{"id":42432,"date":"2020-06-19T17:46:53","date_gmt":"2020-06-19T16:46:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=42432"},"modified":"2020-06-19T17:46:53","modified_gmt":"2020-06-19T16:46:53","slug":"vrana-radosinovac-59-svecenicki-dan-zadarske-nadbiskupije-spomen-na-stradanje-hrvata-u-jami-na-brdu-kamenjak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2020\/06\/vrana-radosinovac-59-svecenicki-dan-zadarske-nadbiskupije-spomen-na-stradanje-hrvata-u-jami-na-brdu-kamenjak\/","title":{"rendered":"VRANA, RADO\u0160INOVAC: 59. sve\u0107eni\u010dki dan Zadarske nadbiskupije – Spomen na stradanje Hrvata u jami na brdu Kamenjak"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

59. sve\u0107eni\u010dki dan Zadarske\nnadbiskupije u srijedu 17. lipnja u sveti\u0161tu sv. Nediljice u Vrani i u kapeli\nSvih Svetih na brdu Kamenjak u \u017eupi sv. Ante Padovanskog u Rado\u0161inovcu bio je i\nu znaku spomena na \u017ertvu mu\u010denika i stradanje hrvatskog naroda u Drugom\nsvjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n

Susret je okupio sve\u0107enike\nZadarske nadbiskupije sa zadarskim nadbiskupom \u017delimirom Pulji\u0107em. Okupili su\nse najprije u vranskoj \u017eupnoj crkvi sv. Mihovila gdje su izmolili Srednji \u010das,\na mons. Pulji\u0107 je uputio nagovor. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je rekao da mjese\u010dno okupljanje\nsve\u0107enika u njemu potakne odjek Isusove rije\u010di iz dvorane Posljednje ve\u010deri:\n\u201eNe izabraste vi mene, nego sam ja vas izabrao i odredio da idete i rod\ndonosite\u201c. \u201eKad razmi\u0161ljamo o milosti koju imamo kao sve\u0107enici, njegovi\nopunomo\u0107enici, da propovijedamo, dijelimo svete tajne, da nastupamo u ime Isusa\ni njega zastupamo, padaju mi na pamet rije\u010di kardinala Roberta Saraha koji je u\nknjizi ‘Zamalo \u0107e ve\u010der i dan je na izmaku’, u velikom prilogu posve\u0107enom\nsve\u0107enicima napisao da su sve\u0107enici \u201eBo\u017eji ljudi i ljudi molitve\u201c. Zato svaki\nput kad se sastanemo imamo i duhovni dio, molitveni\u201c rekao je nadbiskup. Sarah\nka\u017ee i da \u201esve\u0107enik postoji isklju\u010divo za Boga i za bogoslu\u017eje\u201c. \u201eTu je na\u0161\nposao, na\u0161e postojanje, razlog na\u0161eg slu\u017eenja. Stoga, \u201emora na\u0107i vremena za\nmolitvu, za \u010dasoslov, duhovno \u0161tivo, klanjanje i slavlje euharistije\u201c. Bez\nmolitve sve\u0107enik se brzo tro\u0161i i \u201epostaje stroj koji stvara mnogo buke\u201c. Mi\nnismo tu da stvaramo buku, nego da se priberemo i da ljudima poma\u017eemo otkrivati\nsmisao \u017eivota i smisao na\u0161eg poslanja\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Citiraju\u0107i Saraha kako sve\u0107enik treba\n\u201epo\u0107i u pustinju ili na brdo Horeb, poput Mojsija, Ilije i samoga Isusa\u201c,\nnadbiskup je rekao da je i taj dolazak u prekrasno prirodno okru\u017eenje Vrane, ‘Horeb’\nsve\u0107enika, dan razmi\u0161ljanja o njihovom poslanju. <\/p>\n\n\n\n

