoj, pore\u010dkoj ili zagreba\u010dkoj katedrali, koje su\nzaslu\u017eile jednaku takvu istra\u017eiva\u010dku pa\u017enju\u201c potaknuo je dr. Belamari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eProf. Ve\u017ei\u0107 je\nnajkompetentniji interpret zadarskog episkopalnog sklopa s katedralom sv.\nSto\u0161ije u sredi\u0161tu. Toj cjelini i pojedinim gra\u0111evinama unutar nje posvetio je\nimpozantan lanac znanstvenih i stru\u010dnih studija i ogleda. Tijekom 25 godina i\nosobno je vodio niz va\u017enih konzervatorsko – restauratorskih istra\u017eivanja i\nkonkretnih zahvata temeljem kojih je ve\u0107 1979. objavio prvi prilog ‘Nadbiskupska\npala\u010da Zadar’, zatim Monografiju o crkvi sv. Trojstva \/ sv. Donata (1985.) i\nniz \u010dlanaka o dijelovima te cjeline: cisterna episkopalnog kompleksa,\nkrstionica, prezbiterij katedrale i njena sakristija, ili o stilskim mijenama\nkoje su cjelinu sklopa s vremenom zna\u010dajno preoblikovale\u201c sabrao je Ve\u017ei\u0107ev rad\ndr. Belamari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eU va\u017enoj\nmonografiji ‘Episkopalni kompleks u Zadru’ (2013.) dr. Ve\u017ei\u0107 integralno je\nobradio sve sastavnice episkopalnog sklopa, njegove urbanisti\u010dke i\narhitektonske vrijednosti za koje je pokazao da su dobrim dijelom zadane\nurbanisti\u010dkim datostima unutra\u0161nje topografije anti\u010dkog grada.<\/p>\n\n\n\n

Transformacija\ndijela forumskih zgrada, u po\u010detku tek triju taberni na sjevernom obodu\nkompleksa u prvu kr\u0161\u0107ansku jezgru u gradu, iz koje \u0107e se s vremenom razviti\nkatedralni sklop s episkopijem<\/em>, posve\nje neuobi\u010dajena s obzirom da kr\u0161\u0107anska gradska sredi\u0161ta u to vrijeme tra\u017ee\ndistancu od ranijeg poganskog centra\u201c istaknuo je dr. Belamari\u0107, naglasiv\u0161i\nkako \u201eu rimskim gradovima koji su uspjeli ostvariti urbani kontinuitet izme\u0111u\nantike i ranog srednjeg vijeka, forumi obi\u010dno nisu postali nova sredi\u0161ta\u201c, \u0161to\nse dogodilo u Zadru gdje je forum postao sredi\u0161te grada.<\/p>\n\n\n\n

