{"id":41754,"date":"2020-05-30T14:05:46","date_gmt":"2020-05-30T13:05:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=41754"},"modified":"2020-05-30T14:05:46","modified_gmt":"2020-05-30T13:05:46","slug":"100-godina-velikog-pape-6-bozji-glasnik-na-putu-umorne-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2020\/05\/100-godina-velikog-pape-6-bozji-glasnik-na-putu-umorne-europe\/","title":{"rendered":"100 GODINA VELIKOG PAPE (6): \u201e’Bo\u017eji glasnik’ na putu umorne Europe\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U sklopu serijala \u201cUz 100. obljetnicu ro\u0111enja Karola Wojtyle, prvog pape Slavena \u2013 nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107\u201d, u produkciji Diadora TV, donosimo tekst \u0161estog razmatranja nadbiskupa Pulji\u0107a pod nazivom \u201e’Bo\u017eji\u00a0 glasnik’ na putu umorne Europe\u201c o pogledima sv. Ivana Pavla II. u odnosu na Europu.<\/p>\n\n\n\n

Po\u0161tovani \u010ditatelji, slu\u0161atelji i gledatelji<\/p>\n\n\n\n

U ovoj emisiji o Ivanu Pavlu II. htio bih progovoriti o njemu kao o Bo\u017ejem glasniku na putu umorne Europe. <\/p>\n\n\n\n

Ponovio sam vi\u0161e puta kako je izbor za papu Karola Wojtyle, koji je uzeo ime Ivan Pavao II., bio uistinu doga\u0111aj stolje\u0107a. Poljska je poklonila Crkvi svog najboljeg sina. Te\u0161ko je bilo predvidjeti \u0161to \u0107e za povijest i Crkvu zna\u010diti taj doga\u0111aj. No, \u010dinjenica je kako on koji je stigao \u201eiz daleka\u201c (\u201eda un paese lontano\u201c) nije mogao ne gledati daleko. Do\u0161av\u0161i s granica \u201eisto\u010dnoga carstva\u201c, iz komunisti\u010dkog dijela Europe, osje\u0107ao je veliku odgovornost kada se na\u0161ao u sredi\u0161te kr\u0161\u0107anstva, u Rimu. <\/p>\n\n\n\n

Obdaren istan\u010danim osje\u0107ajem za\npovijest, svojim porukama i propovijedima vra\u0107ao je povjerenje i budio osje\u0107aj\nnostalgije za izgubljenim jedinstvom. Nije se umarao poticati ljude neka ne\nzaboravljaju svoje korijene i neka sanjaju bolji svijet i druga\u010diju Europu.\nKada se prvih godina svoga pontifikata na\u0161ao u prastarom sveti\u0161tu sv. Jakova u\n\u0160panjolskoj (Santiago, 9. 11. 1982.), poru\u010dio je jasno svima tko je i \u0161to \u017eeli:\n\u201eJa, Ivan Pavao II, sin poljskog naroda, koji se uvijek smatrao europskim zbog\nsvojih korijena, tradicije i kulture; koja je slavenska me\u0111u Latinima, i\nlatinska me\u0111u Slavenima; ja, nasljednik svetog Petra na katedri u Rimu, koju je\nKrist htio postaviti u Europi; ja, biskup Rima i pastir sveop\u0107e Crkve, vi\u010dem\ntebi, stara Europo, s ljubavlju iz Santiaga: Prona\u0111i sebe! Budi svoja! Otkrij\nsvoje po\u010detke! O\u017eivi svoje korijene i povrati se \u017eivotu\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Svetom Ivanu\nPavlu II. posebice je na srcu bila Europa. Poslije pada Berlinskog zida, on je\ndva puta okupio europske biskupe da razmisle o njezinoj ulozi u svijetu. Prvu\nje najavio u \u010ce\u0161koj, u Velehradu nad grobom sv. Metodija, 22. travnja 1990., a\nodr\u017eana je u prosincu 1991. <\/p>\n\n\n\n

