{"id":44140,"date":"2020-09-21T20:44:00","date_gmt":"2020-09-21T19:44:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44140"},"modified":"2020-09-21T20:44:00","modified_gmt":"2020-09-21T19:44:00","slug":"zadar-s-katarina-zrno-utjecaj-sv-hildegarde-iz-bingena-na-crkvu-i-drustvo-svoga-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2020\/09\/zadar-s-katarina-zrno-utjecaj-sv-hildegarde-iz-bingena-na-crkvu-i-drustvo-svoga-vremena\/","title":{"rendered":"ZADAR: S. Katarina Zrno: Utjecaj sv. Hildegarde iz Bingena na Crkvu i dru\u0161tvo svoga vremena"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eUtjecaj sv. Hildegarde iz Bingena na Crkvu i\ndru\u0161tvo svoga vremena\u201c tema je izlaganja benediktinke s. Katarine Zrno na\nsimpoziju \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo\nnaslje\u0111e\u201c 17. rujna na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Taj me\u0111unarodni skup odr\u017eao se providonosno ba\u0161 na\nblagdan sv. Hildegarde, benediktinke \u010diji je \u017eivot \u201eeklatantan primjer sveg\nbogatstva mona\u0161kog \u017eivota, njegove \u0161irine, dubine i mogu\u0107nosti koje pru\u017ea\u201c\nrekla je s. Katarina. Predstavila je javno djelovanje sv. Hildegarde koje\nobuhva\u0107a tri djelatnosti: prorokovanje, propovijedanje i spisateljstvo. \u201eU svakom\nod njih Hildegarda je bila vrlo aktivna i zauzeta. Ona je izgovorenom i pisanom\nrije\u010di slu\u017eila utjelovljenoj Rije\u010di kojoj je posvetila cijeli svoj \u017eivot\u201c\nporu\u010dila je s. Katarina. <\/p>\n\n\n\n

\u201eFascinantno je \u010dime se sve bavila, i to jo\u0161 u 12.\nst. Hildegarda je bila monahinja, ali i znanstvenica. Teologinja, filozofkinja,\npjesnikinja, skladateljica i lije\u010dnica. Barbara Newman o njoj pi\u0161e: Hildegarda\nje bila jedina \u017eena svog vremena koja je prihva\u0107ena kao tuma\u010d kr\u0161\u0107anskih\nistina. Prva \u017eena koja je dobila slu\u017ebeno papino dopu\u0161tenje da se bavi\nteologijom i da pi\u0161e teolo\u0161ka djela. Mogli bismo re\u0107i, prva teologinja. Ona je\nbila jedina \u017eena koja je odr\u017eala nekoliko javnih propovijedi uz potporu\ncrkvenih vlasti. Hildegarda je jedina poznata dramaturginja 12. st., jedina\nskladateljica toga doba \u010dije ime i opus poznajemo. Hildegarda je prva pisala i\no ginekolo\u0161kim problemima. Bila je prva u mnogim stvarima\u201c istaknula je s.\nKatarina. U vrijeme kada ve\u0107ina ljudi nije znala \u010ditati ni pisati, a osobito\n\u017eene, Hildegarda je stvorila vlastito pismo koje je nazvala Lingua Ignota. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Bo\u017eanske\nobjave i vizije imala je tijekom cijelog \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eOpus sv. Hildegarde obuhva\u0107a 10 knjiga. Prva je\nbila Scivias – Upoznaj putove. To je teolo\u0161ko djelo u kojem pi\u0161e i o svojim\nvizijama koje su uvelike pridonijele njenom ugledu i slavi. Kada je tada\u0161nji\npapa Eugen III. pro\u010ditao tu knjigu, udijelio je Hildegardi svoj blagoslov i\npotaknuo je da nastavi zapisivati svoja nadahnu\u0107a i spoznaje. To je bio po\u010detak\nnjene duge, bogate i plodne spisateljske djelatnosti\u201c rekla je s. Katarina. <\/p>\n\n\n\n

Upravo je spisateljstvo va\u017ena djelatnost Hildegarde\npo kojoj je ona poznata i danas, 800 godina nakon smrti: po svojim brojnim knji\u017eevnim,\nglazbenim i dramatur\u0161kim djelima. \u201eOna je bila izuzetno plodna spisateljica i\nzbog toga je aktualna. Izvor njenih spoznaja su bo\u017eanske objave i vizije koje\nje imala tijekom cijelog \u017eivota. \u010citavo njeno djelo, Corpus Hildegardicum,\njedinstveno je u svakom pogledu. Od izvora na kojem crpi spoznaje, opse\u017enosti\ntematike kojom se bavi, na\u010dina na koji joj pristupa do jezi\u010dnog izri\u010daja\u201c rekla\nje s. Katarina. <\/p>\n\n\n\n

