{"id":38224,"date":"2019-12-16T18:59:31","date_gmt":"2019-12-16T17:59:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=38224"},"modified":"2019-12-16T18:59:31","modified_gmt":"2019-12-16T17:59:31","slug":"zadar-nadbiskup-puljic-o-mons-marijanu-oblaku-bio-je-promicatelj-hrvatske-suverenosti-i-krscanske-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2019\/12\/zadar-nadbiskup-puljic-o-mons-marijanu-oblaku-bio-je-promicatelj-hrvatske-suverenosti-i-krscanske-europe\/","title":{"rendered":"ZADAR: Nadbiskup Pulji\u0107 o mons. Marijanu Oblaku: \u201eBio je promicatelj hrvatske suverenosti i kr\u0161\u0107anske Europe\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 odr\u017eao je\nizlaganje \u201eMons. Marijan Oblak: zadarski nadbiskup i promicatelj kr\u0161\u0107anske\nEurope\u201c na znanstvenom kolokviju povodom stote godi\u0161njice ro\u0111enja nadbiskupa\nMarijana Oblaka u subotu 14. prosinca u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107\nopisao je dru\u0161tvene okolnosti u Hrvatskoj i Europi u kojima je \u017eivio nadbiskup\nOblak a predstavljale su velike lomove i preokrete koji su preusmjeravali\ntokove povijesti i dru\u0161tvenih ure\u0111enja u domovini i svijetu. \u201eMons. Oblak je bio aktivni sudionik i prenositelj duha Drugog Vatikanskog sabora. Dobro\nje primijenio zaklju\u010dke Koncila na zadarskom podru\u010dju. Sje\u0107am se kako su\ngovorili da je Zadar uzor kako se provode dokumenti Koncila. Mons. Oblak je bio i prepoznatljivi promicatelj povezanosti vjere i\nkulture u povijesti hrvatskog naroda te zagovornik hrvatske suverenosti koja je\nbila ugro\u017eena tijekom Domovinskoga rata. On je bio i promicatelj kr\u0161\u0107anskog\nduha i povijesti  Europe koja je svojom\npovijesnom ulogom evangelizacije zadu\u017eila cijeli svijet\u201c poru\u010dio je mons.\nPulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Oblak djetinjstvo i mladost \u017eivio je u\nsjeni Prvog i Drugog svjetskog rata. \u201eRodio se neposredno nakon Prvog svjetskog\nrata a rastao je u razdoblju izme\u0111u dva velika svjetska rata koja su\nprouzro\u010dila stra\u0161na ubijanja ljudi i uni\u0161tavanje imovine. U svom djetinjstvu i\nmladosti pro\u017eivio je nekoliko bolnih doga\u0111aja koji \u0107e zasigurno ostaviti traga\nna njegovoj osobnosti: dok je bio dijete, Nadbiskupija je bila podijeljena. On\nje to u povijesnom osvrtu o Zadarskoj nadbiskupiji 2004. g. opisao ovako:\n\u201eNijedna biskupija u Hrvatskoj i Crkvi katoli\u010dkoj u svijetu nije do\u017eivjela ono \u0161to\nse dogodilo Nadbiskupiji zadarskoj. Na\u0161oj je Nadbiskupiji bila odsje\u010dena\n‘glava’ kad je Rapalskim ugovorom 12. studenoga 1920. g. izgubila grad Zadar,\nsvoju glavu. Ta raskomadanost Nadbiskupije na dva dijela, talijanski i\njugoslavenski, najte\u017ei je i najtragi\u010dniji doga\u0111aj u njenoj dvotisu\u0107itoj\npovijesti\u201c\u201c istaknuo  je Oblakove misli\nmons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMons. Oblak je ro\u0111en godinu dana nakon Prvog\nsvjetskog rata. Mladu misu slavio je po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata. Mladena\u0161tvo\ni studij pro\u017eivio je u jednom od najte\u017eih razdoblja Zadarske nadbiskupije, kada\nje grad Zadar pripao Kraljevini Italiji. Nadbiskupija je bila podijeljena.