Katedrale u rimskim\ngradovima \u201etra\u017eile su simboli\u010dki nekontaminirani prostor\u201c, u smislu da na toj\nlokaciji prije nije bilo poganskog sadr\u017eaja. Zadar je u svega desetak iznimki, \u201eu\nkojima je novi kr\u0161\u0107anski supstrat naslijedio reprezentativni rimski prostor,\ntemeljito ga preobraziv\u0161i\u201c rekao je dr. Belamari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePavu\u0161a je prakti\u010dki\nsvojim rukama otkrio cijelu kolajnu novih \u010dinjenica koji se ti\u010du vanjske i\nunutra\u0161nje artikulacije katedralne arhitekture i njene liturgijske opreme,\nskulpture, mozaika, fresaka\u201c istaknuo je dr. Belamari\u0107, podsjetiv\u0161i na suradnju\nVe\u017ei\u0107a s vrsnim istra\u017eiva\u010dima kao \u0161to su bili Ivo Petricioli, Ksenija Raduli\u0107 i\nVe\u017ei\u0107ev dugogodi\u0161nji suputnik u konzervatorskim poslovima Miljenko Domijan,\nistaknuti hrvatski konzervator koji je tako\u0111er sudjelovao na sve\u010danosti\npredstavljanja, a u knjizi se nalaze i njegovi crte\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Ve\u017ei\u0107 je nekoliko\ndesetlje\u0107a katedralu sv. Sto\u0161ije imao u fokusu svoga svakodnevnog rada i\nrazmi\u0161ljanja. \u201eBez Pavu\u0161inih otkri\u0107a i interpretacija, danas bi bila\nnezamisliva povijest monumentalne sakralne arhitekture i skulpture u mileniju\nizme\u0111u kasne antike i kasnog Srednjeg vijeka u Zadru, njegovoj regiji i u \u0161irim\njadranskim i mediteranskim okvirima\u201c poru\u010dio je dr. Josip Belamari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Ve\u017ei\u0107, autor i\nvoditelj projekta Monografije rekao je: \u201eNe bih preuveli\u010davao svoju ulogu u\nistra\u017eivanju episkopalnog kompleksa u Zadru, gra\u0111evina koje njega \u010dine. Treba\nbiti objektivan, skroman. Puno toga je zapisano u razli\u010ditim knjigama,\nzbornicima, \u010dasopisima i radovima rasutima po knjigama. Moj rad na episkopalnom\nkompleksu je poku\u0161aj da se, uz dotada nova istra\u017eivanja, pripoji sve \u0161to je od\nranije bilo poznato i da se sabere u Monografiju o episkopalnom kompleksu.\nSli\u010dnom metodom radio sam na prvom svesku ove Monografije\u201c rekao je dr. Ve\u017ei\u0107,\nrekav\u0161i da je u toj Monografiji sva rasuta gra\u0111a sabrana na jednom mjestu te \u0107e\nsvi koji nabave Monografiju \u201emo\u0107i unijeti katedralu u svoje domove i listati\nstranice povijesti divne zadarske katedrale\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZa sve to dugujemo\nzahvalnost na\u0161em sve\u010daru, nadbiskupu Pulji\u0107u. Njegova ideja je bila da zadarska\nkatedrala treba imati tako sustavno i dobro napisanu monografiju. Misao o\npotrebi te Monografije veliko je djelo zadarskog nadbiskupa i poticaj kojega je\npru\u017eao u izradi toga djela. Smisao i potpora koje nadbiskup Pulji\u0107 daje tom\nnaporu po\u010diva u pribli\u017eavanju znanja o katedrali ljudima koji se znanstveno,\nstru\u010dno bave tim poslom, temeljem znanstvene metodologije pribli\u017eiti znanje o\nkatedrali gra\u0111anima. Zato zahvaljujem u ime svih gra\u0111ana Zadra. Zaista je\nzna\u010dajno to \u0161to ste pokrenuli\u201c rekao je dr. Ve\u017ei\u0107 u obra\u0107anju nadbiskupu\nPulji\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Ve\u017ei\u0107 je govorio\ni o velikom zna\u010denju koje katedrale imaju u svim gradovima, pa i u Dalmaciji. Naveo\nje primjere \u201ekoliko katedrale na simboli\u010dkoj razini objedinjavaju grad i\ngra\u0111ane, vjernike\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Na blagdan sv.\nTripuna u Kotoru, nakon misnog slavlja, s vjernicima se iza\u0111e na trg, pred\npro\u010delje katedrale, gdje Bokeljska mornarica izvodi kolo te se \u010dini da cijeli\ngrad zabala <\/em>u tom ozra\u010dju sve\u010danosti.\n\u201eTako je i u Dubrovniku, koji je svome Parcu\n<\/em>podigao zasebnu memoriju koja je u trenutku slavljenja sv. Vlaha zapravo dubrova\u010dka\nkonkatedrala, a biskup ispred nje pu\u0161ta golubice da uzlete i ponesu u nebo\niznad Dubovnika O lijepa, o draga, o\nslatka slobodo \u2013<\/em> Libertas<\/em>, koji\nje utkan u zastavu Dubrovnika i lepr\u0161a u tim danima od Stona do Cavtata. Tako\nje i u Splitu za blagdan sv. Duje. Nakon misnog slavlja ljudi iza\u0111u, kroz\npodrume i bo\u010dni trg se spuste na rivu, a onda na toj rivi, \u010dini se da je grad\nzagrlio svoje gra\u0111ane. Takva je simbioza izme\u0111u naslovnika na\u0161ih katedrala i\nkatedrala s cijelim gradom i s gra\u0111anima, vjernicima. Jednako je i u \u0160ibeniku\nza blagdan Sv. Jakova\u201c opisao je dr. Ve\u017ei\u0107, rekav\u0161i da to ozra\u010dje sve\u010danosti\ndo\u017eivljavamo i u Zadru za blagdan sv. Sto\u0161ije \u201ekad divna zvona sa zvonika na\u0161e\nkatedrale tu zvonku simfoniju vode u nebo, kad se ona pro\u0161iri do zadarskih\notoka i preko kopna do Ravnih kotara\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eKatedrale nam\nsvjedo\u010de jedinstvo grada i gra\u0111ana, a to je smisao i ovakvih publikacija. One\nizra\u017eavaju ono \u0161to je Ljubo Karaman divno rekao: Ponos i ures dalmatinskih gradova jesu dalmatinske katedrale<\/em>\u201c\nporu\u010dio je dr. Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Ve\u017ei\u0107 zahvalio je\nsvima koji su doprinijeli stvaranju Monografije: autorima koji \u0107e objaviti\nradove u drugom i tre\u0107em svesku, \u010dlanovima Uredni\u010dkog vije\u0107a koji se ve\u0107\n\u010detvrtu godinu redovito sastaju zbog stvaranja Monografije, katedralnom \u017eupniku\ndon Josipu Radojici Pin\u010di\u0107u koji \u010dlanove Vije\u0107a redovito okuplja u njihovim poslovima,\ntajniku Vije\u0107a Branimiru Buturi\u0107u koji ih uredno i redovito kontaktira i\npovezuje u radu, lektoru prof. Josipu Liscu koji a\u017eurno i lijepo obavlja svoje\nlektorske poslove, recenzentima koji su ve\u0107 obavili recenzije za drugi i tre\u0107i\nsvezak i Mariji Kosti\u0107, prevoditeljici sa\u017eetaka na engleski jezik. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePosebno hvala\nuredniku dr. Anti Ugle\u0161i\u0107u za dobru suradnju koju ostvarujemo na sastancima\nUredni\u010dkog vije\u0107a, pratimo ritam i uspijevamo privoditi projekt kraju. Na tim\nsastancima dogovorili smo format, izgled ove knjige i sve s tehni\u010dke strane. To\nje predlo\u017eak i za drugi i za tre\u0107i svezak. Hvala poduze\u0107u Grafikart Zadar,\nsupru\u017enicima Brali\u0107, posebno Ines Brali\u0107 koja je grafi\u010dka urednica sva tri\nsveska Monografije. Velika zahvalnost recenzentima dr. Babi\u0107u i Belamari\u0107u.\nHvala svima koji su gra\u0111ani grada Zadra, koji se trebaju i dalje zalagati za \u010duvanje\nkatedrale i svih ostalih na\u0161ih spomenika. \u010cuvati na\u0161 grad i ono \u0161to je posebno\nva\u017eno – \u010duvati na\u0161e gra\u0111ane. Grad bez gra\u0111ana nije grad, kao \u0161to ni gra\u0111ani bez\nGrada nisu gra\u0111ani\u201c poru\u010dio je dr. Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prisutnima se\nobratio i nadbiskup Pulji\u0107. Zadarska katedrala je \u201eosobiti zadarski spomenik\nkulture pred kojim svatko tko do\u0111e ostane bez daha, bilo da je promatra s\npro\u010delja, s matroneja, s vrata na ulazu, od oltara, s propovjedaonice ili sa\nzvonika. Djeluje prostorno skladno a umjetni\u010dki lijepo i decentno. Katedrala\nsv. Sto\u0161ije, uz to, obilje\u017eena je i stabilno\u0161\u0107u, veli\u010dinom i jako\u0161\u0107u, ali i\nmilinom, graciozno\u0161\u0107u i ljepotom koju prenosi na svoje posjetitelje koji je\npohode. U sebi je savr\u0161eno i harmoni\u010dno utjelovila principe \u017eenstvenosti i mu\u017eevnosti,\npoput ozra\u010dja koje u obitelji omogu\u0107uju svojoj djeci otac i majka\u201c rekao je\nmons. Pulji\u0107.         <\/p>\n\n\n\n

