{"id":51830,"date":"2021-11-16T11:32:16","date_gmt":"2021-11-16T10:32:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51830"},"modified":"2021-11-16T11:32:16","modified_gmt":"2021-11-16T10:32:16","slug":"sibenik-blagdan-sv-nikole-tavelica-misno-slavlje-propovijed-mons-z-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2021\/11\/sibenik-blagdan-sv-nikole-tavelica-misno-slavlje-propovijed-mons-z-puljica\/","title":{"rendered":"\u0160IBENIK: BLAGDAN SV. NIKOLE TAVELI\u0106A – MISNO SLAVLJE – PROPOVIJED mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

1.<\/strong>\u00a0 U lipnju pro\u0161le, 2020. godine navr\u0161ilo se pola stolje\u0107a kad je papa Pavao VI. proglasio svetim Nikolu Taveli\u0107a i trojicu njegovih drugova koji su podnijeli mu\u010deni\u010dku smrt u Jeruzalemu prije 630 godina (1391.). Progla\u0161enje svetim zbilo se bazilici sv. Petra koja je toga dana bila tijesna za brojne hrvatske hodo\u010dasnike iz domovine i iseljeni\u0161tva. S njima se papa imao susresti i na Trgu sv. Petra, ali je UDBA odigrala svoju perfidnu igru i prepla\u0161ila vatikansku \u017eandarmeriju kako bi moglo biti i nereda na Trgu zbog \u201edesni\u010darskih simpatizera\u201c. Susret s Papom nije odgo\u0111en, ve\u0107 premje\u0161ten u Damazovo dvori\u0161te gdje nam je opet bilo \u201etijesno, ali obiteljski lijepo i nezaboravno\u201c. Dobro je ovdje sjetiti se i rije\u010di sudionika, o\u010devidca i promotora Taveli\u0107eve kauze, fra Ivona \u0106uka koji je osebujnim stilom i rije\u010dima svoje dojmove zapisao ovako u knjizi \u201eMu\u010denik iz Kre\u0161imirova grada\u201c (Zagreb, 2008., str. 57-64): <\/p>\n\n\n\n

\u201eBio je to \u010das\nkad mi se \u010dinilo da iz grobova ustaju milijunske \u017ertve. Izgledalo je kao da su\nsve povijesne rijeke prolivene krvi mu\u010deni\u010dkog hrvatskog naroda skrenule svoje\ntijekove i u bazilici sv. Petra prona\u0161le svoje u\u0161\u0107e. Sve te \u017ertve bile su\nnevidljivo prisutne zajedno s nama, da \u010duju priznanje koje je te\u0161ko postignuto i\nod Neba i od svijeta. Jer, Nikola je postao simbolom: Jedan plamen stoljetnih\npo\u017eara; svjetionik koji je osvijetlio nepoznatu i mra\u010dnu pu\u010dinu na\u0161e sudbine,\nvrijednosti i bogatstva. Tu je sva snaga ovoga trenutka i bitna ljepota\nnezaboravnoga doga\u0111aja: Narod koji je bio \u010desto klevetan, do\u017eivio je svoju\napologiju i iskupljenje od nepravedno imputiranih krivnji. Uistinu,\nneprocjenjivo veliki trenutak.\u201c<\/p>\n\n\n\n

2.<\/strong> Svjestan tog osobitog povijesnog trenutka, tada\u0161nji\nzadarski nadbiskup mons. Marijan Oblak, koji je svoje sjemeni\u0161ne godine proveo\nu \u0160ibeniku i tu u kolovozu 1945. bio zare\u0111en za sve\u0107enika, nakon kanonizacije\nNikole Taveli\u0107a odlu\u010dio je s klerom i narodom uz njegovu svetkovinu \u010diniti\ngodi\u0161nje hodo\u010da\u0161\u0107e na\u0161em prvom progla\u0161enom svecu. Tu tradiciju nastavo je i moj\npred\u0161asnik mons. Ivan Pren\u0111a i ja koji sam preuzeo Zadarsku nadbiskupiju u\ntravnju 2010. I, evo, i ove godine opet smo ovdje, mo\u017eda u smanjenom broju zbog\npoznatih okolnosti. Ali, s nama su u molitvi zajedni\u0161tvu sve one brojne\nobitelji i pojedinci koji su godinama punili ovo sveti\u0161te i katedralu sv.\nJakova. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to nam u ovoj prigodi poru\u010duje na\u0161 fra Nikola, vi\u0161egodi\u0161nji\nmisionar u Bosni i mu\u010denik iz Jeruzalema s trojicom svojih kolega mu\u010denika,\ndvojica Francuza Deodat i Pierr, te Talijan Stefano iz Cunea?! Koliko je uop\u0107e tema\nmu\u010deni\u0161tva danas prihvatljiva suvremenom \u010dovjeku? Posebice iz tako dalekih\nvremena. Valja nam odmah na po\u010detku re\u0107i da Crkva temu mu\u010deni\u0161tva obra\u0111uje\ntemeljito i s po\u0161tovanjem, a tek onda donosi prosudbeni pravorijek. Polazi od\nuvjerenja da je mu\u010deni\u0161tvo milost i osobiti Bo\u017eji dar, ne samo onima koji podnesu\nmu\u010deni\u0161tvo, ve\u0107 je i drugima koji su s njime povezani krvlju, rodom, jezikom,\nslu\u017ebom ili poznanstvom, kao i svima koji im se obra\u0107aju, te zagovor i pomo\u0107 tra\u017ee.\n<\/p>\n\n\n\n

