{"id":533,"date":"2009-09-17T17:12:26","date_gmt":"2009-09-17T15:12:26","guid":{"rendered":"http:\/\/zadar.hbk.hr\/?p=533"},"modified":"2009-09-17T17:12:26","modified_gmt":"2009-09-17T15:12:26","slug":"zavrsena-konferencija-medunarodne-zajednice-benediktinki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2009\/09\/zavrsena-konferencija-medunarodne-zajednice-benediktinki\/","title":{"rendered":"Zavr\u0161ena konferencija me\u0111unarodne zajednice benediktinki"},"content":{"rendered":"

\"p1012096\"Konferencija Me\u0111unarodne zajednice benediktinki o razvoju \u017eenskog mona\u0161tva te njihovoj razmjeni ideja, iskustava i kultura od 4. do 14. rujna u prostorima zadarskog \u017eenskog benediktinskog samostana sv. Marije okupila je 26 opatica iz 19 regija diljem svijeta. “Imaju li benediktinci rije\u010d za svijet?” bila je jedna od tema rada, kao i priprema 13. Simpozija Benediktinskog reda koji se dogodine odr\u017eava u Rimu pod geslom: “Benediktinke: svjedokinje nade”. Koludrice su u Zadru doradile svoj CIB Statut. U nastojanju da mlade zainteresiraju za ljubav spram Krista i Crkve po uzoru na Benedikta razmatrale su i razvoj ‘Obrazovne zaklade Sv. Benedikt’ te u\u010dili\u0161te “Sv. Skolastika, obrazovanje za benediktinke” koje podupire “Sv. Anslemo – me\u0111unarodno benediktinsko sveu\u010dili\u0161te” u Rimu. Opatice su i osobnim susretima upoznale Federaciju benediktinskih koludrica u Hrvatskoj “Bl. Alojzije Stepinac” u kojoj su samostani Krk, Cres, Rab, Pag, Zadar, \u0160ibenik, Hvar i Trogir. Posjetile su samostane u Pagu i \u0160ibeniku, crkve i samostane na zadarskim otocima, sveti\u0161te Krasno i nacionalne parkove Kornate, Skapove Krke i Plitvice.<\/p>\n

Cilj osnivanja Zaklade sv. Benedikta je potaknuti mlade da se zainteresiraju za Benediktov \u017eivot i duh i da koludrice vide njihove te\u017enje. Zato \u0107e mladi sudjelovati i na njihovom velikom kongresu u Rimu 2010. g. “\u017delimo mlade uvoditi u na\u0161a upoznavanja. Sv. Benedikt je rekao da se na ja\u010da zbivanja u zajednici pozovu i najmla\u0111i jer i Sveto Pismo pokazuje kako su mladi\u0107i, poput Danijela, donosili velike Bo\u017eje poruke. Benedikt nas poti\u010de da se pozivaju i mladi jer Bog mo\u017eda ba\u0161 preko njih \u017eeli ne\u0161to dobro re\u0107i. Mi to uva\u017eavamo” rekla je zadarska opatica Anastazija \u010cizmin. Dosada\u0161nje konferencije drugdje su odr\u017eavane tri dana, uz jo\u0161 dan dolaska i odlaska, te u takvoj organizaciji nije bilo mogu\u0107e sasvim upoznati zemlju u koju se do\u0161lo, kao \u0161to je to bilo u Hrvatskoj. Zadarska konferencija je prva koja je trajala dva tjedna. Opatice su bile odu\u0161evljene i zahvalne za gostoprimstvo i mogu\u0107nost upoznavanja vjere, kulture i tradicije u Hrvatskoj. Sljede\u0107e konferencije odr\u017eavaju se u Burkini Faso i dva puta u Rimu, a opatice su po\u017eeljele da se za \u010detiri godine Konfernecija opet odr\u017ei u Zadru. <\/strong>Bile su ohrabrene postojano\u0161\u0107u hrvatskih samostana koje su odoljele povijesnim neda\u0107ama i to su do\u017eivjele kao veliku nadu za svoj daljnji razvoj. Sudionice su Konferenciju do\u017eivjele oboga\u0107uju\u0107om jer je okupila benediktinke razli\u010ditih na\u010dina \u017eivljenja iz svih dijelova svijeta. Benediktinski \u017eivot se mo\u017ee prilagoditi svakom podru\u010dju i na\u010dinu djelovanja, ali sve ih povezuje ista duhovnost: molitva, meditacija, kontemplacija, ali su aktivne i u obrazovanju, bolnicama, \u017eupnom i socijalnom radu i \u0161to god zahtijevaju potrebe naroda u kojem \u017eive. Poruka o raznovrsnom djelovanju benediktinki sadr\u017eana je u rije\u010dima opatice Mary John Mananzan iz Filipina: “Mi smo oboje: mistici i proroci. Mislim da je mistik prorok u kontemplaciji, a prorok je mistik u akciji. To treba povezati u jedno, da ne bude razlike izme\u0111u akcije i kontemplacije. Shvatimo svoju ulogu proroka ozbiljno. Ne samo da molimo, bez da brinemo o svijetu. Mi smo gra\u0111ani svijeta. Ulaskom u samostan nismo izgubili svoje gra\u0111anstvo, status gra\u0111anina. Briga za dru\u0161tvo i ljude, osobito siroma\u0161ne, treba biti na\u0161 prioritet. Trebamo ljude unositi u molitve i uistinu djelovati za njih”.<\/p>\n

