{"id":37727,"date":"2019-11-30T14:06:50","date_gmt":"2019-11-30T13:06:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=37727"},"modified":"2019-11-30T14:06:50","modified_gmt":"2019-11-30T13:06:50","slug":"zadar-predstavljene-knjige-fra-zlatka-spehara-o-hrvatskom-iseljenistvu-u-juznoj-americi-otisao-je-najpoduzetniji-dio-unutar-hrvatske-nacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2019\/11\/zadar-predstavljene-knjige-fra-zlatka-spehara-o-hrvatskom-iseljenistvu-u-juznoj-americi-otisao-je-najpoduzetniji-dio-unutar-hrvatske-nacije\/","title":{"rendered":"ZADAR: Predstavljene knjige fra Zlatka \u0160pehara o hrvatskom iseljeni\u0161tvu u Ju\u017enoj Americi: \u201eOti\u0161ao je najpoduzetniji dio unutar hrvatske nacije\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Knjige ‘Tragom\nhrvatske niti u Argentini’ i ‘Tragom Hrvata u Argentini, Paragvaju i Urugvaju’\nautora fra Zlatka \u0160pehara predstavili su dr. Ante Deli\u0107 i dr. Ante Brali\u0107 sa\nSveu\u010dili\u0161ta u Zadru u utorak 26. studenog  u dvorani sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u\nZadru. O njihovom nastajanju govorio je autor \u0160pehar na predstavljanju koje su\norganizirali Klasi\u010dna gimnazija Ivan Pavao II. Zadar i Matica hrvatska Zadar.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga ‘Tragom hrvatske niti u Argentini’ je \u201etrajan spomenik \u017ertvi ju\u017enoameri\u010dkih Hrvata koji su nakon pokolja hrvatskog naroda 1945. g. ponijeli i gotovo pola stolje\u0107a neumorno \u010duvali baklju narodne slobode i dr\u017eavne nezavisnosti\u201c i govori o \u201epostblajbur\u0161koj emigraciji koja je svoj prostor slobode na\u0161la u Argentini\u201c istaknuo je dr. Ante Deli\u0107<\/strong>. Stoga je jasno za\u0161to se \u201eknjige fra Zlatka u hrvatskoj javnosti u tzv. srednjostruja\u0161kim medijima nastoje pre\u0161utjeti\u201c, upozorio je dr. Deli\u0107, istaknuv\u0161i da i ta knjiga \u201ejasno pokazuje kako osim dobre volje i napora pojedinaca, jo\u0161 uvijek nemamo sustavnih istra\u017eivanja povijesti hrvatskog iseljeni\u0161tva\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Knjiga je\npisana kao putopis, ima i pustolovnih elemenata, donosi svjetonazor, osje\u0107aje i\n\u017eelje Hrvata Argentine s kojima se \u0160pehar susretao i razgovarao. “Poznata\nje \u010dinjenica kako se za vrijeme trajanja komunisti\u010dke Jugoslavije emigraciju\ngeneralno etiketiralo kao usta\u0161ku, teroristi\u010dku i fa\u0161isti\u010dku. Kada govorimo o\nArgentini, navedena etiketa bila je rezervirana podjednako i za Jozu Kljakovi\u0107a\ni za Antu Paveli\u0107a, za Vikotra Vidu i za Eugena Didu Kvaternika. Radilo se o\nnastavku kori\u0161tenja metodologije po kojoj su za vrijeme Drugog svjetskog rata\nizdajnicima nazivani ne samo pripadnici usta\u0161kog pokreta, nego i Vlatko Ma\u010dek i\nzagreba\u010dki nadbiskup Alojzije Stepinac. Sukladno logici: Tko nije s nama, taj\nje protiv nas\u201c upozorio je dr. Deli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d je\nistaknuo kako su dr\u017eavne vlasti od po\u010detka argentinske neovisnosti zemlju\nhtjele otvoriti svima koji se \u017eele doseliti, jer je povr\u0161ina Argentine velika,\n2 800 000 kilometara kvadratnih, a na prvom popisu stanovni\u0161tva 1869. g. bilo\nje 