Svoje duhovno i misti\u010dno iskustvo Hildegarda je opisala\nu tri djela: Scivias – Upoznaj putove (govori o Bo\u017ejem stvaranju \u010dovjeka, o\notkupljenju i na\u010dinima na koje se \u010dovjek mo\u017ee pribli\u017eiti Bogu), Liber vitae\nmeditorum – Knjiga \u017eivotnih zasluga (u obliku dijaloga 35 vrlina, odnosno\nkreposti, nasuprot 35 poroka, mana te pomo\u0107u tog kontrasta poma\u017ee u dono\u0161enju\nispravne odluke, odnosno poti\u010de na nju) i Liber divinorum operum – Knjiga\nBo\u017ejih djela, u kojoj opisuje odnos Boga prema svijetu i \u010dovjeku. <\/p>\n\n\n\n

Njeni himni, antifone i pjesme sakupljeni su u\nspisu \u201eSimfonija sklada nebeskih objava\u201c. Napisala je i glazbenu dramu Ordo\nvirtutum – Red kreposti te zbirku od 77 pjesama za koje je napisala glazbu i\nstihove. U podru\u010dje medicine, prirode i filozofije spadaju spisi Fizika o\nprirodi, Cause et cure – Uzroci i lije\u010denje koje je pisala dvije godine.\nHildegarda je napisala i \u017eivotopise sv. Ruperta (apostola Austrije i Bavarske)\ni sv. Izidora te komentar Pravila sv. Benedikta. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dopisivanje\nHildegarde s biskupima i papama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pisanu i duhovnu ostav\u0161tinu sv. Hildegarde \u010dini oko\n400 pisama koje je razmjenjivala s brojnim suvremenicima: s najzna\u010dajnijima i\nnajutjecajnijima kao \u0161to su pape, carevi, plemi\u0107i i crkveni poglavari, do\nobi\u010dnog puka. \u201eNajve\u0107i broj pisama bio je upu\u0107en sve\u0107enicima, redovnicima i\nredovnicama, osobito opatima i opaticama s kojima je dijelila opatsku slu\u017ebu,\npa su i njihovi upiti i\u0161li naj\u010de\u0161\u0107e u tom smjeru. Kao op\u0107e pravilo iz njenih\nodgovora vidi se ravnote\u017ea izme\u0111u odgovorne strogosti s jedne strane te\nblagosti i milosr\u0111a s druge strane, \u0161to pokazuje na koji je na\u010din ona shva\u0107ala\ntu slu\u017ebu\u201c rekla je s. Katarina. Hildegarda se dopisivala i s brojnim biskupima,\nkoji su \u017eivjeli i izvan podru\u010dja srednje Njema\u010dke u kojem je Hildegarda\n\u017eivjela. Hildegarda je pisala trojici papa: Eugenu III., Anastaziju IV. i\nAleksandru III. <\/p>\n\n\n\n

\u201eHildegarda \u010dak otvoreno kritizira i opominje papu Anastazija\nIV. Ime koje se isti\u010de me\u0111u adresatima Hildegardinih pisama je car Friedrich I.\nBarbarossa. Njihov je odnos bio turbulentan. Od po\u010detnog me\u0111usobnog\nodu\u0161evljenja i uva\u017eavanja do razila\u017eenja i kona\u010dnog udaljavanja. Nije se ustru\u010davala\npodsjetiti ga da \u0107e i on, car, biti podvrgnut Bo\u017ejem sudu. Kroz tu prepisku\nevidentno je da je Hildegarda budno pratila doga\u0111aje u Crkvi i svijetu ali je u\nnjima i aktivno sudjelovala\u201c istaknula je Zrno. <\/p>\n\n\n\n