\nDrugim dijelom, oto\u010dnim i kontinentalnim, upravljao je \u0161ibenski biskup, tako je\nmons. Oblak i zavr\u0161io u \u0160ibeniku i tamo bio zare\u0111en za sve\u0107enika. Nakon Drugog\nsvjetskog rata Zadarska nadbiskupija obuhva\u0107a svoje nekada\u0161nje granice, ali u\nvrijeme nadbiskupa Oblaka bila je podijeljena. Zadar, Cres, Lo\u0161inj, Istra i\nLastovo pripali su Kraljevini Italiji. To je bila Zadarska biskupija pod\ntalijanskom vla\u0161\u0107u i teritorijem, jer je Italija taj dio dobila nakon Prvog\nsvjetskog rata. To su joj obe\u0107ali pobjednici, ako se priklju\u010di njima, da \u0107e\ndobiti. To je, na\u017ealost, Zadar pro\u017eivio i tako je trajalo do kraja Drugog\nsvjetskog rata. Zadar je imao svoju te\u0161ku muku u kojoj je mons. Oblak ro\u0111en,\nrastao, nosio je teret\nodgovornosti i terete toga vremena, a onda je do\u017eivio i slobodu i nezavisnost\nHrvatske\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je podsjetio i na totalno uni\u0161tenje Zadra\nu Drugom svjetskom ratu. \u201eKad\nje Oblak studirao teologiju, njegov voljeni Zadar bio je bombardiran u vi\u0161e\nnavrata, od 2. studenoga 1943. do 31. listopada 1944. g. Ne zna se to\u010dan broj\nzra\u010dnih napada. \u010cini se kako ih je prema usugla\u0161enoj kronologiji bilo oko 47.\nRa\u010duna se da je tim bombardiranjima bilo poru\u0161eno oko 80% ku\u0107ate da je na Zadar ba\u010deno 649 tona\nbombi. Kad je nakon Drugog svjetskog rata rekao Mladu Misu pod motom ‘Zavolio\nsam krasotu doma tvojega’, Hrvatska je pro\u017eivljavala posljedice Bleibur\u0161ke\ntragedije i brojna stradanja na kri\u017enim putovima. Komunizam je nametnuo svoju bezbo\u017enu ideologiju koja je\noduzimala crkvene mati\u010dne knjige, ukidala katoli\u010dke \u0161kole, siroti\u0161ta i odgojne\nzavode, potirala vjerski tisak, zatvarala bolnice koje su vodile redovni\u010dke\nzajednice, oduzimala crkvene zgrade, zemlji\u0161ta i drugu imovinu. I sve to ‘u ime\npartije i naroda’.  Po\u010detkom velja\u010de\n1952. g. ukinuto je i zabranjeno pou\u010davanje vjeronauka u dr\u017eavnim \u0161kolama. Bile\nsu to godine kad je na\u0161 narod s drugim narodima srednje i isto\u010dne Europe stenjao\nu zagrljaju komunisti\u010dke ideologije\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Oblak je bio nadbiskup u\nvrijeme Hrvatskog prolje\u0107a kada se mladost pojavila na pozornici svijeta. U poratnom vremenu mons. Oblak bio je svjedok studentskih demonstracija u Jaltskim dogovorom podijeljenoj Europi.  \u201eU Parizu, Pragu i Londonu, Zagrebu, Rimu, Var\u0161avi i Berlinu studenti su se okupljali i pjevali \u201eMi \u0107emo pobijediti\u201c. Hrvatski mladi\u0107i i djevojke godinu kasnije, izlaze\u0107i na trgove Zagreba, Splita, Osijeka i Zadra i drugih hrvatskih gradova, zatra\u017eili su vi\u0161e slobode i autonomije, ekonomske i politi\u010dke. Bila je to uvertira u Hrvatsko prolje\u0107e koje je 1970. g. uzdrmalo strukture onda\u0161nje Jugoslavije. Ubrzo je diktator Tito smijenio hrvatsko partijsko vodstvo, ugu\u0161io studentski \u0161trajk 1971. g. a u javnom prostoru Hrvatske za\u0161utjela je slobodna rije\u010d\u201c rekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i da je Crkva u tom te\u0161kom vremenu po\u010dela govoriti hodo\u010da\u0161\u0107ima u Marijina sveti\u0161ta kako bi narod prepoznao korijene svoga identiteta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eBo\u017ejom providno\u0161\u0107u u to vrijeme na \u010delu hrvatskog episkopata na\u0161ao se sluga Bo\u017eji kardinal Franjo Kuhari\u0107, veliki poklonik bl. Alojzija Stepinca koji je 1941. g. planirao obilje\u017eiti godi\u0161njicu prvih veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641.-1941.). Zamisao je morala biti otklonjena zbog rata. Ali, nije bila zaustavljena. Tada\u0161nji hrvatski biskupi nakon vi\u0161egodi\u0161njeg zatiranja katoli\u010dkog i hrvatskog imena u komunizmu, odlu\u010dili su kroz devet godina zahvaliti Bogu za dar kr\u0161tenja, vjere i pripadnosti Katoli\u010dkoj Crkvi. Tako su zapo\u010dela narodna okupljanja u Solinu 1975. g., u Biskupiji kod Knina 1978. g. i u Ninu 1979. g. Vrhunac hodo\u010dasni\u010dke devetnice bio je euharistijski kongres u Mariji Bistrici 1984. g. gdje se okupilo preko pola milijuna ljudi. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

