{"id":47862,"date":"2021-04-25T00:22:11","date_gmt":"2021-04-24T23:22:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=47862"},"modified":"2021-04-25T00:22:11","modified_gmt":"2021-04-24T23:22:11","slug":"krusevo-blagdan-sv-jurja-u-zupi-sv-jurja-mucenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2021\/04\/krusevo-blagdan-sv-jurja-u-zupi-sv-jurja-mucenika\/","title":{"rendered":"KRU\u0160EVO: Blagdan sv. Jurja u \u017eupi sv. Jurja mu\u010denika"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Blagdan sv. Jurja sve\u010dano je proslavljen u \u017eupi sv.\nJurja mu\u010denika u Kru\u0161evu u petak 23. travnja misnim slavljem koje je u \u017eupnoj\ncrkvi sv. Jurja predvodio kru\u0161evski \u017eupnik fra Ivan Nimac, OFM. <\/p>\n\n\n\n

Kru\u0161evo je \u017eupa koja ima dugu tradiciju \u010da\u0161\u0107enja\nsv. Jurja. Pobo\u017enost sv. Juri toliko je sna\u017ena da se i jedan zaseok u Kru\u0161evu po\nnjemu zove, da taj rod u korijenu svoga naziva ima Jure. To je prezime Jurjevi\u0107\nkoje je tipi\u010dno kru\u0161evsko prezime. <\/p>\n\n\n\n

Grad Obrovac kojemu Kru\u0161evo administrativno pripada, kru\u0161evskom je za\u0161titniku i naslovniku 2004. g. podigao veliki bron\u010dani kip sv. Jure, u tipi\u010dnom prikazu toga ranokr\u0161\u0107anskog junaka na konjaniku, a nalazi se na proplanku ispred \u017eupne crkve. Na njegovom mramornom postolju pi\u0161e: \u201eSveti Jure, moli za nas\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izme\u0111u toga kipa sv. Jure i njemu posve\u0107ene \u017eupne\ncrkve nalazi se jarbol gdje se stalno na jakoj podvelebitskoj buri vijori\nhrvatski barjak. U tim motivima sa\u017eeta je poruka i duh toga mjesta koje je\ntijekom povijesti do\u017eivjelo brojna stradanja i poku\u0161aje neprijateljskog\nosvajanja. To je mu\u010deni\u0161tvo dodatno potvr\u0111eno tijekom Drugog svjetskog rata kada\nsu partizani i komunisti ubijali franjevce Franjeva\u010dke provincije Presvetog Otkupitelja\n– Split, \u010dijim je sve\u0107enicima povjerena slu\u017eba \u017eupnika u Kru\u0161evu. U trajni,\nzahvalni spomen, likovi tih sve\u0107enika mu\u010denika nalaze se na vitrajima kru\u0161evske\n\u017eupne crkve sv. Jurja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eSv. Juraj \u017eivio je u vremenu borbe izme\u0111u dobra i\nzla. Ro\u0111en je 280. g., a ubijen je za Dioklecijanovih progona 303. g. Bilo mu\nje 23 godine. Bio je vojnik, ali vi\u0161e se borio protiv zla u sebi i oko sebe,\nnego \u0161to se borio protiv drugih ljudi. \u0160tovanje sv. Jure razvilo se u prvoj\nCrkvi na Istoku i na Zapadu. Sv. Jure postaje uzor hrabrosti kr\u0161\u0107anima, da se\nne prepuste silama zla\u201c rekao je fra Ivan u propovijedi, podsjetiv\u0161i kako je\njedan prijatelj iz Primorja u vremenu komunizma ljudima govorio: \u201eA \u010da je\nStaljin? Bog samo ovako prstom u\u010dini\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eDrugi su se na te njegove rije\u010di podsmjehivali i\ngovorili: ‘E, to je sila koja \u0107e svijetom zavladati’. A on je govorio:\n‘\u010cekajte, \u010dekajte samo’. Tako je i bilo. Neka nam sv. Jure pomogne da ostanemo\nvjerni Bogu u svim silnicama. One su uvijek iste. Danas nije te\u017ee biti kr\u0161\u0107anin\nnego \u0161to je bilo 1940.