Hildegarda (1098.-1179.) ro\u0111ena je 1. studenoga\n1098. g. u Bermesheimu kod Alzeya u Porajnju u Njema\u010dkoj.\nBila je deseto dijete u obitelji. Postaje u\u010denica Jute von Sponheim 1. studenog\n1106., koja je bila isposnica, \u017eivjela je u klauzuri u blizini samostana\nbenediktinaca na Disibodenbergu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eHildegarda je od najranijeg djetinjstva bila\nobdarena vizionarskom sposobno\u0161\u0107u izuzetnog intenziteta i dometa koji ju je\npratio cijeli \u017eivot, \u010dime se suvereno slu\u017eila do kraja svog \u017eivota. Izme\u0111u\n1112. i 1115. g. pola\u017ee redovni\u010dke zavjete i postaje benediktinka. Trideset\ngodina \u017eivi u skrovitosti i pod Jutinim vodstvom, kada je, nakon njene smrti,\nnaslje\u0111uje u njenoj opatskoj slu\u017ebi. U dobi od 42 godine Hildegarda je pozvana\njavno istupiti te svoja saznanja ste\u010dena putem vizija obznaniti drugima\u201c rekla\nje s. Katarina. Benediktinac Volmar iz susjednog samostana bio je njen\nispovjednik, duhovnik i vjerni suradnik. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Papa Eugen\nIII. potvr\u0111uje proro\u010dki dar Hildegarde<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eOd 1141. do 1151. g. pi\u0161e svoje prvo veliko djelo,\nScivias \u2013 Upoznaj putove. Prate je nesigurnost i sumnje i zato se obra\u0107a Bernardu\niz Clairvouxa. Tra\u017ei njegovo mi\u0161ljenje i dobiva njegovu podr\u0161ku. God. 1147. na\nSinodi u Trieru papa Eugen III. upoznat je s vizionarskom sposobno\u0161\u0107u\nHildegarde i njenom spisateljskom djelatno\u0161\u0107u. Papa \u0161alje svoje izaslanike da\npropitaju autenti\u010dnost tih bo\u017eanskih vizija. Nakon pozitivnog odgovora\nizaslanstva na sinodi u Trieru, \u010ditaju se Hildegardini spisi. Stotine doma\u0107ih i\nstranih sudionika me\u0111u kojima su brojni kardinali i biskupi, opat Bernard i\ndrugi crkveni uglednici, bili su odu\u0161evljeni njenom nadareno\u0161\u0107u. Hildegardinu\nvizionarsku sposobnost i njene spise Bernard smatra nadahnu\u0107em i darom Duha\nSvetoga i cijeloj Crkvi te poti\u010de Papu da prizna njihovu autenti\u010dnost, \u0161to on i\n\u010dini. Papa Eugen III. \u0161alje tada Hildegardi Pismo u kojem je ohrabruje i poti\u010de\nda i dalje zapisuje sve \u0161to u duhu spozna te joj izri\u010dito daje odobrenje\nobjavljivanja. Tom potvrdom proro\u010dkog dara kojim je obdarena s najvi\u0161e crkvene\ninstance, Hildegarda ja zadobila mir, sigurnost i \u010dvrstinu za kojima je\noduvijek \u010deznula\u201c rekla je s. Katarina, istaknuv\u0161i da je Sinoda u Trieru\npredstavila Hildegardu \u0161iroj javnosti. <\/p>\n\n\n\n

Glas o njoj sve vi\u0161e se \u0161irio i postajala je poznata\ndiljem Europe. \u201eZbog toga su mnoge mlade djevojke, plemkinje, sve vi\u0161e\npristupale u zajednicu te se ona tako broj\u010dano ja\u010dala. Stoga se pojavila\npotreba osnivanja novog samostana jer je ovaj uskoro postao malen za sve koji\nsu se htjeli pridru\u017eiti Hildegardi, pod njenim vodstvom u mona\u0161kom \u017eivotu. Tada\nse Hildegarda odvaja s 20 sestara i odlazi u njihov jo\u0161 nedovr\u0161eni samostan na\nRupertsbergu u blizini Singena. Nakon 15 godina i taj samostan postaje malen te\nosniva jo\u0161 jedan. <\/p>\n\n\n\n

