{"id":50343,"date":"2021-07-13T23:00:18","date_gmt":"2021-07-13T22:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=50343"},"modified":"2021-07-13T23:00:18","modified_gmt":"2021-07-13T22:00:18","slug":"skoljic-ljetni-susret-moralnih-teologa-izlaganje-mons-z-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2021\/07\/skoljic-ljetni-susret-moralnih-teologa-izlaganje-mons-z-puljica\/","title":{"rendered":"\u0160KOLJI\u0106: LJETNI SUSRET MORALNIH TEOLOGA &#8211; &#8220;Papa Bergoglio osam godina poslije&#8221; &#8211; IZLAGANJE mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>Papa Bergoglio osam godina poslije<\/strong> <strong>&#8211; izme\u0111u radikalnih reformi, odobravanja i osporavanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>1. Uvodne misli<\/strong>\u00a0\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>U o\u017eujku je bilo osam godina od njegova izbora kad se 13. o\u017eujka 2013. pojavio na Lo\u0111i sv. Petra pred svijetom koji je doslovno bio ispunio trg. Kad smo pro\u0161le godine pratili u molitvi pred praznim Trgom sv. Petra nismo mogli ne misliti i na po\u010detak njegova pontifikata. U tih osam pro\u0161lih godina mo\u017ee se nazreti odre\u0111ena bilanca koja je obilje\u017eena:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>velikim\ndoga\u0111ajima i velikim svjetskim krizama (od ekonomske do zdravstvene);<\/li><li>uz\npopularnost kao i odre\u0111ena osporavanja i kritike unutar Kat. Crkve, primje\u0107uje\nse njegova popularnost i me\u0111u nevjernicima kao i sljedbenicima drugih religija;<\/li><li>primje\u0107uje\nse i primjeren respekt me\u0111u svjetskim mo\u0107nicima.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Njegov izbor za Papu, kao i odabir imena\n\u201cFranjo\u201d, donio je odre\u0111ene novosti koje su bile popra\u0107ene iznena\u0111enjima, kritikama,\nkao i izrazima odu\u0161evljenja. Ubrzo, me\u0111utim, papa Franjo suo\u010dit \u0107e se s velikim\nizazovima od kojih navodim samo dva: jedan s moralnim dimenzijama (susret u\nVatikanu 2018.), a drugi godinu dana kasnije s financijskim problemima (2019.):\n<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Susret\ns predsjednicima BK svijeta u Vatikanu 21.-24. velja\u010de 2018. urodio je &nbsp;naknadnim izmjenama kaznenog poglavlja u\nZakoniku kanonskoga prava.<\/li><li>Slu\u010daj\nnekretnina u Londonu (kard. Becciu, 2019.) sastavni je dio procesa reforme\nVatikanske kurije koju je najavio kod prvog susreta s kardinalima (2013.) i\npo\u010deo provoditi ve\u0107 slijede\u0107e godine, kao i reforma Vatikanske banke (IOR).<\/li><li>Pro\u0161le\ngodine (2020.) Kongr. za kler objavila je dokument \u201ePastoralna preobrazba \u017eupne\nzajednice u slu\u017ebi evangelizacijskog poslanja Crkve\u201c. A Papino vije\u0107e za\npromicanje nove evangelizacije objavilo je pro\u0161le godine \u201eDiretorij za\nkatehezu\u201c (tre\u0107i poredu: 1971. Pavao VI., 1997. Ivan Pavao II., i 2020. Papa\nFranjo). U tijeku je prijevod na hrvatski, a na Zadarskom sveu\u010dili\u0161tu Teol.-kateh.\nodjel u rujnu imat \u0107e simpozij o Direkotriju. Obra\u0111ena\nsu bioeti\u010dka pitanja (br. 373-378) kroz 4 klju\u010dna pojma: Bog je prvi i pos-ljednji\nizvor \u017eivota; Osoba je jedinstvo tijela i duha; Znanost je u slu\u017ebi osobe; te\n\u017divot treba biti prihva\u0107en u svakom stanju jer je otkupljen vazmenim otajstvom\nIsusa Krista. <\/li><li>Odr\u017eavanjem\ndviju sinoda o obitelji s pobudnicom \u201cAmoris Laetitia\u201d, osobna nazo\u010dnost na\nsimpoziju u Napulju (2019.) s izlaganjem \u201eTeologija nakon Veritatis gaudium u\nkontekstu Mediterana\u201d, \u201ePreobrazba \u017eupe\u201c i novi \u201eDiretorij za katehezu\u201c &nbsp;daju naslutiti odre\u0111ene pravce i pomake u\nreformi pristupa studiju morala, pastorala i teologije uop\u0107e. <\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Gdje su obrazlo\u017eeni razlozi navedenih reformi?<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p><strong>2.