1 800 000 stanovnika. No, uvjet za useljavanje bio je primati \u201eciviliziran\nsvijet, da pou\u010di na\u0161u Ameriku o slobodi i veleobrtu, pa je stoga treba\nnapu\u010davati s najnaprednijim europskim svijetom\u201c, kako je rekao Juan Bautista\nAlberdi, jedan od utemeljitelja argentinske nacije. Taj kriterij zadovoljili su\nHrvati. Argentina je udomila najvi\u0161e hrvatskih doseljenika u Ju\u017enoj Americi, uz\nprete\u017eite doseljenike iz Italije i \u0160panjolske. \u201eZahvaljuju\u0107i i dalmatinskim\nfranjevcima, argentinski predsjednik Juan Peron u potpunosti je otvorio vrata\nArgentine hrvatskim izbjeglicama poslije Drugog svjetskog rata. Navodno je\njedna hrvatska delegacija htjela zahvaliti predsjedniku Peronu za prihvat\nprognanih Hrvata poslije sloma NDH, na \u0161to je Peron odgovorio: ‘Argentina je\nzahvalna vama, Hrvatima. Svaki tre\u0107i Hrvat koji se uselio u Argentinu jest\nvisokoobrazovan \u2013 ima fakultet ili dva!’. Peron je ve\u0107 tada konstatirao\n\u010dinjenicu o kojoj se u Hrvatskoj desetlje\u0107ima nije smjelo govoriti, a glasi – u\nArgentinu je nakon sloma NDH oti\u0161ao cvijet hrvatske inteligencije, odnosno njen\nmanji dio koji je imao sre\u0107u pre\u017eivjeti put od Bleibur\u0161kog polja do Argentine\u201c\nistaknuo je dr. Deli\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Naglasio je\nkako su doseljeni hrvatski intelektualci u po\u010detku radili fizi\u010dke poslove, jer\nsu argentinske vlasti tra\u017eile radnike. Prof. Vinko Nikoli\u0107 radio je kao sluga u\nbolnici, dr. Franjo Nevisti\u0107 utovaravao je ugljen u luci, prof. Ivan Or\u0161ani\u0107 bio\nje pomo\u0107ni zidar, dr. Ivo Korsky radio je u pekari. Dr. Deli\u0107 je citirao\nzna\u010dajan uvid \u0160pehara kojega je zapisao u predgovoru knjige: \u201eDok se\nmnogobrojne argentinske dr\u017eavne institucije nazivaju imenima poznatih Hrvata, o\nnjima se u Hrvatskoj skoro i ne govori. Imam osje\u0107aj kako za njihovo\nspominjanje u Hrvatskoj nije ostalo dovoljno slova u abecedi jer su ih\nistro\u0161ili \u2013 i jo\u0161 uvijek tro\u0161e na imena koja miri\u0161u na Istok. Zato sam odlu\u010dio\nhrvatskom niti povezati nepoznate Hrvate i njihove sudbine, spomenuti poznate,\nkako se ni\u0161ta od onoga \u0161to pripada hrvatskom narodu ne bi ostavilo\nprogramiranom i nasrtljivom zaboravu, \u0161to su sustavno provodili biv\u0161i, a\nnastavili zdu\u0161no sada\u0161nji vlastodr\u0161ci u zemlji matici \u2013 u Hrvatskoj\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZahvaljuju\u0107i\nsvom beskompromisnom protujugoslavenskom opredjeljenju, hrvatska emigracija je\nbila jedan od glavnih neprijatelja jugoslavenske dr\u017eave, s Katoli\u010dkom Crkvom.\nMi\u0161ljenje komunisti\u010dkih vlasti o hrvatskoj emigraciji najjasnije je izrekao\npoznati komunisti\u010dki du\u017enosnik Vladimir Bakari\u0107 na 10. sjednici CK SKH u\nsije\u010dnju 1970. u Zagrebu: ‘Hrvatsku jo\u0161 ne\u0161to karakterizira. Ona ima najve\u0107u i\nnajgoru emigraciju. Najve\u0107u po broju, pa kad izuzmemo staru emigraciju, ima\nnajve\u0107u politi\u010dku emigraciju iz vremena ovog rata. I najgoru po tome \u0161to nitko\nnije tako neprijateljski raspolo\u017een od svih drugih emigracija prema\nJugoslaviji’. Autor \u0160pehar svjestan je da i danas imamo ideolo\u0161kih sljedbenika\ni \u010duvara ba\u0161tine Bakari\u0107a. Isti\u010de kako nije Hrvatska ta koja ne \u017eeli Hrvate iz\nemigracije, nego su to vlastodr\u0161ci u Hrvatskoj\u201c rekao je dr. Deli\u0107, istaknuv\u0161i\nda jo\u0161 uvijek nije osnovan Hrvatski iseljeni\u010dki muzej, a o tome se govori ve\u0107\n20 godina.