{"id":38111,"date":"2019-12-14T13:55:13","date_gmt":"2019-12-14T12:55:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=38111"},"modified":"2019-12-14T13:55:13","modified_gmt":"2019-12-14T12:55:13","slug":"zadar-predstavljen-kotorski-misal-sv-jakova-od-lode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/?p=38111","title":{"rendered":"ZADAR: Predstavljen \u2018Kotorski misal Sv. Jakova od Lo\u0111e\u2019"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Knjigu \u2018Kotorski misal Sv. Jakova\nod Lo\u0111e\u2019 predstavili su u \u010detvrtak 12. prosinca u dvorani Nadbiskupskog\nsjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru dr. fra Domagoj Volarevi\u0107, OFM, s KBF-a u Splitu\ni prof. dr. Josip Lisac. Prigodne govore uputili su zadarski nadbiskup \u017delimir\nPulji\u0107 i Zvonimir Dekovi\u0107, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vije\u0107a Crne Gore,\nnakladnika toga vrijednog fototipskog izdanja koje predstavlja europski\nspomenik nulte kategorije dalmatinsko \u2013 dukljanske katoli\u010dke tradicije. <\/p>\n\n\n\n

Kotorski misal je latinski rukopisni kodeks, liturgijska\nknjiga pisana krajem 12. i po\u010detkom 13. st. beneventanskim pismom\n(srednjovjekovno latinsko pismo oblih i uglatih slova) oko \u010dijeg se mjesta\nnastanka znanstvenici jo\u0161 nisu usuglasili, je li napisan na jugu Italije. Atribut\nkotorski nosi jer se taj Misal najdu\u017ee vremenski koristio u Kotoru. Originalni\nprimjerak Misala nalazi se od 1920. g. u Nacionalnoj biblioteci u Berlinu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Volarevi\u0107<\/strong> opisao je povijesni kontekst nastajanja misala u Crkvi uop\u0107e te zna\u010dajke Kotorskog misala. \u201eBeneventansko pismo kojim je pisan Kotorski misal priro\u0111en je jugu Italije i Dalmacije i nigdje drugdje. Niti na sjeveru Italije ili preko Alpa\u201c istaknuo je dr. Volarevi\u0107, dodav\u0161i da je Kotorski misal vjerojatno \u201e\u0161etao\u201c kroz povijest. \u201eJo\u0161 je pitanje gdje je Kotorski misal nastao, prigovori su da nije nastao u Bariju, da bi trebao nastati na Lokrumu. Ali je to\u010dno da je pisan tzv. bare\u0161kom beneventanom. Zato vu\u010de na jug Italije. Gledaju\u0107i tipologiju i imena nekih svetaca, ja mislim da je Kotorski misal nastao u ju\u017enoj Italiji, ali je bio prisutan na isto\u010dnoj obali Jadrana. Smatram da je najprije do\u0161ao u Dubrovnik gdje je bio kra\u0107e vrijeme, a nakon Dubrovnika do\u0161ao je u Kotor gdje se najdu\u017ee zadr\u017eao. Kako je do\u0161ao u Berlin jo\u0161 uvijek se ne zna\u201c istaknuo je dr. fra Domagoj Volarevi\u0107. Otkrio je imena i tzv. transalpinskih svetaca \u201ekoje ni u kom slu\u010daju ne mogu biti ispod Alpa, a upisani su beneventanskim pismom. To je i za\u010du\u0111uju\u0107e\u201c rekao je predava\u010d.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTa knjiga upu\u0107uje na razvijeni duhovni \u017eivot\nKotora. Koliko god mi \u017eeljeli da taj Misal nastane u Hrvatskoj, mislim da je to\npreuzetno re\u0107i. Misal je liturgijska knjiga i treba ga prvenstveno tako\ni\u0161\u010ditavati. To je osnova bez koje se ne mo\u017ee shvatiti ta knjiga. Misal nas\nnajprije u\u010di duhovnosti, ispravnoj vjeri i ispravnom slavljenju liturgije. To\nmu je glavna svrha\u201c poru\u010dio je dr. Volarevi\u0107, rekav\u0161i da njegovo istra\u017eivanje\ntreba odgovoriti na mnoga pitanja, spominjanje sv. Bla\u017ea i sv. Tripuna u kalendaru.