-ih godina. Ne ubija se kao tada, ali ubijaju se du\u0161e\nljudi. To je taj zmaj, demon, kojega kao simbol zla kopljem ubada sv. Jure,\nkako pokazuje ikonografija\u201c istaknuo je fra Ivan, upozoriv\u0161i kako se i danas\n\u201eho\u0107e otu\u0111iti djecu od roditelja, da im roditelji ne daju duhovni pravac, da\nnemaju utjecaja na djecu, nego da \u0107e drugi oblikovati djecu za ono \u0161to njima\ntreba. To su sile zla protiv kojih se borio sv. Jure. Molimo ga da roditelji\nsvoju djecu uprave pravim putem, da im sv. Jure bude uzor i za\u0161tita. Neka\nblagdan sv. Jure unese u \u017eivote obitelji kreposti, vrline i zna\u010daj sveca Jure\nkao primjer hrabrosti\u201c potaknuo je \u017eupnik Nimac.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Ivan je rekao da Crkva zahvaljuje Bogu na\nsvetim ljudima poput sv. Jure. \u201eLiturgija Crkve ka\u017ee da nam Bog u njihovom\n\u017eivotu daje primjer kako sveci daju primjer \u017eivota zajednici. Svetac okuplja\nzajednicu da slavi. Svetac je pomo\u0107 u nevolji, zagovornik. Na\u0161i stari su kod\nsv. Jure prona\u0161li va\u017ene osobine koje su njima davale upute za \u017eivot. Kru\u0161evo se\nnalazi na vjetrometini. Nije tu jaka samo bura, na tom podru\u010dju bile su stalne\nborbe opstanka za \u017eivot. Tu su dolazile razne sile svijeta. Kad god su se u\nsvijetu doga\u0111ali neki dru\u0161tveni potresi, imali su odjeka i na podru\u010dju Kru\u0161eva\u201c\nistaknuo je fra Ivan, poru\u010div\u0161i: \u201eSv. Jure utjelovljuje u svom \u017eivotu hrabrost\nkoja ima svoje upori\u0161te u Bo\u017ejoj snazi, da zlo nije ja\u010de od \u010dovjeka. Spomen na\nnebeske za\u0161titnike ljude je uvijek zbli\u017eavao. Obitelji su u pro\u0161losti vi\u0161e\nimale izra\u017een duh slu\u017eenja, a sv. Jure ih je poticao, pomagao, bio je\nza\u0161titnik, bio je s obiteljima. Obitelji su i\u0161le na misu, slavilo se, palila se\nsvije\u0107a u ku\u0107i. To je bilo religiozno slavlje, drugovanje u zajednici. Sveci su\nokupljali zajednicu da slavi Boga i po\u0161tuju jedni druge. Bog po svetima pokazuje\nda ne nestaje dobro koje radimo u svijetu\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Ivan je podsjetio kako je u Kru\u0161evu \u201eod\npamtivijeka bilo \u017eivota, to dokazuje i arheologija. Stanovni\u0161tvo je bilo vezano\nza stoku, tu je bilo vode, zato su se dr\u017eali toga podru\u010dja, iako se tu te\u0161ko\n\u017eivjelo. A svi koji su dolazili sa strane, na neki na\u010din htjeli su nas\nprogutati. Mu\u010deni\u010dka povijest obilje\u017eila je narod Kru\u0161eva, njihov na\u010din \u017eivota\ni duhovnost. Trebalo je opstati, ne samo na toj buri i kamenu, nego i u svim\ndru\u0161tvenim previranjima, potresima koji su bili kroz povijest. To se odra\u017eavalo\ni na karakter ljudi, na njihovo pam\u0107enje i duhovno oblikovanje\u201c rekao je fra\nIvan, dodav\u0161i kako se u borbi sa silama zla u duhovnosti na\u0161eg naroda, puk\nosobito utjecao zagovoru sv. Mihovila i sv. Jure. Na to ukazuje i podatak da je\nu Zadarskoj nadbiskupiji najvi\u0161e crkava, njih 50, podignuto u \u010dast Gospe, sv.\nAnti i sv. Mihovilu posve\u0107eno je devet crkava, a sv. Juri posve\u0107eno je pet\ncrkava u Zadarskoj nadbiskupiji. Fra Ivan je rekao da je sv. Jure toliko obilje\u017eio\npovijest Crkve i kr\u0161\u0107anske duhovnosti te su po njemu naslovljena i neka mjesta,\nkao \u0161to su Sveti Juraj, Jurjevac, vrh Biokova se zove Sv. Jure. Sv. Juraj je i za\u0161titnik\nKatalonije te Engleske, Portugala, Armenije i Litve.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u017dupnu crkvu sv. Jurja u Kru\u0161evu, izgra\u0111enu 1845.