Izrazio je priznanje\ndjelu Monografije rekav\u0161i da se po toj knjizi upoznaju \u201erodni list i\npojedinosti veli\u010danstvene\u201c Sto\u0161ijine katedrale.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Monografija\noboga\u0107uje \u201evrijednim spoznajama o na\u0161oj \u010dasnoj starici zahvaljuju\u0107i tiskanju\nprvog dijela najavljene trilogije o katedrali. Osobita zahvala dr. Ve\u017ei\u0107u, autoru\nMonografije koju su organizatori predstavljanja htjeli u\u010diniti uz moj 75.\nro\u0111endan, jer sam potaknuo njeno istra\u017eivanje i pisanje. Veseli me \u0161to je moj\npoticaj urodio plodom\u201c rekao je zadarski nadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

Zahvalio je autorima\npriloga i u sljede\u0107im monografijama i katedralnom \u017eupniku Pin\u010di\u0107u \u201e\u0161to je\n\u010dlanove Uredni\u010dkog vije\u0107a okupljao i poticao da svoje radove na vrijeme\nzavr\u0161e\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDa je monografija\ntako lijepo i skladno grafi\u010dki ure\u0111ena, za o\u010di skladna i privla\u010dna, zaslu\u017ena je\nobitelj Brali\u0107, osobito g\u0111a Ines Brali\u0107 za grafi\u010dku opremu i likovno\noblikovanje\u201c rekao je mons. Pulji\u0107 u zahvalnosti Grafikartu Zadar za skenove,\ngrafi\u010dku pripremu i tisak knjige. <\/p>\n\n\n\n