\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Taj su Kodeks prou\u010davali razni znanstvenici,\notprije je poznat pogotovo paleografima. \u201eVidjeti bilo koji manuskript iz\nSrednjeg vijeka je veliko. Dodirnuti tu pergamenu, osjetiti njenu debljinu,\nnatalo\u017eenu pra\u0161inu i miris, to je stvarno lijepo. Tada dodatno upoznajete\nnjihovu stvarnu vrijednost. Kotorski misal je fotografsko, tzv. mehani\u010dko\nizdanje koje mo\u017ee pomo\u0107i u daljnjem istra\u017eivanju njegovih posebnosti. S time je\nta knjiga dobila osobnu iskaznicu koja je mo\u017ee definirati. To je i znanstveno\npopularno izdanje koje ne nudi kona\u010dne odgovore. Taj Misal je i vremenska\nkapsula pa nam ona ne\u0161to govori. Govori ponajprije o misama, odnosno o\nliturgiji. Budu\u0107i da se najve\u0107i dio svoje povijesti ta knjiga koristila u\nKotoru, govori puno i o Kotoru i o op\u0107oj crkvenoj povijesti. Jezik kojim knjiga\ngovori nije latinski, tim jezikom su napisane rije\u010di, ali kompletan kodeks ima\nsvoj poseban jezik. Jezik kojim govori ta knjiga je liturgija. To je njena\nnajva\u017enija ozna\u010dnica. To je liturgijska knjiga. Liturgija je osnovni medij,\nosnova iz koje je ta knjiga izrasla i u koju je uronjena. Da bismo je pravilno\nshvatili, treba u\u0107i u tajne srednjovjekovne liturgije, u kontekste 12. i 13.\nst., u kontekste zapadnih liturgija. To je knjiga zapadne, rimske liturgije i govori\no na\u010dinu slavlja liturgije u svom vremenu\u201c istaknuo je dr. Volarevi\u0107, rekav\u0161i\nda je \u201epovijesna, umjetni\u010dka i leksikografska vrijednost te knjige, njena\nva\u017enost u \u017eivotu Kotorske Crkve gdje se koristila na drugom mjestu, razinu ni\u017ee\nod liturgijskog zna\u010denja i liturgijskog konteksta kojemu ta knjiga pripada\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kotorski misal je knjiga koja se koristi u\nliturgijskim slavljima. Liturgija je djelatnost kojom se znakovima i simbolima\nslavi Boga. Misal je knjiga zapadnih obreda, u ovom slu\u010daju, rimskoga. Tuma\u010de\u0107i\nkompleksnu tipologiju liturgijskih knjiga, dr. Volarevi\u0107 je rekao kako jedna od\nglavnih knjiga nije misal nego sakramentar. Iz sakramentara \u0107e nastati misal. \u201eMisal\ni sakramentar u svim obredima su glavna i nosiva knjiga. Prije pojave misala,\nza misna slavlja u Srednjem vijeku koristilo se puno razli\u010ditih knjiga. Za\nmisno slavlje koristili su se sakramentar, lekcionar, evan\u0111elistar kao jedna od\nnajva\u017enijih knjiga, antifonar, gradual, fortines. Iz tih raznih knjiga\nslu\u017ebenici koji su pored sve\u0107enika  poslu\u017eivali, koristili su se nekom od tih\nknjiga vr\u0161e\u0107i svoju ulogu u liturgiji u proslavi Boga. Time se liturgija slavila\nkao djelo naroda, zajednice\u201c rekao je dr. Volarevi\u0107. Prvi misali pojavljuju se\nu 10. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eU odre\u0111enom povijesnom trenutku dijelovi raznih\nknjiga \u0107e se kompilirati, uzimati kao zasebne jedinice i stavljati u jednu novu\nknjigu. Misal je logi\u010dni produkt svih navedenih knjiga. Kao osnovu uzmete dio\niz sakramentara, dodajete mu \u010ditanja, dijelove iz lekcionara i evan\u0111elistara, dodate\njo\u0161 pjesama i napjeva za misu iz antifonara i graduala, iz ceremonijara dodate\nuputu kako lijepo vr\u0161iti obred. I to je jedna prakti\u010dna knjiga u kojoj je sve\nna jednom mjestu, tako da ne moramo koristiti vi\u0161e knjiga. Misal nije\nevolutivni produkt kako se mo\u017ee \u010diniti, nego je produkt nekoliko povijesnih,\nliturgijskih i crkvenih okolnosti koje su utjecale na to da se dijelovi\nnavedenih knjiga po\u010dinju izdvajati i spajati u jednu knjigu\u201c istaknuo je dr.