\n<\/strong>Papa\nih je objavio kao svoj \u201c<strong>manifest<\/strong>\u201d u\nApostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium (2013. o kojoj \u0107e prema programo\ngovoriti gosp. Tomislav Smiljani\u0107). Na stranicama dokumenta prepoznaje se njegova\nosobnost. Na upit za\u0161to je napisao ovu pobudnicu, on veli da je <\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; \u201eosjetio \u017eivu\n\u017eelju pozvati sve vjernike neka no\u0161eni misijskom rado\u0161\u0107u krenu u evangelizaciju\nsvijeta\u201c (br. 1). <\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; pa poziva Crkvu\ni njezine \u010dlanove neka novim \u017earom \u201eizi\u0111u iz vlastite udobnosti i po\u0111u na sve\nperiferije koje trebaju svjetlo evan\u0111elja\u201c (20).&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<p>Papa time\nnajavljuje kakvu Crkvu \u017eeli: Ne onu koja je ogra\u0111ena zidovima, ve\u0107 zajednicu\nkoja tra\u017ei na\u010din susreta i posredovanja Radosne vijesti. U tom vidu smatra da\nje potrebna <strong>\u201epastoralna obnova i\npreobrazba \u017eupa\u201c<\/strong> kako bi Crkva postale vi\u0161e misionarska (27). \u201e\u010cesto se,\nnaime, pona\u0161amo <strong>kao kontrolori milosti\u201c<\/strong>.\nA \u201e<strong>Crkva nije carinarnica<\/strong>, nego o\u010dev\ndom gdje ima mjesta za svakoga\u201c (47). Stoga i pi\u0161e da mu je dra\u017ea i \u201euprljana\nCrkva, koja je izi\u0161la na ulicu, nego kad je obuzeta mi\u0161lju kako mora biti u\nsredi\u0161tu, pa zavr\u0161i u nekim protokolarnim uzlovima\u201c. I poziva sve voditi briga\no \u201enajranjivijim dijelovima \u010dovje\u010danstva i svijeta\u201c (216).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>3.\n\u010cetiri su principa <\/strong>pobudnice\nza izgradnju dru\u0161tva \u201emira, pravde i bratstva\u201c (221). Koja? <\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp; *&nbsp; Prvi<\/strong> glasi: <strong>vrijeme je va\u017enije\nod prostora<\/strong> (222). To na\u010delo omogu\u0107uje raditi polako i na duge\nstaze, bez opsesivne \u017eelje da se vide rezultati (223). <\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;\n*&nbsp; U <strong>drugom<\/strong> principu, u kojem <strong>jedinstvo prevladava nad konfliktom<\/strong>, Papa tuma\u010di\nkako se konflikte ne smije ignorirati, niti skrivati (226). Istina, neki se\npred konfliktom pona\u0161aju kao da se ni\u0161ta nije dogodilo, dok se drugi upu\u0161taju u\nraspravu pa postaju taocima konflikata. Ispravno je suo\u010diti se s konfliktom i\n\u201erje\u0161avati ga logikom mironosnog Govora na Gori\u201c (227). To stvara ozra\u010dje\n\u201ezajedni\u0161tva u razli\u010ditosti\u201c, a ono je plod Duha koji \u201euskla\u0111uje razli\u010ditosti\u201c\n(230). <\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;\n*&nbsp; Budu\u0107i da postoji opasnost da\nljudi \u201e\u017eive u stvarnosti u kojoj postoji samo rije\u010d, slika i retorika\u201c, Papa\nuvodi <strong>tre\u0107e <\/strong>na\u010delo kojim isti\u010de kako\nje \u201e<strong>stvarnost\nva\u017enije od ideja<\/strong>\u201c. A to zna\u010di kako valja \u201e<strong>izbjegavati<\/strong> praznu retoriku, eti\u010dke sustave li\u0161ene\ndobrote, intelektualne rasprave li\u0161ene mudrosti\u201c (231), kako\nse ne bi dogodilo (\u0161to se, na\u017ealost, \u010desto doga\u0111a) da politi\u010dare, a nerijetko i\nvjerske vo\u0111e, narod ne razumije i ne slijedi. Jer, \u201ezapali su, veli Papa, u\ncarstvo ideja pa politiku i vjeru sveli na retoriku\u201c (232). <\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; *&nbsp; Tako dolazimo do <strong>\u010detvrtog<\/strong> principa koji glasi da je <strong>cjelina ve\u0107a od sastavnih dijelova<\/strong>\n(234). (Gestalt\npsihologija, Perls i Wertheimer). Tu Papa isti\u010de da je\nva\u017eno \u201euskladiti lokalno s global-nim\u201c, ina\u010de upast \u0107emo u dvije krajnosti:\nPostati \u201edio slijepih putnika iz posljednjeg vagona, ili pak dio \u201efolklornog\nmuzeja\u201c koji ponavlja uvijek iste stvari. Temeljem ovih principa Papa pristu-pa\nodnosu vjere, razuma i znanosti, te poti\u010de na ekumenizam i me\u0111ureligijski dijalog.