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U knjizi se\nnagla\u0161ava i nezaobilazna uloga katoli\u010dkih sve\u0107enika u izbjegli\u0161tvu Hrvata u\nArgentini. Ove godine obilje\u017eava se 90 godina od odlaska prvog hrvatskog\nfranjevca fra Leonarda Ruskovi\u0107a (Pelje\u0161ac) koji je 1929. g. oti\u0161ao u Argentinu\nbiti s hrvatskim doseljenicima. U narednim godinama, s pove\u0107anjem doseljenika\nstizali su i brojni drugi franjevci. Me\u0111u argentinskim Hrvatima djelovali su i\nfranjevci Provincije sv. Jeronima iz Zadra, fra Lino Pedi\u0161i\u0107 s Pa\u0161mana i fra\nBonifacije Perovi\u0107 iz Arbanasa. \u201eFra Lino Pedi\u0161i\u0107 se u svibnju 1945. povla\u010dio\niz Zagreba u egzodusu hrvatskog naroda prema Austriji. Prema nalogu svojih\npretpostavljenih krajem ljeta 1946. sti\u017ee u Argentinu radi duhovne i pastoralne\nskrbi o sve ve\u0107em broju hrvatskih izbjeglica. Bio je imenovan i glavnim\ntajnikom Argentinske katoli\u010dke komisije za useljenike\u201c rekao je dr. Deli\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d je\nrekao kako je Udba u svojim dokumentima pisala o \u201eneprijateljskoj djelatnosti\ngrupe katoli\u010dkih sve\u0107enika u Buenos Airesu\u201c, franjevce je nazivala usta\u0161ama, a\nnjihovo pastoralno djelovanje, poput gradnje \u0161kole za djecu nazivali su\n\u201eneprijateljska organizovanija politi\u010dka djelatnost protiv Jugoslavije\u201c i\n\u201eagenturno obave\u0161tajni rad\u201c.  U Udbinim\nizvje\u0161\u0107ima prigovara se kako su automobili iski\u0107eni sa slikama Stepinca i\nhrvatskim grbom, kako je fra Lino \u201euspio da u \u0161koli ima i jedan \u010das na hrvatskom\njeziku za vrijeme kojega on uveli\u010dava usta\u0161ku ideologiju, borbu hrvatskog\nnaroda protiv komunizma i srbizma\u201c. Knjiga \u0160pehara sadr\u017ei brojne nepoznate\npodatke, \u201eusmena i pisana svjedo\u010danstva hrvatskih iseljenika zbog \u010dega \u0107e za\nistra\u017eiva\u010de hrvatskog iseljeni\u0161tva na ju\u017enoameri\u010dkom kontinentu biti\nnezaobilazno vrelo\u201c poru\u010dio je dr. Deli\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Govore\u0107i o knjizi ‘Tragom Hrvata u Argentini, Paragvaju i Urugvaju’, dr. Ante Brali\u0107 <\/strong>rekao je da iz svake njene stranice \u201eizvire ljubav prema Hrvatskoj, prema hrvatskom iseljeni\u0161tvu i beskrajnom moru patnje koju su svi ti ljudi morali podnijeti da bi bili netko i ne\u0161to. Za razliku od Sjeverne Amerike, Hrvati u Ju\u017enoj Americi pripadaju vi\u0161im slojevima stanovni\u0161tva u socio-ekonomskom statusu i uspje\u0161ni su \u010dlanovi tih zajednica\u201c naglasio je dr. Brali\u0107, istaknuv\u0161i da je \u201edolazak brojne i educirane poslijeratne emigracije promijenio stavove najve\u0107eg dijela iseljeni\u0161tva u Ju\u017enoj Americi\u201c. Naime, ve\u0107ina hrvatskih iseljenika prije ili poslije Prvog svjetskog rata, iz predradi\u0107evskog vremena, jo\u0161 