\nVolarevi\u0107. Pojasnio je vrijeme nastajanja misala u kontekstu pastorizacije,\nodnosa u dru\u0161tvu i politi\u010dkih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eU ve\u0107em dijelu prvog tisu\u0107lje\u0107a, do 8. st., euharistijsko\nslavlje bilo je uglavnom slavlje kr\u0161\u0107anske zajednice u kojem je zajednica\naktivno sudjelovala. Od 7.\/8. st. sve vi\u0161e kr\u0161\u0107ana je nepou\u010deno. Sve ve\u0107i broj\nkr\u0161\u0107ana dovodi do toga da se vjera ne navje\u0161\u0107uje \u017earom kao u prva kr\u0161\u0107anska vremena\u201c\nrekao je predava\u010d. Kr\u0161\u0107anstvo je tada u politi\u010dkom sustavu stabilno. Jedan od\nprvih koraka i pretpostavki u razvoju misala je da u Europi tada postoji veliki\nruralni dio u kojemu ve\u0107inom \u017eive ljudi vezani za \u017eivot na zemlji. Sve je vi\u0161e\nseoskih \u017eupa, njima dolaze sve\u0107enici, putuju\u0107i propovjednici i te\u0161ko bi im bilo\nnositi puno knjiga za slavlje raznih dijelova liturgije. Knjige su tada i jako\nskupe, jedna knjiga ko\u0161tala je u dana\u0161njoj protuvrijednosti jednog automobila. Me\u0111u\nsve\u0107enicima je prisutno necjelovito poznavanje latinskoga. \u201ePromjena dru\u0161tvenih\nprilika Srednjeg vijeka stvara kontekst koji pogoduje razvoju novog tipa\nliturgijske knjige. Prije se to\u010dno znalo: sakramentar je koristio sve\u0107enik i\nbiskup kao predvoditelj liturgijskog slavlja. Gradualom su se koristili kantori,\nlekcionarom lektori, evan\u0111elistarom \u0111akoni. Sada toga vi\u0161e nema. Evan\u0111elistar i\nlekcionar su osnova svakog misala. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Liturgi\u010dari navode \u010detiri razloga spajanja i\nnastanka Misala. Prvo, razvoj privatnih misa. Razvijaju se privatne mise\nsve\u0107enika ili mise s narodom koje su \u010desto privatne jer narod razumije puno\ntoga, a sve\u0107enik sam moli i izgovara sve dijelove mise. Drugo, promjena socijalnih\ndru\u0161tvenih odnosa. Tre\u0107e, pastoralne potrebe. Pastoral se uvijek prilago\u0111ava\nmjestu i vremenu, pogotovo u Srednjem vijeku. \u010cetvrto, utjecaj sve\u0107eni\u010dke\npobo\u017enosti koja je vezana s obi\u010dnom pobo\u017eno\u0161\u0107u. Sve\u0107eni\u010dka pobo\u017enost je i\u0161la za\ntim da se u Misalu nalaze ispravne molitve, da je najbolja pobo\u017enost ona koja\nse uzima iz liturgije, koju nam liturgija nudi, da se ni\u0161ta bitno ne izostavi. Sve\n\u0161to nije nadahnuto na Svetom Pismu, liturgiji i ocima, upitno je\u201c naglasio je\ndr. Volarevi\u0107. Jedna od najpopularnijih pobo\u017enosti i sada je prisutna –\nkrunica. \u201eNastala je na temelju \u010dasoslova, odnosno na temelju liturgije. Krunica\nje liturgijska pobo\u017enost. Nastala je kao oblik liturgije za one koji nisu znali\n\u010ditati. Zato je ta pobo\u017enost vrlo dobra, vrlo aktivna i vrlo ispravna\u201c poru\u010dio\nje predava\u010d. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Iako su politi\u010dki odnosi u Srednjem vijeku\nstabilni, unutar kr\u0161\u0107anstva su poreme\u0107aji, hereze. U vrijeme nastanka Kotorskog\nmisala u Europi se pojavila hereza, Albigenzi i Katari. Oni su nijekali Kristu\nbo\u017eanstvo i tjelesnost. Krist nije bio shva\u0107an kao utjelovljeni  Bog i \u010dovjek, nego kao an\u0111eo svjetla koji je\nbio poslan ljudima da im pro\u010disti um i navijesti im pravoga Boga. \u201eTo je\nklasi\u010dna hereza koju su jo\u0161 ubacili stari sabori. Hereze u Srednjem vijeku pro\u0161irile\nsu