Na misao Saraha da \u017eivot sve\u0107enika\ntreba biti ope\u010da\u0107en radom i molitvom, nadbiskup je rekao kako je va\u017eno sve\n\u010diniti s Isusom. Podsjetio je na sv. Majku Tereziju koja je u radnom danu na\nprvom mjestu imala Isusa. \u201ePrije susreta s jadnicima na ulici, susretala se s Kristom\nu euharistiji. Prije nego bi uzela u ruke umiru\u0107e siromahe, bila je satima u\nIsusovim rukama, a nakon toga potpuno se darivala najodba\u010denijima\u201c, ka\u017ee\nkardinal Sarah. Ljudima s periferije treba na\u0161a pomo\u0107, na\u0161a blizina i utjeha.\nSve\u0107enicima je Krist povjerio veli\u010danstvenu obvezu nastaviti njegovu prisutnost\nna zemlji. Stoga nas on \u0161alje blagoslivljati, pra\u0161tati i tje\u0161iti. To je prekrasna\ntrostruka slu\u017eba koje ponekad nismo svjesni, neki put je i makinalno \u010dinimo.\nAli blagoslivljamo zapravo u ime Boga\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107, podijeliv\u0161i i osobno\niskustvo. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eDok sam bio u\u010denik, student,\nsve\u0107enik i poslije biskup, nikada od ku\u0107e nisam po\u0161ao da me mama nije blagoslovila\nrukom. I kad sam postao biskup. Ona zna da ja kao sve\u0107enik blagoslivljam. Ali\nneka, to je njen blagoslov. To mi je bio veliki poticaj, bio sam radostan da moja\nmama mene svojom rukom blagoslivlja. Ja u autu, a ona prema meni rukom pokazuje\nkri\u017e, znak blagoslova. Mi smo zato na zemlji, da budemo blagoslov – ne samo\nljudima kojima smo poslani, nego jedni drugima. Mi smo kao prezbiterij\nblagoslov jedno drugome. Samo zajedno mo\u017eemo puno u\u010diniti\u201c istaknuo je mons.\nPulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKad osjetimo da nas obveze\npriti\u0161\u0107u, \u0161to je i prirodno, Isus nam po Pavlu poru\u010duje: \u201eDosta ti je moja\nmilost\u201c. Dionici smo sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe za koju je sv. Ivan Marija Vianney\ngovorio da je \u201eljubav Isusova Srca\u201c. Posvijestimo tu veli\u010dinu Bo\u017ejeg dara. Bo\u017ejim\npromislom, svetim re\u0111enjem te mandatom Crkve dodijeljena nam je odgovorna i sveta\nzada\u0107a sabirati, upu\u0107ivati, koriti i odgajati vjerni\u010dke zajednice mjesne Crkve.\nUklju\u010dimo zato u molitve povjerene nam vjernike i suradnike. Umre\u017eimo u Sve\u0107eni\u010dki\ndan i kolege sve\u0107enike i s apostolom Petrom recimo: ‘Na tvoju rije\u010d, Gospodine’,\n\u017eelimo biti ono \u0161to si nam naumio, na \u0161to si nas pozvao i \u0161to si nam povjerio. \u017delimo\nbiti \u201eljubav tvoga Srca\u201c, nositelji nade i odgovorni djelitelji svetih\notajstava. Udijeli nam vjeru, snagu i sigurnost da blagoslovom tvoga Srca, mo\u017eemo\nsve u tebi koji nas ja\u010da\u0161\u201c zaklju\u010dio je mons. Pulji\u0107 i potom predvodio Litanije\nSrcu Isusovom. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakon molitve u crkvi sv.\nMihovila, u parku sveti\u0161ta predstavljena je knjiga mons. Pulji\u0107a ‘Djeliteljima\nsvetih tajni – prigodne propovijedi’. U tre\u0107em dijelu susreta, sve\u0107enici su se\nokupili u kapeli Svih Svetih koja se nalazi na brdu Kamenjak, na vrhu koji se\nnaziva Crnogorka, u obli\u017enjoj \u017eupi sv. Ante u Rado\u0161inovcu.  <\/p>\n\n\n\n