Kada je Hildegarda u\u0161la u tre\u0107u dob, njen \u017eivot je\ndosegao vrhunac te je, opet potaknuta bo\u017eanskom vizijom, \u010dula glas koji je\npoziva ‘Iza\u0111i i propovijedaj ljudima Bo\u017eju rije\u010d’\u201c rekla je s. Katarina,\nistaknuv\u0161i da su u to vrijeme putovanja bila te\u0161ka i dugotrajna, nesigurna te\nje \u201ebilo ne\u010duveno da jedna \u017eena dr\u017ei javne govore. No, ni\u0161ta od toga nije je\nsprije\u010dilo da poduzme \u010detiri velika propovjedni\u010dka putovanja tijekom kojih je\nposjetila mnoge gradove i u njima propovijedala na trgovima i drugim istaknutim\nmjestima\u201c istaknula je Zrno. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Podsje\u0107ala\nredovni\u010dke zajednice i kler da \u017eive u skladu s pozivom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Propovijedanje dolazi na kraju njenog \u017eivota u\ntre\u0107oj \u017eivotnoj dobi, kad je imala 70 godina. \u201eU razdoblju od 1158. do 1173.\nHildegarda je posjetila brojne gradove i mjesta te je propovijedala u njihovim\nkatedralama i na trgovima. Hildegarda je vjeru koju je \u017eivjela, svjedo\u010dila i\n\u0161irila djelima, a isto je u\u010dinila i \u017eivim obra\u0107anjem puku po brojnim gradovima.\nPoznate su njene javne propovijedi u Mainzu, Trieru, K\u00f6lnu i drugim mjestima.\nNjeno propovijedanje i\u0161lo je prema unutra i prema vani. Zbog duhovnog\nautoriteta koji ju je krasio svi su je rado slu\u0161ali, pa i kada je govorila\no\u0161trim i strogim glasom. Smatrali su je glasnicom koju je Bog poslao\u201c rekla je\ns. Katarina, istaknuv\u0161i da je, \u201eprije svega, podsje\u0107ala redovni\u010dke zajednice i\nkler da \u017eive u skladu s vlastitim pozivom. U to su se vrijeme pojavili odre\u0111eni\nvjerski pokreti i zajednice koji su zastupali radikalnu i rigoroznu vjersku\nobnovu Crkve te su se sve ve\u0107im odstupanjem od crkvenog nauka prometnuli u\nprave sekte. To su bili Katari i Valdenzi. Propovijedali su apostolsko\nsiroma\u0161tvo i askezu, zahtijevali odvra\u0107anje od bogatstva i u\u017eitaka, jer su\nsvijet smatrali kao vra\u017eje djelo. Dr\u017eali su da je samo du\u0161u Bog stvorio te je\nona dobra, a sve zemaljsko, osobito ljudsko tijelo, je lo\u0161e i nevrijedno.\nProvodili su strogi asketski \u017eivot, nastupali nenametljivo i skromno. Time su\njo\u0161 vi\u0161e prokazivali slabosti i nedosljednost onda\u0161njeg sve\u0107enstva koje je\n\u017eivjelo prili\u010dno svjetovno\u201c opisala je Zrno. <\/p>\n\n\n\n

\u201eHildegarda je u svojim javnim govorima nastupala\nkao prava proro\u010dica i kao takva je bila prepoznata i prihva\u0107ena. Naziv ‘njema\u010dka\nproro\u010dica’ bio je sinonim za njeno ime tijekom cijelog Srednjeg vijeka. Ne samo\nda je poznavala stvarno stanje stvari i o tome otvoreno govorila, nego je o\u0161tro\nopominjala i kritizirala i najvi\u0161e crkvene slu\u017ebenike. Uvijek iz ljubavi i\nrevnosti za Bo\u017eju \u010dast i spas du\u0161a, pozivaju\u0107i ih na promjenu na\u010dina \u017eivota,\ntj. na obra\u0107enje\u201c rekla je s. Katarina. <\/p>\n\n\n\n

Jedna od njenih poznatih propovijedi bila je u\nTrieru 1160. g., tijekom njenog drugog putovanja na blagdan Duhova. \u201eTisu\u0107e\nljudi skupilo se ispred katedrale da bi \u010duli \u0161to im ima re\u0107i. I propovijed u\nK\u00f6lnu bila je najvi\u0161e upu\u0107ena sve\u0107enicima. Hildegarda je smatrala da je\nnajbolji lijek protiv krivovjerja uzoran kr\u0161\u0107anski \u017eivot i cjelovit nauk o\nBo\u017ejem stvarateljskom djelu od kojega potje\u010de sve \u0161to je na zemlji, pa i\nljudsko tijelo\u201c rekla je s. Katarina. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Benedikt\nXVI. proglasio sv. Hildegardu crkvenom nau\u010diteljicom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Proces Hildegardine kanonizacije bio je po\u010deo, no ostao\nje nedovr\u0161en punih 800 godina, \u201eiako se u njema\u010dkom narodu ona tijekom cijelog\nSrednjeg vijeka \u010dastila kao svetica\u201c. Proces je dovr\u0161io tek papa Benedikt XVI.\nkoji je pomno prou\u010davao Corpus Hildegardicum. <\/p>\n\n\n\n