3.<\/strong> Veliki broj na\u0161ih katedrala uz obalu kao i \u017eupnih crkava posve\u0107ene su mu\u010denicima. Od svetog Tripuna u Kotoru, Vlaha u Dubrovniku, Stjepana i Pro\u0161pera u Hvaru, Dujma u Splitu, Jakova u \u0160ibeniku, Sto\u0161ije i Kr\u0161evana u Zadru, Vida u Rijeci, te Kvirina u Krku i Sisku do svetog Mavra u Pore\u010du. Ovi sveci i mu\u010denici toliko su srasli s mjestom gdje ih se \u010dasti da je nemogu\u0107e zamisliti ni pro\u0161lost, a ni sada\u0161njost bez njih. Poku\u0161ajte npr. odstraniti sv. Jakova ili sv. Nikolu iz ovog Kre\u0161imirova grada, iz njegove kulture, arhiva, umjetnosti i graditeljstva \u0161to bi ostalo od grada kojega \u201ene \u0161tite ni visoke zidine ni more koje ga okru\u017euje, ve\u0107 za\u0161tita njegova mo\u0107nog Gospodara\u201c \u010dija je slika uklesana u kamenu zidina. To nije mogu\u0107e zapravo ni zamisliti.<\/p>\n\n\n\n

Mu\u010denici su vjernicima bili nadahnu\u0107e kroz stolje\u0107a. Nadati se da \u0107e nastaviti to biti i u vremenima koja dolaze. Usprkos problemati\u010dnim znakovima nevjere i vjerske ravnodu\u0161nosti s kojom se sve vi\u0161e susre\u0107emo. Ne treba i\u0107i u daleku pro\u0161lost progona iz prvih stolje\u0107ima koje su \u010dinili rimski carevi ili pak u Nikolino vrijeme kad su to \u010dinili muslimanski efendije i sultani. Jo\u0161 su svje\u017ei tragovi progona i mu\u010denja na\u0161e bra\u0107e u vjeri koje su u dvadesetom stolje\u0107u po\u010dinili nacisti, fa\u0161isti, \u010detnici i komunisti pod znakom crvene zvijezde, kukastog kri\u017ea i kokarde. <\/p>\n\n\n\n

Kad je sveti Ivan Pavao II. najavio proslavu Velikog Jubileja (2000.), napisao je da su \u201eprogonstva vjernika, sve\u0107enika, redovnika i laika u pro\u0161lom stolje\u0107u proizvela sjetvu mu\u010denika na razli\u010ditim stranama svijeta\u201c. Stoga je pozvao mjesne Crkve neka ‘u\u010dine sve da se ne pusti zaboravu spomen onih koji su trpjeli za vjeru i Crkvu’, te potaknuo na prikupljanje potrebite dokumentacije. No\u0161en tim osje\u0107ajem on je tijekom svog dugogodi\u0161njeg pontifikata proglasio \u00a0impresivni broj od 1.820 svetih i bla\u017eenih uzora, a od toga 1.434 nose aureolu mu\u010denik\u00e2 (a to je 80%, ili \u010detiri petine od svih progla\u0161enih). Njihovim spomenom iskazuje se du\u017eno po\u0161tovanje prema nedu\u017enim \u017ertvama i njihovoj moralnoj veli\u010dini koja je postala ba\u0161tinom na\u0161e sada\u0161njosti. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatski vjernici pod vodstvom svojih biskupa u tom smislu izgradili su spomen crkvu mu\u010denika na Udbini. A gradnjom crkve u starogradi\u0161kom zatvoru, koju su sve\u0107enici bili prisiljeni svojim rukama ru\u0161iti, biskupi su odlu\u010dili vratiti dug sve\u0107enicima koji su nevino osu\u0111eni godinama tamnovali. To stra\u0161no mjesto sve\u0107eni\u010dkih progona, patnje i stradanja kao trajan \u201emolitveni spomen govori glasnije od tvoraca podjele i zla\u201c (Nadolaskom tre\u0107ega tisu\u0107lje\u0107a<\/em>, 37).<\/p>\n\n\n\n