Kamenjak je brdo iznad Vranskog\njezera na 283 m nadmorske visine. Kapela na njemu podignuta je na mjestu oko\njame \u010dija je dubina 57 metara. U toj jami nalaze se ostaci kostiju koje su\npartizani brutalno smaknuli. Me\u0111u njima je 42 ljudi iz Pola\u010de, ubijenih na\nblagdan sv. Ante 13. lipnja 1944. g. Kontekst toga stradanja i podizanja te\nkapele koju su 1995. g. izgradili \u017eupa Pola\u010da i Op\u0107ina Pola\u010da, sve\u0107enicima je\nopisao don Igor Iki\u0107, \u017eupnik zadarske \u017eupe Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Don Igor je bio inicijator\nizgradnje kapele Svih Svetih i pokreta\u010d izvanjski vidljivog \u010duvanja vjerni\u010dkog\ni domoljubnog sje\u0107anja na te nevine \u017ertve. Apsida kapele izgra\u0111ena je na otvoru\njame. Taj otvor ostavljen je da u jamu prodire svjetlo, simbol \u017eelje da\nmu\u010denicima svijetli vje\u010dno svjetlo. <\/p>\n\n\n\n

Prva \u017eupa don Igora bila je\nsusjedna \u017eupa sv. Kuzme i Damjana u Pola\u010di gdje je do\u0161ao kao mladomisnik 1989.\ng., u svojoj 25 godini \u017eivota. Zaintrigiralo ga je kada je na blagdan sv. Ante\n\u010ditao godove pokojnika, da je u jedan dan 1944. g. ubijeno 42 ljudi iz malog\nmjesta. Potra\u017eio je ljude da mu ka\u017eu \u0161to se dogodilo. \u201eSvi su znali da su ti\nljudi bili odvedeni, ali te\u0161ko je bilo do\u0107i do podataka, te\u0161ko je bilo na\u0107i\nsugovornike. Te\u0161ko smo mogli do\u0107i do bilo kakvih informacija. Ljudi u tom podru\u010dju\nnisu smjeli \u010duvati ovce, jama je bila skrivana, vladao je strah. U Hrvatskoj je\njako puno jama i to se zata\u0161kavalo. Svi ti stradali bili su vezani bodovom\n\u017eicom. Iz Pola\u010de su bili odvedeni u dvori\u0161te Nikole \u010ceprnje gdje su preno\u0107ili. Ujutro\nsu ih odveli iz tog zaseoka. Na putu prema jami, 17-godi\u0161nji mladi\u0107 Santini,\nrodom iz Turnja, uspio se odrije\u0161iti i pobje\u0107i u Turanj pa Zagreb. Taj mladi\u0107\nnam je kao svjedok pri\u010dao \u0161to se doga\u0111alo\u201c rekao je don Igor, istaknuv\u0161i da su\nto bili ljudi bez ikakve krivnje, hrvatski domoljubi. Ubijeni su u partizanskoj\nodmazdi zbog 12 ljudi koji su branili Pola\u010du gdje je bila utvrda koju partizani\nnisu mogli osvojiti. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Don Igor Iki\u0107 je s jo\u0161 dvojicom\n\u010dlanova Planinarskog dru\u0161tva ‘Paklenica’ 1992. g. sa\u0161ao u dubinu te jame. \u201eU\u0161li\nsmo u 12 sati, u 17 sati smo izlazili. Jama ima rukavac koji vodi prema\nVranskom jezeru. Promjer jame na dnu je vi\u0161e od 30 metara \u010detvornih. Jama je\npuna kostiju, \u017eice, jer ljudi su bili i \u017eicama vezani pa ba\u010deni. Uglavnom su svi\nbili prostrijeljeni u lubanju, puno je lubanja. Egzekutor je bio zapovjednik Ante\nGvardiol, rodom iz Novigrada. Sjedio je na kamenu kod otvora jame, tukao\nsvakoga oru\u017ejem, ljude su zavezivali za ruke pa su padali dolje. Gvardiol je \u017eivio\nu Beogradu, umro je prije \u0161est godina. U jamu je ba\u010den i djed redovnice\nMiheline, ljudi iz Pola\u010de, Bibinja, Sikova, Zemunika, Gorice i toga podru\u010dja.\nKad jamu osvijetlite odozdo prema gore, izgleda kao rascvjetali cvijet. Dolje\nima siga, kristala. Na 22. metru je mala platforma gdje smo malo odmarali u toj\nakciji. Bilo me strah kad sam se po\u010deo vra\u0107ati natrag iz jame\u201c rekao je don\nIgor. O toj organiziranoj akciji Planinarskog dru\u0161tva ‘Paklenica’ napisano je\n72 stranice slu\u017ebenog izvje\u0161taja. Fotografije na kamenom zidu u unutra\u0161njosti kapele\npokazuju kosti ubijenih u jami. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Iki\u0107 je s nekolicinom ljudi 1991. najprije\ntra\u017eio tu jamu \u010dija lokacija nije bila obilje\u017eena. Te su godine mjesto jame obilje\u017eili\nbijelom bojom, a 1992. g. tu su stavili kri\u017e i spomen plo\u010du. U Domovinskom ratu\n\u010detnici su ih protjerali iz Pola\u010de u sv. Filip i Jakov i Biograd. No, i tada je\ndon Igor s nekoliko prognanika iz Biograda svako jutro odlazio na mjesto jame gdje\nsu radnim akcijama ure\u0111ivali taj prostor. Oni su probili stazu, a Hrvatska\nvojska je od podno\u017eja brda Kamenjak do kapele uredila dva kilometra puta, uzdu\u017e\nkojega je tada podignuto 14 postaja Kri\u017enog puta, \u010diji su kri\u017eevi na postajama\ndonacija s Bra\u010da. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zadarski nadbiskup Marijan Oblak\nblagoslovio je izgra\u0111enu kapelu Svih Svetih na blagdan sv. Ante 13. lipnja 1995.\ng. Tada je blagoslovio i Kri\u017eni put na Kamenjaku i predvodio prvu pobo\u017enost Kri\u017enog\nputa na tom brdu. <\/p>\n\n\n\n

Don Igor je zahvalio don Tomislavu\nBari\u010devi\u0107u, \u017eupniku u Pridrazi, koji je don Igoru u ono vrijeme pomagao osmisliti\nspomen sje\u0107anje dolaskom \u0161ire javnosti na to mjesto stradanja. Bari\u010devi\u0107 je\ntada bio vojni kapelan u Zadarskoj nadbiskupiji, \u201eon je inzistirao da na taj\nKri\u017eni put dolazi i vojska, da se pridru\u017ei puku. Zahvaljuju\u0107i njemu dolazili su\nvojnici, napisao je molitvu za taj Kri\u017eni put koje su \u010ditali vojnici svih\nrodova\u201c rekao je don Igor.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Od 1996. g., svake godine u 9,00\nsati na Veliki petak, Hrvatska vojska i policija sudjeluju u pobo\u017enosti kri\u017enog\nputa na brdu Kamenjak, predvo\u0111eni nekad i vojnim ordinarijem i generalnim\nvikarom Vojnog ordinarijata u RH, uz sudjelovanje puka. U toj se kapeli misa\nslu\u017ei na svetkovinu Svih svetih i Du\u0161ni dan. <\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dne jame s ostacima ubijenih\nHrvata nalaze se i u Popovi\u0107ima i Medvi\u0111i, gdje je jama duboka 17 metara.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakon pripovijedanja don Igora, u\nkapeli je don Tomislav Bari\u010devi\u0107 u prigodnom razmatranju iz svoje ‘Zbirke\nkri\u017enih putova’ rekao: \u201eIsus Krist i njegova Crkva trajno su pod osudom. Budu\u0107i\nda smo se kao narod prije 14 stolje\u0107a po kr\u0161tenju s Isusom uvezali, i Hrvatskoj\nse trajno sudi. Ona je vje\u010dno na giljotini svjetskih sila nesklonih Kristovom\nnauku i Katoli\u010dkoj Crkvi. A, mi se nadasmo, ispovjedi\u0161e u\u010denici svoje\nrazo\u010daranje po Kristovoj osudi i smrti. Sli\u010dno njima i mi se kroz cijelu svoju\npro\u0161lost sve do Domovinskog rata nadasmo biti svoji i Bo\u017eji, al’ o\u010dito nam ne\ndaju. Uvijek nam sude! O\u010dito, bolje je sanjati, nego biti budan za Hrvatsku. A\nnajbolje je to ne otkriti. <\/p>\n\n\n\n