To svehrvatsko hodo\u010da\u0161\u0107e koje je zapo\u010delo u Solinu 1975. g. predvodili su tada\u0161nji biskupi i iskusni sve\u0107enici pastoralci. U tom devetogodi\u0161njem hodu zahvalnosti ljudi su u znaku krunice i s krunicom prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, suosje\u0107aju\u0107i s nadbiskupom Oblakom: \u201eMogu misliti kako mu je srce bilo razdragano kad je u Ninu do\u010dekao Branimirovu godinu, nakon te\u0161kih crkvenih problema s kojima se suo\u010dio\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eKad je bio u svojoj 70. godini \u017eivota, mons. Oblak do\u017eivio\nje uru\u0161avanje Berlinskog zida 1989. g. Padom toga zida europske sramote i\nponi\u017eenja uru\u0161ila se i komunisti\u010dka neljudska ideologija koja je vi\u0161e od pola\nstolje\u0107a progonila i uni\u0161tavala sve \u0161to je mirisalo vjerni\u010dkim i nacionalnim\nnabojem. Uru\u0161avanjem te bezbo\u017ene i zlo\u010dina\u010dke ideologije probudile su se u ljudima\nnade za slobodom, osobito me\u0111u narodima isto\u010dne Europe koji su vi\u0161e desetlje\u0107a\nstenjali pod diktatorskom \u010dizmom komunizma. Hrvatska je, na\u017ealost, zbog\nvelikosrpske ideologije i agresije svoju slobodu skupo platila\u201c istaknuo je\nnadbiskup.  <\/p>\n\n\n\n

Mons. Oblak je bio zainteresiran\ni za utemeljitelje Europe i njene kr\u0161\u0107anske korijene o \u010demu je po\u010deo pisati\nknjigu koju nije zavr\u0161io zbog smrti. Znaju\u0107i da se temom Europe bavi mons.\nPulji\u0107, pitao je tada\u0161njeg dubrova\u010dkog biskupa mo\u017ee li mu na\u0107i neku literaturu\no utemeljiteljima Europe te mu je mons. Pulji\u0107 poslao te materijale na\ntalijanskom i njema\u010dkom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eRobert Schuman, Konrad Adenauer i Alcide De Gasperi bili su demokrati, prakti\u010dni katolici, vjernici laici. Za Schumana se vodi postupak za progla\u0161enje bla\u017eenim. Oni su htjeli pomirenu Europu kao kontinent mira i napretka, umjesto u\u010destalih sukoba i ratova. Nisu \u017eeljeli Europu nadmo\u0107i jednih nad drugima, nego Europu ravnopravnih naroda i dr\u017eava; ne Europu gospodarskog nadmetanja, nego Europu solidarnosti. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Uz tu trojicu utemeljitelja Europe mons. Oblak je osobito cijenio i na\u0161eg prvog Predsjednika dr. Franju Tu\u0111mana. Smatrao ga je velikim i zaslu\u017enim hrvatskim dr\u017eavnikom, pametnim politi\u010darom i rodoljubom i pravim Europljaninom. Slave\u0107i misu u crkvi Svete Mati Slobode u Zagrebu, na tre\u0107oj obljetnici njegove smrti 10. prosinca 2002., mons. Oblak je rekao: <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eZahvaljujemo ti, Gospodine, za \u017eivot na\u0161ega prvoga predsjednika Franje. Zahvaljujemo ti za njegovo \u017eivotno djelo. Ta on je ujedinio Hrvate, u domovini i svijetu da se oslobodimo svih povijesnih tutorstava. I budemo svoji u svojoj slobodnoj i samostalnoj dr\u017eavi. Zahvaljujemo Bogu \u0161to je ostvario stoljetni san: slobodnu i samostalnu dr\u017eavu Hrvatsku koju je ljubio i za nju neumorno radio, do posljednjih snaga. Na nama je sada nastaviti njegovo velebno povijesno djelo\u201c. Homiliju je mons. Oblak zavr\u0161io molitvom neka nam \u201eGospodin pomogne da svoj hrvatski narod i dr\u017eavu volimo te da je pame\u0107u i radom izgra\u0111ujemo i unaprijedimo. Neka nam razli\u010ditost mi\u0161ljenja bude oboga\u0107enje u me\u0111usobnom po\u0161tivanju i natjecanju za op\u0107e dobro naroda i dr\u017eave\u201c\u201c podsjetio je na misli svoga pred\u0161asnika mons. Pulji\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