4.<\/strong>\u00a0 Uz pitanje \u0161to nam poru\u010duje mu\u010denik fra Nikola sa svojim kolegama, na \u0161to smo poku\u0161ali kratko odgovoriti, potrebno je osvrnuti se i na prigodna \u010ditanja ove\u00a0 pretposljednje nedjelje liturgijske godine koje zbore prirodnom kraju u prirodi i u kalendaru. Gledamo, naime, kako li\u0161\u0107e opada i priroda umire. Neki dan smo obilazili i na\u0161a groblja \u0161to nam je pru\u017eili prigodu jo\u0161 jednom osjetiti da je \u017eivot prolazan i da priroda idu svome kraju. To nam slikovito opisuje i Danijel prorok u dana\u0161njem \u010ditanju kad najavljuje \u201evrijeme tjeskobe kakve nije bilo otkako je ljudi\u201c. Danijel nas na to podsje\u0107a, ne da nas zastra\u0161i, nego da nas opomene kako \u201eprolazi obli\u010dje ovoga svijeta\u201c koje je ome\u0111eno vremenom i prostorom. <\/p>\n\n\n\n

Slu\u0161aju\u0107i i gledaju\u0107i potresne vijesti iz dana u dan o prirodnim katastrofama (poplave, po\u017eari i potresi), o ratovima i teroristi\u010dkim napadima diljem kugle zemaljske, o poreme\u00ad\u0107aju klimatskih promjena, imamo dojam kako je Danijelovo proro\u0161tvo i Isusova najava o \u201evelikim nevoljama\u201c ve\u0107 na djelu. Nitko se vi\u0161e ne osje\u0107a sigurnim ni u autu kojim se vozi, ni u zrakoplovu kojim leti, kao ni u autobusu ili podzemnoj \u017eeljeznici kojom svaki dan putuje. <\/p>\n\n\n\n

Strah je zavladao posvuda: na trgovima gdje su se ljudi okupljali, dru\u017eili, trgovali i pjevali. Pa i duhovna sredi\u0161ta kao zakloni na\u0161ih du\u0161a, crkve, sveti\u0161ta i hodo\u010dasni\u010dka mjesta pomalo su ugro\u017eeni suvremenom pandemijom kojoj se kraj ne nazire. Nigdje nema potpunog mira, ni sigurnosti. A budu\u0107nost nije predvidiva. Tako Isus zbori o \u201evelikoj nevolji i o znakovima na suncu i mjesecu, o zavr\u0161etku ljudske povijesti i o sudu na kojemu \u0107e Bog definitivno odijeliti zle od dobrih i istinu od la\u017ei. O tomu je priklad\u00adno\u00a0razmi\u0161ljati upravo sada kad crkvena godina ide kraju i u pri\u00adrodi i u kalendaru. <\/p>\n\n\n\n

Kako ljudi reagiraju na taj navje\u0161taj? Jedni su naizvana indiferentni, drugi su \u201esigurni\u201c da se ni\u0161ta od toga ne \u0107e dogoditi, pa \u017eele \u201e\u017eivjeti svoj \u017eivot\u201c i u\u017eivati danas, ba\u0161 ih briga \u0161to \u0107e biti sutra! Najve\u0107i dio \u201epotro\u0161a\u010dkog svijeta\u201c ne \u017eeli izgubiti svoje svakodnevne \u017eivotne radosti. Tu su i mnogi kr\u0161\u0107ani koji nisu dosljedni. Oni do\u0111u u crkvu, ali \u010dim izi\u0111u sve zaborave i ni\u0161ta u \u017eivotu ne mijenjaju. \u0160to su \u010duli na jedno uho iza\u0161lo je na drugo. Ima ih koji su u stalnom strahu i panici, u i\u0161\u010dekivanju katastro\u00adfe. Nevolje koje se doga\u0111aju u svijetu u tome ih podr\u017eavaju. Takvi stalno tr\u010de za nekim \u010dudesnim doga\u0111ajima, najavljuju propast i u svemu vide znakove kona\u010dnih vremena.<\/p>\n\n\n\n

5.<\/strong> Pravi kr\u0161\u0107anin je realan. On vjeruje Isusu koji \u0107e ponovno do\u0107i i prosuditi djela svakoga i koji poziva svoje u\u010denike i slu\u0161atelje neka odgovorno \u017eive. Jer, \u017eivot je \u0161kola u kojoj ima mogu\u0107nost popravnih ispi\u00adta. Ali, onaj zadnji dan kad se pola\u017ee ispit zrelosti, nema ponavljanja. To je definitivan dan Suda. No, za kr\u0161\u0107ani\u00adna to nije dan straha, nego dan O\u010deve ljubavi i pravednosti. Bog je svima tijekom \u017eivota dao brojne prigode i pru\u017eio ruku i srce, ljubav i sre\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