nije imala izra\u017eenu jaku hrvatsku nacionalnu svijest jer proces integracije hrvatske nacije jo\u0161 nije bio zavr\u0161en. U njega tada nije bilo uklju\u010deno selja\u0161tvo, to se doga\u0111a s djelovanjem Stjepana Radi\u0107a i HSS-a. Nacionalno osvje\u0161tenom hrvatskom iseljeni\u0161tvu \u201enajve\u0107i doprinos dala je poslijeratna emigracija nakon Drugog svjetskog rata, koja je za razliku od prija\u0161nje emigracije bila educirana, nacionalno svjesna i s jasnim politi\u010dkim stavovima. Bila je na strani koju su nove partizanske komunisti\u010dke vlasti istjerale\u201c rekao je dr. Brali\u0107. Hrvatska dr\u017eavna samostalnost potaknula je iseljenike i \u010detvrte generacije da u\u010de Hrvatski jezik, navode\u0107i da su \u201enjihovi pradjedovi, djedovi, bake i prabake govorili tim na\u0161kim jezikom i podnijeli su ogromne \u017ertve da bi njihovi potomci \u017eivjeli boljim \u017eivotom. Za njih je u\u010denje hrvatskog jezika i posje\u0107ivanje zemlje podrijetla bilo vra\u0107anje duga svojim precima\u201c istaknuo je dr. Brali\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Istaknuo je da\nArgentinci Hrvate, za razliku od drugih useljenih naroda u Argentini, vide kao\nradi\u0161ne, odlu\u010dne i poduzetne. \u201e\u010cesto ne razmi\u0161ljamo o tom tragi\u010dnom dijelu\nhrvatskog iseljeni\u0161tva, jer upravo oni koji su najpoduzetniji unutar jedne\nnacije, oni su oti\u0161li. Mi koji smo ostali, mi smo uglavnom bili manje\npoduzetni. Tako da je to vi\u0161e desetlje\u0107a vi\u0161egeneracijsko iseljavanje onog\nnajpoduzetnijeg sloja hrvatskog stanovni\u0161tva tako\u0111er jedan od razloga za\u0161to smo\nmi na ovakvoj razini ekonomske razvijenosti tj. nerazvijenosti. I to je posljedica\u201c\nupozorio je dr. Brali\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Hrvati u\nParagvaju su jedna od mla\u0111ih organizacijskih struktura. Pravo o\u017eivljavanje\nhrvatske zajednice po\u010dinje tek 2015. g. s osnivanjem te\u010daja hrvatskog jezika i\nParagvajske udruge Hrvata koja ima 50 aktivnih \u010dlanova. Prvi iseljenik u\nParagvaj je isusovac Nikola Planti\u0107 iz 18. st. koji je organizirao domoroda\u010dko\nstanovni\u0161tvo. Najvi\u0161e paragvajskih Hrvata doseljava se do Prvog svjetskog rata,\nnajvi\u0161e s Bra\u010da i dose\u017ee 5000 potomaka. Zbog paragvajskih vojnih diktatura nije\nbilo pogodno vrijeme za osnivanje iseljeni\u010dkih organizacija. Dr. Brali\u0107 je\nnaveo njemu najemotivniji trenutak opisan u knjizi. Autor \u0160pehar ispred\nHrvatskog Panteona na groblju Recoleta po\u010deo je molitvu za mrtve. Hugo\nEstigarribia, predsjednik paragvajske udruge Hrvata zamolio je fra Zlatka: \u201eMolite\nna hrvatskom jeziku. Tako \u0107e nas na\u0161i pokojni bolje razumjeti. Oni su voljeli\nHrvatsku i pri\u010dali hrvatski\u201c. \u017divu\u0107i pargavajski Hrvati nisu znali hrvatski, tamo\ndesetlje\u0107ima nije bilo hrvatskog sve\u0107enika. \u201eNakon toga je sestra Eva koja je\nznala hrvatski zapjevala na hrvatskom ‘\u010cuj nas Majko’. Dirljivi je to opis\nemocionalnog stanja hrvatskih iseljenika u trenucima molitve i pjesme\u201c rekao je\ndr. Brali\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Urugvaj je\npovr\u0161inom jedna od najmanjih ju\u017enoameri\u010dkih zemalja, ali me\u0111u najrazvijenijima\ni s najduljom tradicijom demokratskih institucija. Prvi poznati hrvatski\niseljenik je \u0160ime Matuli\u0107 koji je 1790. g. do\u0161ao s Bra\u010da. Poznati su pisac\nEduardo Antoni\u0107, pjesnikinja Elena Rivera Vidovi\u0107, slikarica Sonja Vidovi\u0107. Hrvati\nsu organizirani u glavnom gradu Montevideu. \u201eUrugvajski Hrvati su 1928. g.