\ng., pobunjeni Srbi razorili su miniranjem u agresiji na Hravtsku 1991. g.\nZalaganjem nekada\u0161njeg kru\u0161evskog \u017eupnika fra Frane Samodola, uz donacije\nKru\u0161evljana i dobro\u010dinitelja, crkva je ponovno izgra\u0111ena 1999. g. U vrijeme\n\u017eupnika fra Mladena Kova\u010devi\u0107a, u prisutnosti brojnih sve\u0107enika i vjernika,\nobnovljenu \u017eupnu crkvu blagoslovio je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan\nPren\u0111a na \u017eupni blagdan sv. Jurja, 23. travnja 2001. g.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je Kru\u0161evljanima stalo do njihove crkve koja\nih okuplja u zajedni\u0161tvo, pokazuje i uzorna ure\u0111enost prostora i okoli\u0161a oko\n\u017eupne crkve, kakva se ne vidi \u010desto u drugim mjestima i sredinama. Oko \u017eupne\ncrkve ure\u0111en je redovito njegovani park \u017eivice, stabala maslina i \u010dempresa. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U podno\u017eju \u017eupne crkve, u blizini izvora vode nalazi\nse kip fra Ante Pavlova koji je bio \u017eupnik Kru\u0161eva od 1933. do 1944. Ba\u0161 je fra\nAnte tu vodu doveo narodu u mjesto. Taj poduzetni sve\u0107enik mu\u010denik u Kru\u0161evu je\n1936. g. dao izgraditi vodovod. Doveo je u sredi\u0161te sela pokraj crkve vodu s\nobli\u017enjeg brda Orljak, s izvora Osojnice. Na taj izvor pitke planinske vode podno\ncrkve ljudi svakodnevno dolaze i s tom vodom se slu\u017ee, u \u017eelji da se okrijepe njenom\nprirodnom kvalitetom.<\/p>\n\n\n\n

Spomenik fra Ante Pavlova prikazuje kako taj\nsve\u0107enik svojim rukama nudi vodu za pi\u0107e, a u tom postolju uklesano je: \u201eKao\nIsus je dao narodu svojemu krv i vodu\u201c. Fra Antin kip od bronce, visine 2,20 m,\nizradio je akademski umjetnik Maroje Bati\u0107, a odliven je u ljevaonici Ujevi\u0107 u\nZagrebu. U uspomeni koja me\u0111u Kru\u0161evljanima trajno zahvalno \u017eivi, kip je u\nKru\u0161evu na Jurjevo 2019. g. blagoslovio umirovljeni vojni biskup Juraj\nJezerinac, povodom 75. obljetnice fra Antinog mu\u010deni\u0161tva (1944.-2019.).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O te\u0161koj povijesti Kru\u0161eva svjedo\u010de i vitraji na\nprozorima u \u017eupnoj crkvi sv. Jurja, koji prikazuju osam franjevaca mu\u010denika ubijenih\nu Drugom svjetskom ratu. \u010clanovi su splitske Franjeva\u010dke provincije Presvetog\nOtkupitelja, od kojih su dvojica bili \u017eupnici Kru\u0161eva, a ostali su slu\u017eili u susjednim\n\u017eupama. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTi sve\u0107enici propovijedali su ljubav, mir, slogu,\na svejedno su bili likvidirani, jer je zmaj navje\u0161\u0107ivao novo vrijeme, novog\n\u010dovjeka, ‘nad\u010dovjeka’, kojega su stvarali. A zapravo su uni\u0161tili \u010dovjeka. Sv.\nIvan Pavao II. potaknuo je Crkvu: ‘Nemojte zaboraviti svoje mu\u010denike, svoje\nvelike ljude’. A nema ve\u0107e ljubavi od onoga koji daje \u017eivot svoj za drugoga. Za\nmene je to fenomen, kako su ti ljudi mogli tu ostati. Cijelo podru\u010dje zale\u0111a do\nZadra i ju\u017ene Like u pro\u0161losti su pastorizirali franjevci s Visovca\u201c rekao je\nfra Ivan, istaknuv\u0161i kako je fratre ubijao\n\u201ezmaj koji je vladao pod sotonskim znakom, misle\u0107i da \u0107e tako uni\u0161titi Crkvu.\nTi sve\u0107enici neka nam budu ponos, opomena i za\u0161tita, jer boj izme\u0111u dobra i zla\nnije jo\u0161 pro\u0161ao\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza 2020. g., vitraje je blagoslovio \u017eupnik\nfra Ivan Nimac. Naslikao ih je akademski slikar Ivan Grgat, a izra\u0111eni su u\nradionici akademskog umjetnika Jure \u017daje.<\/p>\n\n\n\n