Benedikt XVI. proglasio je Hildegardu svetom 10.\nsvibnja 2012. g. i odobrio njeno \u0161tovanje na razini op\u0107e Crkve. God. 2012., 7.\nlistopada, Papa je proglasio Hildegardu i crkvenom nau\u010diteljicom. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBenedikt XVI. smatra da njen lik treba i mo\u017ee biti\nuzor i model za \u017eene u Crkvi koje mogu, po uzoru na nju, dati veliki doprinos\ntuma\u010denju, u\u010denju i prou\u010davanju teologije. Hildegarda je najzna\u010dajnija \u017eena\nkoja se bavila prou\u010davanjem Svetog Pisma prije 16. st., u potpunosti\nravnopravna teolo\u0161kim piscima svoga vremena. U svojim djelima najvi\u0161e se bavi\ntuma\u010denjem tekstova iz Biblije \u017eele\u0107i usmjeriti ljude na put spasenja. Najvi\u0161e\nje zaokuplja odnos izme\u0111u Boga, \u010dovjeka i svijeta. Benedikt XVI. isti\u010de kako je\nsv. Hildegarda cijeli \u017eivot posvetila obnovi Crkve iznutra koja se ostvaruje ne\ntoliko promjenom struktura, koliko iskrenim duhom pokore i zauzetim hodom\nobra\u0107enja. U apostolskom pismu u kojem Hildegardu progla\u0161ava crkvenom\nnau\u010diteljicom, Benedikt XVI. isti\u010de njene tri najva\u017enije uloge: poglavarice\nsamostana, braniteljice Crkve te misti\u010darke i pisca\u201c rekla je Zrno. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eGovore\u0107i o velikom utjecaju kojeg je imala na\nsvoje suvremenike, vjernike ili istaknute li\u010dnosti svoga vremena, Benedikt XVI.\nspominje i njen evangelizacijski zanos i \u017ear te zalaganje za reformu Crkve koju\nje vr\u0161ila pisanjem i propovijedanjem. Kao \u017eena Crkve, Hildegarda uvijek upu\u0107uje\nna Krista do kojega se dolazi putem kreposnog \u017eivota i primanja sakramenata, na\n\u010dijem se vrhu nalazi euharistija. Benedikt XVI. isti\u010de i Hildegardinu\nmnogostruku aktualnost za na\u0161e vrijeme. Nadahnjuju\u0107i se na njenom \u017eivotu, ona\npru\u017ea poticaje za vlastiti\u201c rekla je s. Katarina. <\/p>\n\n\n\n

Benedikt XVI. ukazuje na Hildegardino \u201epromi\u0161ljanje\no Kristovom otajstvu promatrano u njegovoj ljepoti, dijalog Crkve i teologije\nsa suvremenom kulturom, znano\u0161\u0107u i umjetno\u0161\u0107u, ideal posve\u0107enog \u017eivota kao\nmogu\u0107nosti ljudskog ostvarenja, vrednovanje liturgije kao slavlje \u017eivota. Njene\nideje o reformi Crkve, ne kao stalne promjene struktura, nego kao obra\u0107enje\nsrca i njene osjetljivosti za prirodu \u010dije zakone treba \u0161tititi, a ne kr\u0161iti.\nBenedikt XVI. isti\u010de iznimnu va\u017enost lika Hildegarde za \u017eene op\u0107enito, s\nnaglaskom na one unutar Crkve. Ka\u017ee, njezin lik rasvjetljuje prisutnost \u017eene u\nCrkvi i dru\u0161tvu pod vidom znanstvenog istra\u017eivanja i pastoralnog djelovanja. Njeno\numije\u0107e govora onima koji su daleko od vjere i Crkve \u010dine Hildegardu\nvjerodostojnim svjedokom nove evangelizacije te i nas na to poti\u010de\u201c zaklju\u010dila\nje s. Katarina Zrno.                               <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107\u00a0 <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eUtjecaj sv. Hildegarde iz Bingena na Crkvu i dru\u0161tvo svoga vremena\u201c tema je izlaganja benediktinke s. Katarine Zrno na simpoziju \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201c 17. rujna na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. Taj me\u0111unarodni skup odr\u017eao se providonosno ba\u0161 na blagdan sv. Hildegarde, benediktinke \u010diji je \u017eivot \u201eeklatantan primjer sveg bogatstva mona\u0161kog<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":44141,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-44140","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44140"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44140\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}