Dijelovi Monografije\nsu Predgovor autora Ve\u017ei\u0107a, Uvod: Pregledi povijesnih izvora i literature,\ngraditeljskih zahvata i konzervatorskih radova te novijih konzervatorskih i\nrestauratorskih radova. Cjelinu Prostorni\nrazvoj katedralnog sklopa<\/em> \u010dini 14 poglavlja: Planimetrija anti\u010dkoga Iadera,\nProstorna cjelina rimskog Foruma, Ranokr\u0161\u0107anski oratorij u Zadru, Razvijeni\nepiskopalni kompleks, zatim naslov ‘Katedralni sklop u\u2026’ pa je zasebno u svakom\npoglavlju obra\u0111eno \u0161est povijesnih razdoblja: Katedralni sklop u kasnoj antici,\nranom srednjem vijeku, vremenu romanike, gotike, renesanse, barokne\narhitekture, neostilske arhitekture, Katedrala u vremenu talijanske vlasti u\nZadru (1920.-1943. godina) i Zaklju\u010dak \u2013 Knjiga\nod kamena.<\/em> Slijede Sa\u017eetak na engleskom, Literatura i Iz recenzija za monografiju o Katedrali u Zadru<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010clanovi Uredni\u010dkog\nvije\u0107a za izradu Monografije su: Zdenko Dundovi\u0107, Radomir Juri\u0107, Ana Mi\u0161kovi\u0107,\nMario Solja\u010di\u0107, Ante Ugle\u0161i\u0107 i Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107. Voditelj Vije\u0107a je katedralni\n\u017eupnik don Josip Radojica Pin\u010di\u0107, a tajnik Vije\u0107a Branimir Buturi\u0107, katedralni\n\u017eupni suradnik. <\/p>\n\n\n\n

Drugi svezak\nMonografije najavljen je za izdanje u prolje\u0107e 2022., a tre\u0107i svezak potkraj\nljeta 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n

Dr.\nVe\u017ei\u0107 je umirovljeni redoviti profesor Odjela za povijest umjetnosti\nSveu\u010dili\u0161ta u Zadru, svojevrsna personalna institucija grada Zadra s obzirom na\nnjegovih 55 stvarala\u010dkih godina iznimne karijere konzervatora, predava\u010da i\nznanstvenika. Svojom istra\u017eivala\u010dkom posve\u0107eno\u0161\u0107u obogatio je i doprinio ve\u0107em\npoznavanju zadarske i hrvatske povijesne i kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr.\nVe\u017ei\u0107 je 2021. dobio Nagradu Zadarske \u017eupanije za \u017eivotno djelo za podru\u010dje\nznanosti, obrazovanja, kulture, umjetnosti, prostornog i urbanisti\u010dkog ure\u0111enja\ni za\u0161tite spomenika kulture.   <\/p>\n\n\n\n

Napisao\nje jo\u0161 sedam knjiga i vi\u0161e od 100 znanstvenih i stru\u010dnih radova. Ve\u017ei\u0107 je 1992.\nobranio magistarski rad Rotonda Sv. Trojstva u sklopu\nepiskopalnog kompleksa u Zadru<\/em>, a<\/em> 1994. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je\ndoktorsku disertaciju Episkopalni kompleks u Zadru<\/em>. I\nte teme na po\u010detku njegove karijere pokazuju kako su znanstveni putovi dr.\nVe\u017ei\u0107a vodili prema duhovnom srcu zadarskog episkopalnog kompleksa, Katedrali\nsv. Sto\u0161ije, koja je sada na jedinstveni na\u010din sveobuhvatno prikazana u toj Monografiji\ni predana javnosti. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto. I. Grbi\u0107 \/ M. F. Madonia<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Monografija \u2018Katedrala u Zadru \/ I – Sv. Sto\u0161ija – Katedrala sv. Anastazije u Zadru\u2019 autora prof. dr. Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a predstavljena je na Sve\u010danoj akademiji 7. o\u017eujka u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru na 75. ro\u0111endan zadarskog nadbiskupa \u017delimira Pulji\u0107a koji je inicijator i idejni pokreta\u010d stvaranja te Monografije u izdanju Zadarske nadbiskupije.  To je<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":54461,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-54460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54460"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54460\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}