{"id":44057,"date":"2020-09-19T22:05:56","date_gmt":"2020-09-19T21:05:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44057"},"modified":"2020-09-19T22:05:56","modified_gmt":"2020-09-19T21:05:56","slug":"zadar-dr-arkadiusz-krasicki-lik-monaha-u-benediktinskom-pravilu-prema-matejevom-evandelju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2020\/09\/zadar-dr-arkadiusz-krasicki-lik-monaha-u-benediktinskom-pravilu-prema-matejevom-evandelju\/","title":{"rendered":"ZADAR: Dr. Arkadiusz Krasicki: Lik monaha u benediktinskom Pravilu prema Matejevom evan\u0111elju"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O temi \u201eLik monaha u benediktinskom Pravilu prema\nMatejevom evan\u0111elju\u201c izlagao je dr. Arkadiusz Krasicki na simpoziju \u201eVrijeme,\nprostor i duhovnost: Benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201c odr\u017eanom 17.\nrujna u Sve\u010danoj dvorani na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDrago mi je kad sam u susretu s benediktinkama \u010duo\nvrlo zna\u010dajnu re\u010denicu koju su one izrekle. Naime, kada smo razgovarali,\nkoludrice nikada nisu spominjale sv. Benedikta, nego su rekle, \u201e\u2026 Kao \u0161to u\nPravilu ka\u017ee Isus\u201c. A ne sv. Benedikt. Kao \u0161to ka\u017ee Isus! Dakle, sv. Benedikt\nkao da ukazuje na Isusa, na njegovu Rije\u010d. Skoro svaka re\u010denica u Pravilu\ntemelji se na Svetom Pismu\u201c istaknuo je dr. Krasicki, tuma\u010de\u0107i biblijske\nkorijene Pravila sv. Benedikta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Potrebno je poznavati biblijski kontekst i kontekst\nPravila, po kome je Pravilo napisano i \u0161to je okosnica Pravila benediktinskog\nreda, rekao je dr. Krasicki. \u201eMonasi su bili zagledani u biblijske likove,\nosobito u proroka Iliju, Ivana Krstitelja. Ti su likovi postali uzor za monahe.\nMonah, odnosno u\u010denik, zna\u010di isto. Monah jednako u\u010denik, u Novom zavjetu\u201c\nistaknuo je dr. Krasicki, rekav\u0161i da su monasi oslu\u0161kivali Bo\u017eju rije\u010d, bili su\nposlu\u0161ni Bo\u017ejoj rije\u010di te su slu\u0161ali rije\u010d izre\u010denu u Pravilu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTako nastaje cijela kultura, poznavanje\nbenediktinske Regule. Pravilo je napisano na latinskom jeziku. Biblijski\ndirektni i indirektni citati tako\u0111er su preuzeti iz latinskih prijevoda. \u010cinjenica\nje i da su monasi napamet znali Sveto Pismo i citirali su retke iz glave. U\nPravilu ima vi\u0161e od sto razli\u010ditih svetopisamskih citata i vi\u0161e od 170\nneizravnih citata, ili povezanih sa Svetim Pismom. Pravilo naj\u010de\u0161\u0107e citira\nPsalme, Izreke, Siraha, a od novozavjetnih knjiga Matejevo evan\u0111elje i Pavlove\nposlanice. Na 66 redaka iz Evan\u0111elja, 35 pripada Mateju, uz to, jo\u0161 46 mjesta u\nPravilu aludira na Matejevo evan\u0111elje\u201c istaknuo je dr. Krasicki. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d je pojasnio koliki je zna\u010daj Matejevo\nevan\u0111elje imalo za Sv. Benedikta, za\u0161to je Matejevo evan\u0111elje poslu\u017eilo kao\nokosnica u svakodnevnom \u017eivotu monaha te kakav je lik monaha u Matejevom\nevan\u0111elju. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTekstovi iz Evan\u0111elja po Mateju vrlo \u010desto se\nspominju u benediktinskom Pravilu. Pojedini citati su navedeni u cjelini ili\ndjelomi\u010dno, ili autor koristi parafraze. Najvi\u0161e citata i parafraza autor\nPravila preuzima iz petog i sedmog poglavlja Matejevog evan\u0111elja. Autor uzima i\n\u0161esto poglavlje u tekst Pravila. Na 85 mjesta direktnih ili parafraziranih\nredaka, 15 njih, bez ponavljanja, odnosi se na retke od petog do sedmog\npoglavlja. Najvi\u0161e redaka ima iz tih poglavlja. Svi tekstovi preuzeti su iz\nIsusova Govora na Gori\u201c rekao je dr. Krasicki. <\/p>\n\n\n\n