Benediktinke su prve redovnice na tlu Hrvatske gdje imaju osam samostana i 80 koludrica. Stolje\u0107ima imaju zna\u010dajnu i va\u017enu ulogu u Crkvi i hrvatskom dru\u0161tvu. Prve samostane osnovali su hrvatski vladari, kao samostan sv. Marije u Zadru i sv. Nikole u Trogiru u 11. st. Samostani su uvijek bili \u0161kole molitve i rada, mjesta brige za nacionalno i kulturno blago, promicatelji obrazovanja, ekonomije, umjetnosti i raznih obrta. Prve \u0161kole za djevojke u Hrvatskoj povezane su s benediktinskim samostanima. Uspjele su za\u0161tititi vrijednosti nacionalnog kulturnog blaga te im je povjereno i \u010duvanje zna\u010dajnih izlo\u017ebi otvorenih za javnost. S. Benedikta Halilovi\u0107, predsjednica Federacije benediktinskih koludrica u Hrvatskoj, upozorila je na izazov s kojim se susre\u0107u: manjak zvanja i generacijski jaz. “Te\u0161ko je privu\u0107i mla\u0111e ako je najmla\u0111a koludrica izme\u0111u 45 i 50 godina starosti. Na nama je da formuliramo status i strukturu za sada\u0161nje vrijeme i budu\u0107nost u kojoj \u0107emo imati vi\u0161e malih zajednica. Trebat \u0107e nastaviti dijalog s razli\u010ditma od nas, ne smijemo se izolirati” rekla je s. Benedikta istaknuv\u0161i da su samostani uvijek imali jasan osje\u0107aj za potrebe ljudi. Potvrdili su to i u Domovinskom ratu kad su pru\u017eile uto\u010di\u0161te izbjeglima i prognanima. “Potreba za duhovno\u0161\u0107u, molitvom, radom i jednostavno\u0161\u0107u velika je u sada\u0161njem vremenu, kao \u0161to je bila i koludricama prije. Stoga na\u0161i samostani ne trebaju biti samo mjesta gdje sestre \u017eive zatvoreno, nego i mjesta gdje ljudi dolaze posegnuti za snagom za svoj svakodnevni \u017eivot u nasljedovanju Isusa. Ne mo\u017eemo i ne\u0107emo biti ista vrsta zajednica kao stolje\u0107ima prije. Izazov je na novi na\u010din zakora\u010diti u budu\u0107nost temelje\u0107i ga na povijesti i iskustvu. Trebamo promi\u0161ljati nove vizije, obvezati se spram njih i drugih” poru\u010dila je s. Benedikta na zadarskoj Konferenciji, istaknuv\u0161i da je pitanje sada\u0161njim zajednicama isto kao i benediktincima u 6. st. “Sv. Benedikt nije poku\u0161ao reformirati Rim nego je u okviru postoje\u0107eg po\u010deo izgra\u0111ivati novo dru\u0161tvo. Odgovorni smo za lije\u010denje dru\u0161tva, pomo\u0107 kroz liturgiju, molitveni \u017eivot i doma\u0107instvo. \u017delimo biti svjedoci tog izlije\u010denja i znakovi nade da se u svemu slavi Bog” zaklju\u010dila je s. Benedikta Halilovi\u0107.<\/p>\n

U obra\u0107anju opaticama svijeta o. Jozo Milanovi\u0107, prior jedinog mu\u0161kog benediktinskog samostana u Hrvatskoj izme\u0111u ostalog je rekao: “Na nekim poljima zamije\u0107eno je odre\u0111eno nesnala\u017eenje nekih crkvenih ustanova i redovni\u010dkih zajednica: grade se sve ve\u0107e samostanske zgrade, ali bez jasne vizije \u010demu \u0107e slu\u017eiti; grade se novi samostani, iako su samostanske zajednice sve starije i malobrojnije. Znamo kako su monasi u 4. st. odgovorili na nedosljedan \u017eivot mnogih kr\u0161\u0107ana: nastojali su dosljednijim \u017eivotom, u skladu s evan\u0111eljem, biti \u0161to jasniji znak koji \u0107e pokazivati da Bog mora biti u sredi\u0161tu na\u0161eg \u017eivota. I u Hrvatskoj bi to trebala biti zada\u0107a mona\u0161kih i drugih redovni\u010dkih zajednica, ali i cijele Crkve. Ve\u0107a sloboda koju je Crkva dobila tra\u017ei i ve\u0107u zrelost kr\u0161\u0107ana i ve\u0107u odgovornost pred Bogom i ljudima”.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Konferencija Me\u0111unarodne zajednice benediktinki o razvoju \u017eenskog mona\u0161tva te njihovoj razmjeni ideja, iskustava i kultura od 4. do 14. rujna u prostorima zadarskog \u017eenskog benediktinskog samostana sv. Marije okupila je 26 opatica iz 19 regija diljem svijeta. “Imaju li benediktinci rije\u010d za svijet?” bila je jedna od tema rada, kao i priprema 13. Simpozija Benediktinskog<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-533","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/533","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=533"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/533\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=533"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=533"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=533"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}