se po Europi. Liturgijom se borilo protiv hereza da se sa\u010duva prava vjera. Sve\nje to utjecalo na razvoj misala kao forme. Dominikanci i franjevci distribuirali\nsu ga po cijeloj Europi jer se i time bore protiv hereza. Kotorski misal\nnastaje u to vrijeme\u201c rekao je dr. Volarevi\u0107. \u010cestitao je nakladniku i po\u017eelio\nim jo\u0161 takvih radova \u201ejer nas oni u\u010de o povijesti, pokazuju nam tko smo u\nsada\u0161njosti i trasiraju put u budu\u0107nost. Ka\u017eu nam, ostavimo se pro\u0161losti. Ne\nmo\u017eemo i\u0107i u budu\u0107nost ako puno toga ne nau\u010dimo iz pro\u0161losti\u201c poru\u010dio je dr.\nfra Domagoj Volarevi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Lisac <\/strong>pohvalio je to izdanje kao \u201espomenik hrvatske kulture na prostoru Crne Gore\u201c i u kontekstu zna\u010daja prisutnosti Hrvata gdje god \u017eive u svijetu. Istaknuo je da bismo se institucionalno trebali brinuti o ba\u0161tini Srednjeg vijeka, podsjetiv\u0161i da su mnoge dragocjene glagolja\u0161ke knjige i misali otu\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107 <\/strong>podsjetio je da se predstavljanje odr\u017eava u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 i nedaleko crkve Gospe od Zdravlja gdje po\u010divaju zemni ostaci nekada\u0161njeg barskog i zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevi\u0107a koji je rodom iz kotorskog mjesta Perasta (1670.-1745.). On je najznamenitiji biskup iz prve polovice 18. st., pobornik glagoljice i mecena, promicatelj hrvatskog knji\u017eevnog i pu\u010dkog jezika. Zmajevi\u0107 je u Zadarsku nadbiskupiju do\u0161ao kao zare\u0111eni biskup iz Bara, mons. Pulji\u0107 iz Dubrovnika, a povezuje ih rimsko sveu\u010dili\u0161te Urbaniana gdje su obojica studirali teologiju, krajem 17. st., odnosno 20. st. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePovijest je svjedok vremena,\nu\u010diteljica \u017eivota i glasnica starine, pisao je davno Marko Tullio Ciceron. Razdoblje\nSrednjeg vijeka slabo je poznato pa povijesni izvori iz toga razdoblja ponekad\nne mogu biti svjedok vremena ni glasnici starine, jer nedostaju pre\u017eivjeli\ndokumenti. Zato je potrebno pojedine doga\u0111aje i povijesne hipoteze dokazivati,\nprovjeravati. Tomu uvelike slu\u017ee znanstveni skupovi, prezentacije djela,\nkolokviji i drugi znanstveni pristupi kako bi se temeljem novih otkri\u0107a\npovijesne pretpostavke utvrdilo, problematiziralo ili odbacilo\u201c rekao je\nnadbiskup Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Misal\nje po\u010detkom srpnja 2019. g. prvi put predstavljen u Kotoru a krajem listopada u\nZagrebu. \u201eNa predstavljanju Misala u Zagrebu, Zvonimir Dekovi\u0107, predsjednik\nHrvatskog nacionalnog vije\u0107a Crne Gore rekao je kako \u201esve \u0161to je vezano za\nhrvatski autohtoni etnos ili Katoli\u010dku Crkvu u Crnoj Gori, poglavito u Boki\nkotorskoj, HNV trudi se otrgnuti zaboravu\u201c, jer \u017eele biti \u201egeneracija\nkontinuiteta koja iznimno po\u0161tuje kulturu pam\u0107enja i strasno se bori protiv\nkulture zaborava\u201c. O tome govori i tiskanje Kotorskog misala\u201c rekao je mons.\nPulji\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