Nisu li osuda Zrinskih i\nFrankopana kao i osuda bla\u017eenog Alojzija Stepinca, zapravo osude Hrvatske koje\npo svjetskim mo\u0107nicima i doma\u0107im \u0161kudoljupcima jednostavno ne bi smjelo biti?\nKatoli\u010dka vjera, koju u \u017eivotnoj punini ve\u0107 gotovo \u010detrnaest stolje\u0107a nasljedujemo\nna ovom prostoru od na\u0161ih otaca, bezbo\u017enim arhitektima i planerima svjetske\nvlade – smeta. Zbog toga se ovdje vje\u010dno izmi\u0161ljaju krivnje i donose osude. Te\u0161ko\nje dokazati svoju nevinost onima kojima je potrebna tvoja krivnja. Stradanje\npravednih nikad nije besmisleno, ma koliko bilo u\u017easno, i na u\u017easnom mjestu\nstojimo. Izdr\u017eati nam je, za snagu u patnji Boga moliti te u neuni\u0161tivost dobra\nvjerovati\u201c potaknuo je don Tomislav Bari\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zatim su sve\u0107enici otpjevali dio\niz napjeva ‘Stala pla\u010du\u0107 tu\u017ena mati’, a mons. Pulji\u0107 je pro\u010ditao ulomak iz\nLukinog evan\u0111elja ‘Uskrsnu\u0107e Gospodinovo’, s porukom vjere u vje\u010dni \u017eivot:\n\u201cZa\u0161to tra\u017eite \u017divoga me\u0111u mrtvima? Nije ovdje! Uskrsnuo je!\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je zatim izrekao molitvu\nodrje\u0161enja za pokojne. Preporu\u010dio je Isusovom milosrdnom srcu \u201edu\u0161e na\u0161e\nnastradale bra\u0107e koje su partizani pobili bez krivnje i suda i bacili u ovu\njamu duboku 57 metara. Kapelicu Svih Svetih blagoslovio je nadbiskup Marijan Oblak,\npa tako ovo stra\u0161no mjesto namijenio i pretvorio u molitveni kutak molitve i\nsabranosti. Neka se s ovog blagoslovljenog mjesta vine na\u0161a molitva za pokoj\nnjihovih du\u0161a. \u010cvrsto se nadamo da \u0107e oni svi, koji su u Kristu preminuli, u\nposljednji dan s Kristom uskrsnuti\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je u molitvi zahvalio za\ndobro\u010dinstva ubijenih ljudi tijekom njihovog \u017eivota. \u201eOna su nam bila znak\ntvoje dobrote i bla\u017eenog zajedni\u0161tva svetih u Kristu. Zato, Gospodine, otvori\nslugama svojim rajska vrata. A nama daj da se uzajamno tje\u0161imo rije\u010dima vjere\ndok ne po\u0111emo svi u susret Kristu i tako zauvijek budemo s tobom i s ovom na\u0161om\nbra\u0107om\u201c zaklju\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dr. don Zdenko Dundovi\u0107, ravnatelj\nTeolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, upoznao je sve\u0107enike s bogatom\npovije\u0161\u0107u staroga grada Vrane \u010dija je srednjovjekovna utvrda imala sakralnu,\nvojnu i civilnu namjenu. \u201eVrana je bila prvo stalno diplomatsko sjedi\u0161te\npapinskih legata na cijelom slavenskom podru\u010dju\u201c istaknuo je dr. Dundovi\u0107,\nrekav\u0161i da je Vrana va\u017ena za hrvatsku povijest Srednjeg vijeka kao sjedi\u0161te\nvelike crkvene i svjetovne mo\u0107i od 11. do 14. st., mjesto gdje se \u010duvala\nhrvatska kraljevska kruna i druge dragocjenosti. Vranom koja je bila popri\u0161te\nmnogih bitaka, tijekom povijesti upravljali su benediktinci, templari, vitezovi\nIvanovci, Mle\u010dani i na kraju Osmanlije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Vrana (lat. Castrum Aurenae)\nspominje se u 9. st. Kralj Zvonimir, okrunjen u Solinu 1076. g., svojom\nkrunidbenom prisegom darovao je Papi benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani,\nu kojemu su bile dvije zlatne krune. Zvonimir je darovao samostan Papi s\ncijelim vranskim posjedom kako bi papinski izaslanici imali osiguran boravak u\nhrvatskim zemljama. Tako je samostan postao dio Petrovog naslje\u0111a i imao je\npapinsku slobo\u0161tinu. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePadom pod osmansku upravu 1538.\ng., nasljedna prava nad samostanom i njegovom imovinom pripala su zagreba\u010dkom Kaptolu.\nU osmansko doba grad je postao pograni\u010dna utvrda s vojnicima. Turci su bili\nsvjesni strate\u0161ke va\u017enosti polo\u017eaja Vrane pa su je intenzivno obnavljali i\noja\u010davali, pretvoriv\u0161i je u mo\u0107nu utvrdu\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107. Nakon ru\u0161enja\nu Kandijskom ratu u 17. st., samostan vi\u0161e nije bio vra\u0107en u funkciju. U Vrani\nsu sa\u010duvani i dijelovi goti\u010dke crkve sv. Katarine i glavne obrambene kule. Od\n2008. g. u Vrani se odr\u017eavaju ‘Dani vranskih vitezova’, manifestacija\nsrednjovjekovnog sadr\u017eaja koja evocira bogatu pro\u0161lost Vrane.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sve\u0107enici su ru\u010dali u Ma\u0161kovi\u0107a\nHanu, zdanju obnovljenom\nsredstvima iz EU i Ministarstva kulture RH, a sve\u010dano je u prisutnosti najvi\u0161ih\ndr\u017eavnih vlasti otvoren 2017. g. kao suvremeni hotel povijesne ba\u0161tine. Taj je\nmonumentalni ljetnikovac 1644. g. po\u010deo graditi Jusuf Ma\u0161kovi\u0107, porijeklom iz\nVrane, visoki du\u017enosnik na sultanovom dvoru i vrhovni admiral turske flote. Kada\nje Ma\u0161kovi\u0107 nakon osvajanja Krete 1645. g. pokazao plemenitost prema\nzarobljenim mleta\u010dkim vojnicima i gra\u0111anima i uzdignut za uzornog ratnika,\nsultan ga je dao smaknuti.<\/p>\n\n\n\n

Ma\u0161kovi\u0107a Han u Vrani je najve\u0107i spomenik turskog graditeljstva u Hrvatskoj i najzapadnija gra\u0111evina islamske arhitekture na tlu nekada\u0161njeg osmanskog carstva. Otvoren 370 godina nakon po\u010detka svoje gradnje, materijalni je svjedok vremena iz burne pro\u0161losti Vrane u kojoj oduvijek \u017eivi domoljubno osvije\u0161teni hrvatski narod koji je opstao unato\u010d osvajanjima i povijesnim neda\u0107ama, marljiv u obra\u0111ivanju velikih poljoprivrednih zemlji\u0161ta koji ra\u0111aju kvalitetnim plodovima doma\u0107e hrane. \u00a0<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: D. \u0160ehi\u0107, I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

59. sve\u0107eni\u010dki dan Zadarske nadbiskupije u srijedu 17. lipnja u sveti\u0161tu sv. Nediljice u Vrani i u kapeli Svih Svetih na brdu Kamenjak u \u017eupi sv. Ante Padovanskog u Rado\u0161inovcu bio je i u znaku spomena na \u017ertvu mu\u010denika i stradanje hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu. Susret je okupio sve\u0107enike Zadarske nadbiskupije sa zadarskim<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":42433,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-42432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42432"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42432\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}