Na vi\u0161e mjesta u Pravilu pojavljuju se i retci iz\n25. poglavlja u kojemu je rije\u010d o sudu: \u201eOno \u0161to ste u\u010dinili mom najmanjem\nbratu, meni ste u\u010dinili\u201c. \u201eU tome se vidi nit koja povezuje sve te retke i sva\nta poglavlja – a to je odnos prema drugom \u010dovjeku. Odnos prema bratu, sestri.\nIsusov govor na gori sa\u010dinjava okosnicu Pravila. Isusov govor ne obuhva\u0107a samo\n11 redaka iz petog poglavlja, nego to su tri poglavlja, od Mt 5,1 do Mt 7,29\u201c\nukazao je dr. Krasicki, rekav\u0161i da su ina\u010de ljudima iz Govora na Gori najpoznatija\nBla\u017eenstva. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eBlago vama\u2026 To zna\u010di, Isus ve\u0107 u tom trenutku vidi\nsre\u0107u svih koji trpe, siroma\u0161nih. Ka\u017ee im, Ljudi, ako trpite, bit \u0107ete bla\u017eeni.\nVe\u0107 sada ste bla\u017eeni. Tako Isus organizira Crkvu. Ona je dozvana iz pustinje.\nEcclesia zna\u010di zajednica ljudi, ali ne samo zajednica, nego i hijerarhija. Novi\nzakon sazdan je na ljubavi prema Bogu i bli\u017enjemu i prekora\u010duje farizejsku\nkazuistiku. Isus je dovr\u0161io Mojsijev zakon postavljaju\u0107i nova pravila svojim\nu\u010denicima. I Benedikt postavlja korak dalje, novi zahtjev za svoje u\u010denike. Dok\nsu Bla\u017eenstva svojevrsna veza prema Bo\u017ejoj Providnosti, Isusove upute sadr\u017eane\npri kraju petog, \u0161estog i sedmog poglavlja ti\u010du se upravo odnosa prema drugim\nljudima\u201c istaknuo je dr. Krasicki. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d je rekao kako je \u017eivjeti prema Isusovim\nna\u010dinima slobodna odluka svakoga tko se opredijelio po\u0107i za Isusom. Svaki\nbenediktinac svojevoljno je odlu\u010dio po\u0107i za Isusom. Redovnici su krenuli za\nIsusom u redovni\u0161tvu. \u201eBra\u0107a i sestre svaki dan potvr\u0111uju svoj rast kroz\nno\u0161enje kri\u017ea. Vjeruju u poziv Isusa koji im je darovan. Su\u017eivot u zajedni\u0161tvu\nuvijek je izazovan. \u017divot u zajednici mo\u017eda je \u010dak i te\u017ei nego vanjska\nisku\u0161enja\u201c naglasio je dr. Krasicki. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Govore\u0107i o Isusovoj otvorenoj antropologiji,\npredava\u010d je istaknuo da to \u201enije antropologija u nekom psiholo\u0161kom smislu, nego\nje to biblijska antropologija, zna\u010di, sagledavanje \u010dovjeka u svjetlu Biblije.\nKako Biblija vidi Isusa, kako se Isus pona\u0161a prema svakom \u010dovjeku – to je\notvorena antropologija o kojoj najvi\u0161e na hrvatskom govornom podru\u010dju govori\nprof. Bo\u017eo Luji\u0107. Bez vike, galame, ogovaranja, osu\u0111ivanja, uvijek strpljivo,\nradosno, otvorenih ruku, sve do smrti, do kraja. Svakodnevna spremnost umiranja\nza brata i za sestru. Sve to u ljubavi. To je i poruka otvorene Isusove\nantropologije\u201c poru\u010dio je dr. Krasicki. <\/p>\n\n\n\n