Doga\u0111aji iz prirode o kojima zbori prorok Jona i evan\u0111elist Marko zapravo su poticaj i opomene koje treba imati na umu puno prije Bo\u017ejeg kona\u010dnog dolaska i njegova suda. Prvi su kr\u0161\u0107ani s velikom \u010de\u017enjom i\u0161\u010dekivali Isusov ponovni dolazak i radosno pjevali, \u201eMarana tha\u201c, do\u0111i, Gospodine Isuse! Mi smo Bogu zahvalni za svoje roditelje, o\u010deve i majke, koji su u ku\u0161njama i problemima stajali \u201edriti ko kolone\u201c. Bili su postojani i ostali vjerni svojim duhovnim, vjerni\u010dkim, obiteljskim i narodnim korijenima. Zahvalni smo na\u0161im dragim za\u0161titnicima i Bo\u017ejim ugodnicima \u0161to su im s neba pomagali u brojim kri\u017eevima \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n

Posebice danas obra\u0107amo\nse na\u0161em prvom progla\u0161enom svecu i mu\u010deniku, svetom Nikoli, koji je osjetio\ndramu borbe dobra i zla, neka i dalje bdije nad nama svojim nebeskim zagovorom\ni \u0161titi nas! Molimo i na\u0161u Gospu Velikoga\nKrsnoga Zavjeta, koja se pro\u0161etala uz obalu i po na\u0161im \u0161kojima, od Vrpolja i\nPi\u0161kere do Maslinskoga vrta na Belafu\u017ei, od Okita i Tarca do Paga i Rujna na\nVelebitu. Gospa je, naime, bila i ostala \u201enada na\u0161a i svijetla zora\nspasenja\u201c. Stoga je molimo neka po njezinu zagovoru u na\u0161em narodu i na\u0161oj\nDomovini vlada vrijeme blagoslovljenog i trajnog mira u istini i ljubavi. A\nmu\u010deni\u0161tvo svetoga Nikole i njegovih kolega, kao i svih drugih Bo\u017ejih svjedoka\nkroza stolje\u0107a, smatramo velikim Bo\u017ejim darom. Ne samo njima kojima je Gospodin\nudijelio snagu da podnesu mu\u010deni\u0161tvo, nego i svima koji su s njima povezani,\nkrvlju, rodom, jezikom i poznanstvom; kao i crkvenom pripadno\u0161\u0107u. Stoga im se\nusrdno molimo i njihov zagovor ponizno prosimo. I u litanijama ih rado\nzazivamo. <\/p>\n\n\n\n

Pozivam vas sada, zazovimo na\u0161e mu\u010denike,\nsvece i bla\u017eenike da nas prate svojom naklono\u0161\u0107u, molitvom i za\u0161titom: <\/p>\n\n\n\n

sveti Nikola Taveli\u0107u, moli za nas <\/p>\n\n\n\n

sveti Leopolde Bogdane Mandi\u0107u<\/p>\n\n\n\n

sveti Marko Kri\u017eev\u010danine<\/p>\n\n\n\n

sveti Ivane Trogirski <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eena Marijo Propetoga Petkovi\u0107 <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Alojzije Stepinac <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Miroslave Bule\u0161i\u0107u<\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Augustine Ka\u017eoti\u0107u <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eene Drinske mu\u010denice <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Franjo Bonifacije <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eena Ozana Kotorska <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eena Katarina Kosa\u010da <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Gracija Kotorski <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Ivane Merzu <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Jakove Zadranine <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Serafine Kodi\u0107u <\/p>\n\n\n\n

bla\u017eeni Antone Muzi\u0107u<\/p>\n\n\n\n

Svi sveci, mu\u010denici i bla\u017eenici Gospodnji, molite za nas. Amen! <\/p>\n\n\n\n

\u2720 \u017delimir\nPulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n\n\n\n

\u0160ibenik, 14. studenoga 2021.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

1.\u00a0 U lipnju pro\u0161le, 2020. godine navr\u0161ilo se pola stolje\u0107a kad je papa Pavao VI. proglasio svetim Nikolu Taveli\u0107a i trojicu njegovih drugova koji su podnijeli mu\u010deni\u010dku smrt u Jeruzalemu prije 630 godina (1391.). Progla\u0161enje svetim zbilo se bazilici sv. Petra koja je toga dana bila tijesna za brojne hrvatske hodo\u010dasnike iz domovine i iseljeni\u0161tva.<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":51831,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-51830","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nadbiskupove-propovijedi"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51830"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51830\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}