Podsjetio je da je nedavno u Glasu Koncila objavljen osvrt umirovljenog\nmuzikologa iz Dubrovnika, maestra Mihe Demovi\u0107a koji se ne sla\u017ee sa stavom dr.\nLenke Blehove \u010celebi\u0107 koja je paleografski obradila i i\u0161\u010ditala Kotorski misal. \u201eDemovi\u0107\nkategori\u010dki odbacuje \u201enaga\u0111anje dr. \u010celebi\u0107 da je rukopis napisan u ju\u017enoj\nItaliji u gradu Bariju\u201c. Temeljem analize tekstova povezanih s kultom svetaca ‘iz\ndubrova\u010dkoga okru\u017eja’ on smatra kako je \u201eMisal napisan u opatiji svete Marije\nna oto\u010di\u0107u Lokrumu, ispred Dubrovnika 1072. godine\u201c. Radi se o novoj hipotezi\nmaestra Demovi\u0107a koju je objavio u GK (17. 11. 2019., str. 24) te najavio\nop\u0161irniju studiju o toj temi. O Kotorskom misalu, dakle, bit \u0107e jo\u0161 govora\u201c\nrekao je mons. Pulji\u0107. Zahvalio je HNVCG-u iz Tivta u Boki kotorskoj koje je\nizdalo faksimilni rukopis Kotorskog misala, rekav\u0161i kako \u201eto kulturno djelo\npotvr\u0111uje da su Hrvati iz Zaljeva svetaca generacija koja po\u0161tuje kulturu\npam\u0107enja i bori se protiv kulture zaborava\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zvonimir Dekovi\u0107,<\/strong> predsjednik Hrvatskog nacionalnog vije\u0107a Crne Gore, rekao je da je za to Vije\u0107e \u201e\u010dast, zadovoljstvo i privilegija predstaviti jednu od najstarijih knjiga s podru\u010dja dana\u0161nje Crne Gore. To je knjiga stara vi\u0161e od osam stolje\u0107a\u201c. Podsjetio je na misao dr. Lenke Blehove \u010celebi\u0107 zapisane u uvodu knjige da je taj Misal nastao u benediktinskom samostanu, na \u0161to upu\u0107uje sadr\u017eaj Misala sv. Jakova od Lo\u0111e u kojem se spominje misa za Papu i opata. Crkva sv. Jakova od Lo\u0111e u Kotoru sada vi\u0161e ne postoji, ali je na kotorskom Trgu od Oru\u017eja upisan njen arheolo\u0161ki tlocrt u plo\u010dniku posebnim kamenom. \u201ePrvo predstavljanje Misala odr\u017eano je u kotorskoj katedrali sv. Tripuna a na po\u010detku je izveden napjev iz kotorskog pontifikala ‘Otvorite vrata’ koji se slu\u0161ao u katedrali otkad je pontifikal bio u upotrebi jo\u0161 od njene posvete 1166. g. Kotorski lekcionar i pontifikal danas se \u010duvaju u Sankt Petersbrugu. Ta izdanja su u pripremi. Te knjige pisane su u vrijeme kad nije bilo papira ni tiskara. Pisalo se na pergameni i gu\u0161\u010djim perom, malo tko je znao \u010ditati. Misal je jedna od najve\u0107ih vrijednosti koju su posjedovale tada\u0161nje bogate crkve. Kotorski misal pisan je beneventanom koji je osobito zastupljen od 7. do 15. st.\u201c rekao je Dekovi\u0107, istaknuv\u0161i da Kotorski misal krase prelijepi kurzivni manuskript, prekrasne minijature i najstariji poznati lik sv. Tripuna u Kotorskoj biskupiji.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kotorski misal predstavlja \u201epovijest zapisanu na\npergameni staroj vi\u0161e od osam stolje\u0107a. To je svjedo\u010denje da je Boka tijekom\ndva tisu\u0107lje\u0107a bila prostor europske, mediteranske, zapadno – rimske\ncivilizacije. Kulturno – povijesna memorija Boke sa\u010duvana je najvi\u0161e upravo\nzahvaljuju\u0107i Kotorskoj biskupiji, a Misal je mali segment toga bogatog fundusa\u201c\nrekao je Dekovi\u0107, upozoriv\u0161i da je Hrvate u Crnoj Gori \u201edru\u0161tveno – politi\u010dka\nstvarnost posljednjih 70 godina stavila na margine dru\u0161tva, ali ne i \u017eivota,\nbez obzira na mentalno naslje\u0111e koje je gore od fizi\u010dkog uni\u0161tenja artefakata. Ekonomski\nrazvla\u0161teni ostali smo ne samo na onome \u0161to je Crkva bila u Boki, nego \u0161to su\npredstavljali njeni ljudi. Povijesni usudi su uni\u0161tili puno toga \u0161to se nalazi\nu privatnim ku\u0107ama i institucijama\u201c rekao je Dekovi\u0107, citiraju\u0107i pokojnog don\nBranka Sbutegu da je \u201eCrkva odgovorno sa\u010duvala zna\u010dajan dio kako bismo mi danas\nimali mogu\u0107nost predstaviti rekonstrukciju onoga \u0161to smo bili\u201c.  <\/p>\n\n\n\n