Pojasnio je i kakav je lik monaha u Pravilu, u\nusporedbi s Matejevim evan\u0111eljem. \u201eKada se u Pravilu govori kakav bi trebao\nbiti monah, odnosno u\u010denik, to je potkrijepljeno Matejevim citatima, jer o tome\nnajvi\u0161e govori Matejevo evan\u0111elje. Lik monaha kojeg je kristaliziralo Pravilo\npostao je svojevrsnim zrcaljenjem Matejeva evan\u0111elja. Lik monaha benediktinska\nzajednica odre\u0111uje kroz sintezu povijesnih u\u010dinaka Pravila u odnosu na Matejevo\nevan\u0111elje. Ti tekstovi odre\u0111uju me\u0111uljudski, me\u0111ubratski odnos unutar benediktinskih\nzajednica\u201c rekao je dr. Krasicki, poru\u010div\u0161i da \u201ebenediktinsko Pravilo nije samo\nza ono doba, nego ono prekora\u010duje sva vremena\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pokazav\u0161i kako svaki zaklju\u010dak o osobinama monaha donosi\nna temelju egzegeziranog teksta, dr. Krasicki je rekao:  \u201eMonah, odnosno u\u010denik, dakle, svatko od nas,\ntrebao bi biti ponajprije mudar. Ne smije biti sudac bratu ni sestri, pozvan je\nljubiti brata i sestru, odbacivati gnjev i uznositost. Treba biti ustrajan,\njak, jak u prihva\u0107anju tereta, izdr\u017eljiv i strpljiv u samostanu. Spreman je\noprostiti uvredu, molitelj, skrbi za bolesnu bra\u0107u i sestre\u201c. To vodi i prema\nzaklju\u010dku u Matejevom evan\u0111elju koje je Isusovo zlatno pravilo: \u201eSve, dakle,\n\u0161to \u017eelite da ljudi vama \u010dine, \u010dinite i vi njima\u201c (Mt 7,12).  <\/p>\n\n\n\n

\u201ePravilo se u ve\u0107ini temelji na Bibliji. Sveti\nBenedikt nije imao na umu stvoriti novo ili posve originalno djelo. Odre\u0111uje\nasketski, isposni\u010dki nauk za monahe i obi\u010daje u samostanu. Pravilo se potpuno\ntemelji na biblijskim citatima i parafrazama. Monasi poput apostola slu\u0161aju\nIsusove rije\u010di, rije\u010di slijede nauk Krista. Zajednica koja se okuplja sli\u010dna je\nzna\u010dajkama nastajanja i Matejeve zajednice, odnosno Crkve. Autor Pravila\nslijedi dosljednost i radikalnost te zajednice prema Bo\u017ejoj rije\u010di. Prema\nanalizi i sintezi Pravila, najvi\u0161e direktnih i indirektnih citata pripada\nMatejevom evan\u0111elju. Time se potvr\u0111uje teza da se lik monaha, odnosno u\u010denika u\nbenediktinskom Pravilu, potpuno podudara s Isusovim nacrtom Crkve kojeg opisuje\nMatej u evan\u0111elju. Dakle, svatko od nas je u\u010denik Isusa Krista\u201c zaklju\u010dio je\ndr. Krasicki.      <\/p>\n\n\n\n

Napomenuo je kako je i te\u0161ko pripisati autorstvo\nPravila Sv. Benedikta isklju\u010divo jednoj osobi, kao \u0161to se ne mo\u017ee pripisati ili\nre\u0107i da je jedna osoba napisala \u010detvrto, Ivanovo evan\u0111elje. \u201eTako ne mo\u017eemo\nre\u0107i ni za Pravilo sv. Benedikta. Kad govorim o autorstvu, to Pravilo jest\nnapisao sv. Benedikt, ali je sigurno koristio materijale koji su bili dostupni\ntijekom 5.\/6. stolje\u0107a. I na temelju tih materijala je pisao Pravilo\u201c rekao je\ndr. Krasicki, uvi\u0111aju\u0107i paralele nastajanja Pravila s nastajanjem biblijskih\nspisa, npr. Petoknji\u017eja, koji je nastajao kroz stolje\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi \u201eLik monaha u benediktinskom Pravilu prema Matejevom evan\u0111elju\u201c izlagao je dr. Arkadiusz Krasicki na simpoziju \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201c odr\u017eanom 17. rujna u Sve\u010danoj dvorani na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. \u201eDrago mi je kad sam u susretu s benediktinkama \u010duo vrlo zna\u010dajnu re\u010denicu koju su one izrekle. Naime, kada<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":44059,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-44057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44057"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44057\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}