Imao sam\nmilost s \u010detvoricom hrvatskih biskupa sudjelovati na toj Sinodi odakle je uo\u010di summita\n<\/em>Europske zajednice u Maastrichtu poslana poruka “Hrvatska je u smrtnoj borbi”.<\/em> Poruka je imala svoju\nte\u017einu, pa su \u010dlanice Europske zajednice donijele odluku priznati neovisnost\nRepublike Hrvatske i Slovenije 15. sije\u010dnja 1992. <\/p>\n\n\n\n

Odr\u017eavanje Druge\nsinode europskih biskupa, 1999. g., najavio je u Berlinu rije\u010dima: \u201eIz ovog\ngrada koji je pro\u017eivljavao sudbinu europske povijesti ovog stolje\u0107a, obznanjujem\nsaziv Druge specijalne sinode o Europi\u201c. Europa je za Wojtylu vi\u0161e kulturalni,\nnego zemljopisni kontinent. No, i njezino ozemlje obuhva\u0107a vi\u0161e od onoga kako se\nu to vrijeme izjedna\u010davalo \u201eEuropu samo s njezinim zapadnim dijelom\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Iz vida se\npotpuno izgubilo njezin istok, ono \u201edrugo plu\u0107no krilo\u201c iza \u017eeljezne zavjese. A\nupravo otuda je do\u0161ao Karol Wojtyla koji je u vi\u0161e navrata i na vi\u0161e na\u010dina dao\ndo znanja da je Europa puno vi\u0161e i puno \u0161ire od onoga kako se to kolokvijalno\ngovorilo. Ona, prema njegovom shva\u0107anju, se\u017ee \u201eod Portugala do Urala\u201c i ima\nsvoje duboke kr\u0161\u0107anske korijene s razli\u010ditim tradicijama koje valja ponovno\notkrivati i vrednovati. U tom vidu valja shvatiti njegov govor iz Santiaga u\nkojem je sadr\u017eajno izrekao viziju Europe.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Naime, Europa je u dvadesetom\nstolje\u0107u do\u017eivjela vrhunac krize, pa je veliki Bernanos zapisao  kako \u201evidi svijet koji se izgra\u0111uje, ali u\nnjemu, ajme, nije pretjerano ustvrditi, \u010dovjek ne\u0107e mo\u0107i \u017eivjeti. Mo\u0107i \u0107e\n\u017eivjeti, ali uz uvjet da bude sve manje \u010dovjek\u201c. <\/p>\n\n\n\n

A kao kruna i posljedica svih kriza,\nEuropa je pro\u017eivjela divljanje nacionalsocijalizma i fa\u0161izma, te bolj\u0161evizma i\nkomunizma. I do\u0161lo je do podjele Europe na dva dijela. Jaltska linija je po\nzavr\u0161etku Drugog svjetskog rata potezom pera izbrisala centralnu Europu. A\n\u201e\u017eeljezna zavjesa\u201c utjelovljena  vidljivo\ni opipljivo u \u201eBerlinskom zidu\u201c, postala je ne samo simbolom razdijeljenosti\n\u201eduha, pameti i srca Europe\u201c, ve\u0107 i njezinog korpusa s dva nova imperija na\nnjezinim rubovima, a to su Rusija i Amerika. Jaltska i Postdamska konferencija\nrazdijelile su Europu izme\u0111u \u201edva velika brata\u201c, pobjednika Drugog svjetskog\nrata. Berlinski zid (\u201ezid srama i bezakonja\u201c) postao je zapravo \u201enadgrobna\nplo\u010da Europe\u201c koja je pokopana dogovorom pobjednika Drugog svjetskog rata. Kroz\npola stolje\u0107e, od 1945. naovamo, u Europi se ni\u0161ta zna\u010dajno nije dogodilo \u0161to\nne bi bilo ope\u010da\u0107eno \u201emitom Jalte\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prva istinska povreda \u201eJaltskih\ndogovora\u201c zbila se u listopadu 1978., kad su kardinali u Rimu izabrali za poglavara\nsveop\u0107e Crkve, gra\u0111anina Poljske, iz isto\u010dnog bloka, krakovskog kardinala\nKarola Wojtylu. To nije bila politika, ve\u0107 djelo Duha Svetoga. Taj izbor je\npokazao da Crkva nadilazi sve podjele i ne da se u\u0161an\u010diti ni u kakve kalupe. <\/p>\n\n\n\n