Iz zajedni\u010dkog rada na\nzasjedanjima BK, mons. Pulji\u0107 ka\u017ee da je nadbiskup Oblak aktivno sudjelovao na\nkonferenciji te je bio \u201ejako uspje\u0161an nakon iznesenih mi\u0161ljenja napraviti\nsintezu i ponuditi rje\u0161enje. Za to je imao izraziti dar\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eMons. Oblak iskoristio je\nvrijeme slobode da slu\u0161ateljima pisanim i govornim na\u010dinom prenese poruku o\ndoprinosu Crkve u razvitku hrvatske kulture u podru\u010dju kulture govora i\npona\u0161anja, kista i dlijeta, znanosti i glazbe i drugih kulturnih grana u \u017eivotu\n\u010dovjeka, dru\u0161tva i naroda. Osobito mu je bila na srcu glagoljica koja je\nkolijevka na\u0161e vjerske i narodne kulture, na\u0161i misali, lekcionari i brevijari\ntezaslu\u017eni hrvatski knji\u017eevnici i\nkulturni djelatnici\u201c rekao je nadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakon kolokvija mons. Pulji\u0107\npredvodio je misu u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru u zahvalnosti Bogu za sve\u0107eni\u010dko\ni apostolsko slu\u017eenje nadbiskupa Oblaka. \u201eNadbiskup Oblak je bio poklonik Bo\u017eje\nrije\u010di, skupljao je Biblije, ali je osobito \u017eivio od euharistije jer je to\nsredi\u0161te kr\u0161\u0107anskog \u017eivota gdje nam se Gospodin daruje u svojoj rije\u010di i tijelu.\nBio je svjestan svoga apostolskog poslanja koje mu je Gospodin dodijelio slu\u017ebom\nbiskupa. Apostolima, prvim biskupima, Gospodin je dodijelio zada\u0107u\npou\u010davanja, posve\u0107ivanja i upravljanja. Taj troplet u svom bogatstvu izri\u010daja\nosobito su prikazali koncilski oci na Drugom Vatikanskom saboru na kojem je\nsudjelovao i mons. Oblak, kad su opisivali osnovne sastavnice biskupove slu\u017ebe\ni uloge u Crkvi. Jer, gdje je biskup tu je i Crkva\u201c poru\u010dio je nadbiskup\nPulji\u0107.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na misnom slavlju mons. Pulji\u0107\nnosio je biskupski \u0161tap nadbiskupa Oblaka, pastoral u \u010dijem je hvati\u0161tu znak\nMarijinog lika jer je Gospa bila za\u0161titnica po kojoj je dobio ime, na \u010dije je\nsvetkovine imao zna\u010dajne potvrde u svom sve\u0107eni\u0161tvu i biskupstvu te je i\nnjegovo nadbiskupsko geslo bilo Cum Maria – S Marijom.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 odr\u017eao je izlaganje \u201eMons. Marijan Oblak: zadarski nadbiskup i promicatelj kr\u0161\u0107anske Europe\u201c na znanstvenom kolokviju povodom stote godi\u0161njice ro\u0111enja nadbiskupa Marijana Oblaka u subotu 14. prosinca u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 u Zadru. Nadbiskup Pulji\u0107 opisao je dru\u0161tvene okolnosti u Hrvatskoj i Europi u kojima je \u017eivio nadbiskup Oblak a predstavljale su velike<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38226,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-38224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38224"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38224\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}