\npokazali jasnu nacionalnu svijest jer su javno osudili atentat na hrvatske\nzastupnike u beogradskoj skup\u0161tini. Njih 157 tada su se sastali i odlu\u010dili\nosnovati Hrvatski dom. Domovinski rat i stvaranje suvremene hrvatske dr\u017eave\ndovelo je do ubrzanog ujedinjenja hrvatske dijaspore u Urugvaju. Organizirali\nsu se u skupljanju pomo\u0107i ugro\u017eenoj Hrvatskoj \u0161to je dodatno doprinijelo o\u010duvanju\nhrvatskog zajedni\u0161tva u Urugvaju\u201c rekao je dr. Ante Brali\u0107, poru\u010div\u0161i: \u201eTko\n\u017eeli u\u0107i u svijet zajednica Hrvata u Ju\u017enoj Americi, neka pro\u010dita knjige fra\nZlatka \u0160pehara jer su lijepo i pouzdano napisane\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Brali\u0107 je\ns Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, podru\u010dje njegovog znanstvenog\ninteresa je nacionalna povijest Novog vijeka. Dr. Deli\u0107 je asistent na Odjelu\nza izobrazbu u\u010ditelja i odgojitelja na zadarskom sveu\u010dili\u0161tu, predava\u010d je kolegija\n‘Pregled povijesti hrvatskog naroda’ i ‘Pregled svjetske povijesti’.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Voditelj je\nbio Luka Knez. Prigodnu rije\u010d uputio je Radomir Juri\u0107, predsjednik ogranka\nMatice hrvatske u Zadru. \u201eFra Zlatko je poznati hrvatski franjevac, knji\u017eevnik\ni putopisac. S osobitim po\u0161tovanjem sje\u0107amo se koliko je pomogao Hrvatskoj i\nBiH tijekom domovinskog obrambenog rata, koliko je u\u010dinio u Vukovaru nakon\npovratka u domovinu 1999. g. gdje je duhovno i materijalno skrbio o ljudima.\nIstaknuo se i u obnovi franjev\u010dkog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru,\npoznate su i vukovarske adventske sve\u010danosti u kojima je sudjelovao\u201c rekao je\nJuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U glazbenom dijelu ve\u010deri nastupio je sastav Magnificat HKUMST-a Zadar. Prihod od prodaje knjiga tijekom te ve\u010deri fra Zlatko je namijenio za pomo\u0107 Vukovaru u sklopu akcije ‘Vukovaru ZaDar’ HKUMST-a Zadar.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjige ‘Tragom hrvatske niti u Argentini’ i ‘Tragom Hrvata u Argentini, Paragvaju i Urugvaju’ autora fra Zlatka \u0160pehara predstavili su dr. Ante Deli\u0107 i dr. Ante Brali\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u utorak 26. studenog  u dvorani sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru. O njihovom nastajanju govorio je autor \u0160pehar na predstavljanju koje su organizirali Klasi\u010dna gimnazija<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37728,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-37727","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-i-povijesna-bastina-zadarske-nadbiskupije"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37727"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37727\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}