&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<p><strong>4.\nCrkva je suputnica onih koji Boga tra\u017ee&nbsp;&nbsp;\n<\/strong>Pobudnica\nje puna poticaja kojima \u017eeli pokazati put Crkvi. Pro\u017eeta je pozitivnim duhom\nkoji se ne pla\u0161i opisati krutu realnost problema i te\u0161ko\u0107a. Osnovna misao je \u201e<strong>reforma Crkve ima biti misionarska<\/strong>\u201c. Od\n\u201ebirokratskog i stati\u010dnog pastorala\u201c on \u017eeli prije\u0107i u onaj koji je obilje\u017een\n\u201emisijskom perspektivom\u201c, u duhu \u201etrajnog pastoralnog obra\u0107enja\u201c. Govor je vrlo\njasan i neposredan. Ide u srce problema s kojim se susre\u0107u dana\u0161nji ljudi. I\n\u017eeli neka \u201eDuhom Svetim ispunjeni evangelizatori bez straha, poput\napostola,&nbsp; navje\u0161\u0107uju \u010dudesna djela Bo\u017eja\u201c\n(259). To nas podsje\u0107a na razdoblje prvih kr\u0161\u0107ana koji su \u201epuni radosti i\nhrabrosti navje\u0161\u0107ivali Radosnu vijest\u201c (263). <\/p>\n\n\n\n<p>Zanimljive su\nposljednje re\u010denice pojedinih poglavlja (posebice prvog i drugog) kojima\nzavr\u0161ava pojedine dijelove pobudnice. Navodim ih s ozna\u010denim brojevima kako bi\nse bolje osvijetlilo pojedine njegove nakane i poticaje: <\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>\u201eNe\ndopustimo da nam se ukrade<strong> misijski\nzanos<\/strong> (80), <strong>radost evangelizacije<\/strong>\n(83) <strong>nada<\/strong> (86) i <strong>zajedni\u0161tvo<\/strong> (92).<\/li><li>\u201eNe\ndopustimo da nam se ukrade <strong>evan\u0111elje&#8217;<\/strong>\n(97), <strong>ideal bratske ljubavi<\/strong> (101) i <strong>misionarska snaga&#8217;<\/strong> (109). <\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Usudio\nbih se parafrazirati ove Papine rije\u010di pa zavr\u0161iti kako ne bi valjalo da nam\npolice u knji\u017enicama \u201eukradu pobudnicu\u201c (pohrane je u arhiv da se skuplja na\nnju pra\u0161ina). \u017delimo li shvatiti duh reforme koju Papa provodi, valja pobudnicu\nuvrstiti u na\u0161e pastoralne programe, teolo\u0161ke traktate i zadatke kao ideal odgoja\ni obrazovanja, evangelizacije i misijskog zanosa. Neka i ovo Va\u0161e dru\u017eenje,\npo\u0161tovani profesori i doktorandi moralnog bogoslovlja, bude prigoda razmi\u0161ljati\nu tom vidu. Neka bude blagoslovljeno Va\u0161e zborovanje na ovom oto\u010di\u0107u punom\nprirodnih ljepota s bogatim vjerskim i kulturnim zna\u010denjem. <\/p>\n\n\n\n<p>\u0160kolji\u0107,\n12. srpnja 2021. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">\u2720&nbsp;\n\u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/slika.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-50344\"\/><figcaption>Perls i Wertheimer <\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Papa Bergoglio osam godina poslije &#8211; izme\u0111u radikalnih reformi, odobravanja i osporavanja 1. Uvodne misli\u00a0\u00a0 U o\u017eujku je bilo osam godina od njegova izbora kad se 13. o\u017eujka 2013. pojavio na Lo\u0111i sv. Petra pred svijetom koji je doslovno bio ispunio trg. Kad smo pro\u0161le godine pratili u molitvi pred praznim Trgom sv. Petra nismo<a class=\"article-read-more\" href=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2021\/07\/skoljic-ljetni-susret-moralnih-teologa-izlaganje-mons-z-puljica\/\"><i class=\"flownewsicon fa-angle-double-right\"><\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":50345,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-50343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nadbiskupove-propovijedi"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50343"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50343\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}