Od tog 16. listopada 1978., ni\nEuropa, a ni svijet nisu mogli ostati isti. Toga dana, naime, pokopan je \u201eduh\nJalte\u201c; umro je fantom \u201eVelikoga Brata\u201c. Za\u0161to? S granice isto\u010dnog carstva\nstigao je u centar kr\u0161\u0107anstva i Europe \u010dovjek koji je imao osje\u0107aj za povijest,\nkoji je vra\u0107ao povjerenje u ljude i budio nostalgiju za izgubljenim jedinstvom.<\/p>\n\n\n\n

To je posebice o\u010ditovao sve\u010danim\neuropskim \u010dinom u hodo\u010dasni\u010dkom sveti\u0161tu Santiago de Compostella: \u201eJa, Ivan\nPavao II., s ljubavlju vi\u010dem tebi, drevna Europo: Prona\u0111i ponovo sebe i budi\nsvoja\u2026 Nemoj biti utu\u010dena zbog gubitaka svoje veli\u010dine i kulturnih kriza kroz\nkoje prolazi\u0161. Ti jo\u0161 mo\u017ee\u0161 biti svjetionik civilizacija i pokreta\u010d napretka u svijetu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ove rije\u010di pape Poljaka koje je\nizgovorio u sveti\u0161tu sv. Jakova (9. studenog1982.) nisu bile samo proglas ili\nprogram. Ne, one su bile DOGA\u0110AJ. Nikakvo \u010dudo \u0161to se veliki i mo\u0107ni centri,\nkoji su poput \u201eVelikoga Brata\u201c nadzirali Europu, nisu odu\u0161evili izborom Pape\nkoji dolazi iz zone ruskog interesa. <\/p>\n\n\n\n

No, bilo ih je koji su bili\nodu\u0161evljeni njegovim programom jer su osjetili kako san o uskrsnu\u0107u starog\nkontinenta nije vi\u0161e posao vizionara, pjesnika i filozofa. Ne, on je stvarnost\nkoja se po\u010dela doga\u0111ati, upravo kad je s pro\u010delja crkve sv. Petra objavljeno da\nsu kardinali izabrali za Papu Karola Wojtylu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izborom krakovskog nadbiskupa i\nkardinala, Europa je ponovno \u017eivnula i oja\u010dala. Ne na ekonomskom, politi\u010dkom\nili strate\u0161kom planu, ve\u0107 na onom duhovnom koji isti\u010de vrijednost \u010dovjeka i obitelji\nte va\u017enost naroda.<\/p>\n\n\n\n

Kao hrabri\nborac i dobri Otac pro\u0161ao je Ivan Pavao II. gradovima i zemljama diljem svijeta.\nPoput Mojsija koji je objedinio raspr\u0161ene Izraelce i doveo ih u Obe\u0107anu zemlju,\ni Wojtyla se osje\u0107ao pozvanim ujediniti Crkvu i povesti je u tre\u0107e tisu\u0107lje\u0107e\nkr\u0161\u0107anstva. <\/p>\n\n\n\n

Svjestan da\nsu Istok i Zapad Europe \u201edva plu\u0107na krila Crkve\u201c, objavio je encikliku o svetoj\nbra\u0107i \u0106irilu i Metodu koje je uz svetog Benedikta proglasio \u201esuza\u0161titnicima\nEurope\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Zahvalni smo\novom velikom sinu poljskoga naroda koji se uvijek smatrao europskim te je bio slavenski\nme\u0111u Latinima i latinski me\u0111u Slavenima. <\/p>\n\n\n\n

Osobito smo\nmu zahvalni za sve dobro \u0161to je u\u010dinio nama u Hrvatskoj, u Crkvi i u svijetu. Posebice\nse sje\u0107amo njegove \u010dvrste vjere i uzorne pobo\u017enosti. <\/p>\n\n\n\n

Molimo ga neka\ni nama u ovom izazovnom vremenu krize i panike zbog koronavirusa, pomogne\notkrivati razloge na\u0161e nade i vjerni\u010dke sigurnosti. Sveti Ivane Pavle II., moli\nza nas. Amen. <\/p>\n\n\n\n

\u2720 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n\n\n\n

\n