Osam fratara mu\u010denika su: Ante Pavlov, Pavao Silov, Jozo Poljak, Ante\nBenuti\u0107, Vlade Pavlov, Anselmo Kamber, Andrija Zja\u010di\u0107 i Kruno Tadin.<\/p>\n\n\n\n

U promicanju njihovog zagovora i mu\u010deni\u0161tva kojim su posvjedo\u010dili vjeru i\nzape\u010datili je krvlju, fra Ivan je za puk priredio kratke biografske podatke o svakom\ntom sve\u0107eniku, uz molitvu da \u201epo njihovom zagovoru mo\u017eemo podnositi protiv\u0161tine\niz ljubavi prema Bogu, izdr\u017eati u nevoljama i gor\u010dinama \u017eivota te nadvladati\nstrahote muka\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Podaci o franjevcima mu\u010denicima \u010diji su likovi u kru\u0161evskoj \u017eupnoj crkvi sv. Jurja <\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Ante Pavlov<\/strong> ro\u0111en je 1905. g. u Ka\u0161tel Gomilici, za sve\u0107enika je zare\u0111en 1928. g. Kru\u0161evski \u017eupnik bio je 11 godina, od 1933. do 1944. Samozatajni fra Ante ostao je uz svoj narod me\u0111u kojim je zaslu\u017eeno u\u017eivao ugled. Pred Bo\u017ei\u0107 1943. g. partizani su provalili u kru\u0161evsku \u017eupnu ku\u0107u, uhitili su fra Antu i s trojicom \u017eupljana, Stipanom Ani\u0107em, Ivom \u0160o\u0161om i Rokom Erslanom, odveli ga i zato\u010dili u \u017degaru gdje je \u017eivjelo pravoslavno stanovni\u0161tvo. Mjesec dana su ih stra\u0161no mu\u010dili te su ih ubili 22. sije\u010dnja 1944. g. U izvje\u0161\u0107u koje je karinski gvardijan fra Kruno Tadin poslao Provincijalatu pi\u0161e: \u201eFra Ante je bio silno mu\u010den i, poslije nego su mu izvadili o\u010di, ubijen je iz pu\u0161ke\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Pavao Silov<\/strong>, rodom iz Rupa kod Visovca, bio je \u017eupnik u Li\u0161anima i gvardijan u Karinu, obli\u017enjoj \u017eupi kod Kru\u0161eva. I on je bio jako aktivan sve\u0107enik. Mnoge mladi\u0107e iz toga kraja poslao je u sjemeni\u0161te. Kao gvardijan temeljito je obnovio vi\u0161estoljetni karinski franjeva\u010dki samostan koji je i hrvatski spomenik kulture nulte kategorije. Drugi svjetski rat zatekao ga je u \u017eupi Promina. U no\u0107i uo\u010di blagdana sv. Petra i Pavla, na njegov imendan 1942. g., partizani su provalili u prominsku \u017eupnu ku\u0107u i usmrtili fra Pavla, a \u017eupnu ku\u0107u su oplja\u010dkali. Ubijen je u 58. godini \u017eivota i pokopan na Visovcu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Jozo Poljak<\/strong>, rodom iz Sinja, za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je \u017eupnik u Peru\u0161i\u0107u. Cijelo razdoblje tijekom rata \u017eivot su mu ugro\u017eavali Talijani, \u010detnici i partizani. Stoga se prije dolaska partizana povukao iz \u017eupe, u Drni\u0161 pa u Zagreb. Padom NDH, na\u0161ao se u izbjegli\u010dkoj koloni prema Austriji. Zarobljen je u Bleiburgu i na Kri\u017enom putu vra\u0107en je do Vukovara. Uspio je pobje\u0107i, ali je nakon nekog vremena uhva\u0107en i strijeljan u 38. godini \u017eivota. Prije strijeljanja u trogirskom zatvoru posjetili su ga brat i sestra. Bio je smiren te je rekao: \u201ePravedan sam i zato se ne bojim smrti\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Ante Benuti\u0107<\/strong>, rodom iz Ka\u0161tel Staroga, bio je \u017eupnik u Li\u0161anima od 1935. do 