\u201eSamo ta memorija uvjetovala je da budemo ono \u0161to\ndanas jesmo. Jo\u0161 se odupiremo demografskom nestanku, ali ne mo\u017eemo vi\u0161e sami se\noduprijeti svim izazovima. Ako od Boke ne pre\u017eivi barem materijalno svjedo\u010danstvo\njedne kulture koja je pro\u0161la, Boka i Bokeljski Hrvati nemaju se \u010demu nadati\u201c\nupozorio je Dekovi\u0107, poru\u010div\u0161i da \u0107e se HNVCG i dalje zalagati raditi na\nzajedni\u0161tvu i \u010duvati  hrvatske i\nkatoli\u010dke vrednote.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Lenka Blehova je po podacima Nijemaca koji \u010duvaju\nKotorski misal \u010detvrta osoba koja ga je istra\u017eivala. Njeni su prethodnici bili\ntrojica muzikologa. Maestro Miho Demovi\u0107 Kotorski misal datira stolje\u0107e prije\nod Blehove. Po tom izdanju, Misal je sada dostupan u Boki Kotorskoj i u Hrvatskoj\nsvima kojima mo\u017ee biti podloga za interdisciplinarna istra\u017eivanja:\nmuzikolozima, paleografima, liturgi\u010darima, kodikolozima, povjesni\u010darima\numjetnosti, povjesni\u010darima pisma i minijaturistima. Dekovi\u0107 je zahvalio akademiku\nStjepanu Damjanovi\u0107u koji je napisao recenziju Misala i direktorici Nacionalne\nbiblioteke u Berlinu. Podsjetio je da je Zadar bio glavni grad svih Bokelja od\n1420. g., osobito tijekom 120 godina austrijske uprave nakon toga, jer su Hrvati\niz Boke u Zadru imali svoje zastupnike u Dalmatinskom saboru \u010dije je sjedi\u0161te\nbilo u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Moderatorica prof. dr. Vanda Babi\u0107 rekla je da je\n\u201elijep osje\u0107aj kada netko iz arhive izvu\u010de spis koji zabljesne svojom va\u017eno\u0161\u0107u\nza na\u0161u povijest, kulturu i tradiciju. Taj Misal to zaista jest – svjetlo koje nas\nve\u017ee s precima, s na\u0161om Crkvom, vjerom i nadom\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakladnik HNVCG darovalo je primjerak Kotorskog\npredstavnicima zna\u010dajnih pet ustanova u Zadru. Misal su na dar primili:\nnadbiskup Pulji\u0107, dr. Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, povjesni\u010dar umjetnosti, zaljubljenik u Boku\nkoji je puno pisao o kotorskoj katedrali, dr. Tado Or\u0161oli\u0107, upravitelj Zavoda\nza povijesne znanosti HAZU-a Zadar, dr. Ante Gveri\u0107, ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva\nu Zadru i dr. Miro Juri\u0107, predsjednik zadarskog ogranka Matice Hrvatske. Doga\u0111aj\nsu organizirali Zadarska nadbiskupija, Odjel za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru\ni HKD Napredak Zadar.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjigu \u2018Kotorski misal Sv. Jakova od Lo\u0111e\u2019 predstavili su u \u010detvrtak 12. prosinca u dvorani Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru dr. fra Domagoj Volarevi\u0107, OFM, s KBF-a u Splitu i prof. dr. Josip Lisac. Prigodne govore uputili su zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 i Zvonimir Dekovi\u0107, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vije\u0107a Crne Gore, nakladnika toga vrijednog fototipskog<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38112,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-38111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-i-povijesna-bastina-zadarske-nadbiskupije"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38111"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38111\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}