1940. g. Istaknuo se gradnjom crkava. Sagradio je velebnu crkvu u Kijevu, a u Li\u0161anima je za vrijeme Banovine Hrvatske gradio crkvu sv. Nikoli Taveli\u0107u, koja nije dovr\u0161ena jer je fra Ante premje\u0161ten u Igrane kod Makarske. U o\u017eujku 1944. g. partizani su s Biokova fra Anti poslali Antu Lozinu, mladi\u0107a kojem su naredili da ga ubije, kojega je fra Ante ina\u010de dobro poznavao. Kad je fra Ante mladi\u0107a nave\u010der nahranio, Lozina mu je rekao: \u201eZna\u0161 li za\u0161to sam do\u0161ao? Da te ubijem\u201c. Ispalio je dva hitca u fra Antinu glavu. Taj dobri sve\u0107enik ubijen je u 47. godini \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Vlade Pavlov<\/strong>, rodom iz Ka\u0161tel Gomilice, bio je \u010detiri godine \u017eupnik u Kru\u0161evu (1929. \u2013 1933.) Obnovio je \u017eupnu ku\u0107u i \u017eupnu crkvu sv. Jurja te staru crkvu sv. Kuzme i Damjana u obli\u017enjem mjestu Ribnica. Protivio se velikosrpskoj diktaturi kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a te je bio osu\u0111en na osam mjeseci zatvora. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je \u017eupnik u Zlopolju kod Mu\u0107a. Pred kraj rata oti\u0161ao je u samostan u Sinj. Kad su partizani zauzeli Sinj, fra Vladu su odveli i pogubili na nepoznatom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Anselmo Kamber <\/strong>ro\u0111en je 1912. g. u Podlugu, u \u017eupi Peru\u0161i\u0107. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 1937. g. Mladu misu slavio je u Benkovcu 27. srpnja te godine. Fra Anselmo je nakon puno godina bio prvi sve\u0107enik iz tih krajeva. Nije bio \u017eupnik u rodnom kraju, ali je njegov primjer duhovno sna\u017eno djelovao te su ga u odazivu za zvanje slijedili mnogi mladi\u0107i, pa i njegov mla\u0111i brat fra Bernardin. U Drugom svjetskom ratu bio je \u017eupnik u vi\u0161e \u017eupa makarskog primorja. Partizani su ga 31. prosinca 1944. g., na Staru godinu, odveli iz \u017eupne ku\u0107e u Gradcu i dr\u017eali neko vrijeme u zatvoru u Makarskoj. Nisu mu mogli na\u0107i krivnju pa su ga 7. velja\u010de 1945. g. izveli iz zatvora. Pod izgovorom da je poku\u0161ao bje\u017eati, ubili su ga u blizini makarskog groblja. Dok su ga vodili, makarske \u017eene, zaklonjene iza prozora, \u010dule su kako fra Anselmo pita ubojice: \u201eSamo mi recite, za\u0161to me ubijate?\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Andrija Zja\u010di\u0107 <\/strong>ro\u0111en je 1907. g. u \u0160ibeniku. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 1931. g. Bio je jako nadaren sve\u0107enik. Istaknuo se u vo\u0111enju katoli\u010dkih dru\u0161tava. U Drugom svjetskom ratu bio je \u017eupnik Li\u0161ana. S njim su u \u017eupnoj ku\u0107i \u017eivjele njegova majka i ne\u0107akinja Katica Krn\u010devi\u0107 koja je kasnije opisala njegovo odvo\u0111enje. \u201eDana 11. sije\u010dnja 1944. g. moj ujak je govorio svetu misu. Preko podizanja sam osjetila da ne\u0161to nije u redu. Nakon mise nisam mu dala mira dok mi nije kazao \u0161to je bilo\u201c. Rekao je: \u201eKad sam podigao svetu hostiju, vidio sam Isusa s trnovom krunom na glavi, krvava lica\u201c. Poslijepodne su do\u0161la dvojica partizana i odvela fra Andriju. Tri dana kasnije, 14. sije\u010dnja 1944. g., ubijen je u Nuni\u0107u u 37. godini \u017eivota. Grob mu nikada nije prona\u0111en. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Kruno Tadin<\/strong>, rodom iz Ka\u0161tel Kambelovca, od 1941. do svoje smrti 14. studenoga 1944. g. bio je gvardijan u Karinu. U tim nemirnim vremenima samostan je bio meta svake vojske koja je tim krajem prolazila. Talijani, Nijemci, \u010detnici, partizani, svi su dolazili i odnosili \u0161to su htjeli. Neke vrijedne sakralne predmete gvardijan je sakrivao kod vjernih obitelji, a najvi\u0161e kod \u017eupnika u Pridrazi. Jedne ve\u010deri, dok se vra\u0107ao iz Pridrage, fra Kruno je ko\u010dijom nagazio na minu koju su partizani postavili na cesti te su poginuli on i njegov suputnik.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Oduvijek nacionalno i vjerski osvije\u0161teni,\nKru\u0161evljani su ponosni na vjerni\u010dko i narodno svjedo\u010danstvo svoga kraja, skromni\nsu i samozatajni. I mu\u010deni\u0161tvo je zalog opstanka toga naroda odakle su mnogi\nbili prisiljeni oti\u0107i te danas potomci brojnih Kru\u0161evljana \u017eive u gradovima\nHrvatske i u inozemstvu. Poznati su kao intelektualno jaka sredina odakle\npotje\u010du mnogi obrazovani stru\u010dnjaci u raznim profesijama.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Da Kru\u0161evo ima budu\u0107nost pokazalo je i kr\u0161tenje\nJure Mati\u0107a, kojega su roditelji Ivan i Ana Mati\u0107 krstili za vrijeme mise na\novogodi\u0161nje Jurjevo. Ta mlada obitelj \u017eeli i dalje ostati \u017eivjeti u Kru\u0161evu i\nprimjer su hrabrog mladog \u017eivota koji nepokolebljivo \u017eivi na grudi svojih\nvjernih predaka.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDobili smo sina i krstili smo ga ba\u0161 na blagdan\nsv. Jure u Kru\u0161evu, u \u017eupnoj crkvi koja tako\u0111er nosi ime sv. Jure. Mislim da je\nbilo vrlo jednostavno izabrati ime. \u017divot u Kru\u0161evu je prekrasan. To je prostor\nkojega treba dodatno izgraditi, s mladim obiteljima poput na\u0161e. Nadamo se da\nna\u0161e kr\u0161tenje ne\u0107e biti iznimka nego trend i da \u0107e se ubudu\u0107e krstiti sve vi\u0161e\ndjece, ba\u0161 na blagdan sv. Jure\u201c rekao je Ivan Mati\u0107, otac kr\u0161tenika Jure.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u017dupnik fra Ivan Nimac u zahvalnosti \u017eupljanima je\nrekao: \u201eKru\u0161evo je moja prva \u017eupa u selu, a nigdje se nisam osje\u0107ao tako lijepo\nkao ovdje. To dovoljno govori. \u017divio sam po cijeloj Hrvatskoj, u inozemstvu,\nali ovakvo ne\u0161to nigdje nisam na\u0161ao. U Kru\u0161evu je jako lijepo \u017eivjeti, meni\nosobno ljep\u0161e nego u M\u00fcnchenu i Zagrebu. Ako su siroma\u0161tvo, promjena na\u010dina\nrada i \u017eivota odveli mnoge ljude iz Kru\u0161eva, vrijeme je da po\u010dnu dolaziti u Kru\u0161evo.\nDragi Kru\u0161evljani, do\u0111ite! Neka vam u Kru\u0161evu bude budu\u0107nost!\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Blagdan sv. Jurja sve\u010dano je proslavljen u \u017eupi sv. Jurja mu\u010denika u Kru\u0161evu u petak 23. travnja misnim slavljem koje je u \u017eupnoj crkvi sv. Jurja predvodio kru\u0161evski \u017eupnik fra Ivan Nimac, OFM. Kru\u0161evo je \u017eupa koja ima dugu tradiciju \u010da\u0161\u0107enja sv. Jurja. Pobo\u017enost sv. Juri toliko je sna\u017ena da se i jedan zaseok u<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":47863,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-47862","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47862"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47862\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}