{"id":373,"date":"2009-05-28T08:32:27","date_gmt":"2009-05-28T06:32:27","guid":{"rendered":"http:\/\/zadar.hbk.hr\/?p=373"},"modified":"2009-05-28T08:32:27","modified_gmt":"2009-05-28T06:32:27","slug":"sv-stosija-povezuje-zadar-i-veronu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/?p=373","title":{"rendered":"Sv. Sto\u0161ija povezuje Zadar i Veronu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\"><span class=\"norm\"><img decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-378\" title=\"11554\" src=\"http:\/\/zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2009\/05\/11554.jpg\" alt=\"11554\" width=\"109\" height=\"90\" \/>Verona, &#8211; Jedinstvena monografija talijansko-ruskoga slikara pasteliste in\u017e. Pierra Tchakhotinea &#8220;Sveta Anastazija Sirmijska \u2013 Crkve i sakralna umjetnost u Europi&#8221; predstavljana je 19. svibnja u sve\u010danoj dvorani kaptolske biblioteke u Veroni. Monografija ima 352 stranice i 485 ilustracija a jedinstvena je po tome \u0161to iscrpno dokumentacijski predstavlja jednu kr\u0161\u0107ansku sveticu i njezin kult \u2013 starokr\u0161\u0107ansku mu\u010denicu Anastaziju (Sto\u0161iju) &#8211; koja je naslovnica mnogih crkava diljem Europe i svijeta, a tako i stolne crkve u Zadru i velebne bazilike u Veroni. Predgovor monografiji napisali su kardinal Paul Poupard, nekada\u0161nji prefekt Papinskog vije\u0107a za kulturu, te Mihail Piotrovski, ravnatelj glasovitog muzeja Hermitage u Sankt Petersburgu. Na predstavljanje monografije u eminentnom prostoru Kaptolske biblioteke Verone, jednoj od najpoznatijih i najvrednijih talijanskih biblioteka, kao poseban gost pozvan je od strane veronskoga biskupa Giuseppea Zentija i zadarski nadbiskup Ivan Pren\u0111a, koji se rado odazvao. Predstavljanje je organizirao Me\u0111unarodni odbor sv. Anastazije u Italiji, \u010diji je predsjednik Pierre Tchakhotine, zajedno s Vije\u0107em za kulturu Verone i Veronskom biskupijom. Uz nadbiskupa Pren\u0111u i biskupa Zentija, u predstavljanju su sudjelovali prefekt kaptolske biblioteke mons. Alberto Piazzi, povjerenica za kulturu pokrajine Verone dr. Erminia Perbellini, rektor bazilike Sv. Anastazije u Veroni don Edoardo Sacchella te vikar za kulturu biskupije Verona mons. Giancarlo Grandis. Djelo je plod vi\u0161egodi\u0161njeg rada za\u010detnika projekta &#8220;Sveta Anastazija \u2013 nada za mir u Europi i svijetu&#8221; slikara Tchakhotinea koji je oko lika sv. Anastazije okupio veliki broj slikara, kulturnih djelatnika i entuzijasta iz raznih zemalja. Monografija sadr\u017ei mno\u0161tvo podataka o svetici, njezinu hagiografiju, povijest \u0161irenja kulta, popise mjesta gdje se \u0161tuje, fotografije crkava, oltara, slika, kipova, relikvijara i zvona, tekstove molitava i liturgijskih himana, kao i najnovijih umjetni\u010dkih djela nastalih u sklopu ovoga projekta &#8220;Sveta Anastazija \u2013 nada za mir&#8221;. Katalog sadr\u017ei popise na pet jezika: talijanskom, frnacuskom, engleskom, hrvatskom i ruskom. Anastazija je kao mlada Rimljanka svjedo\u010dila svoju kr\u0161\u0107ansku vjeru osobito milosr\u0111em prema utamni\u010denicima a mu\u010deni\u0161tvo je podnijela za Dioklecijana 304. godine u Sirmijumu, dana\u0161njoj Srijemskoj Mitrovici. Povezana je s akvilejskim mu\u010denicima sv. Kr\u0161evanom i sv. Zoilom, tako\u0111er zadarskim za\u0161titnicima. Relikvije su joj prenesene u Carigrad, odakle ih je zadarski biskup Donat u IX. st. prenio u Zadar, dobiv\u0161i ih na dar od bizantskoga cara Nicefora zbog uspje\u0161nog posredovanju mira s Karlom Velikim. Zadrani, u \u010dijoj katedrali danas po\u010divaju njezine relikvije, je nazivaju Sto\u0161ija. \u0160tuje se jednako na kr\u0161\u0107anskom Istoku kao i na Zapadu kao velikomu\u010denica, kao za\u0161titnica zarobljenika, bolesnika tijela i du\u0161e, a zaziva se osobito kod zemljotresa i pri porodu. \u010citava je Europa posuta njezinim crkvama i kapelama. Projekt &#8220;Sveta Anastazija \u2013 nada za mir u Europi i svijetu&#8221; iz kojega je nastala monografija, rodio se godine 1995., kada je na na\u0161im prostorima trajao rat, te je skupina umjetnika oko Tchakhotinea kr\u0161\u0107anski nadahnutom umjetno\u0161\u0107u htjela pridonijeti miru. Tako su nastale dvije slike \u2013 ikone &#8211; svete Anastazije, jedna u stilu isto\u010dnih pravoslavnih ikona, a druga tipi\u010dna za katoli\u010dki sakralni stil, koja prikazuje lik Anastazije u njezinoj crkvici iz 10. st. u Pijemontu. Ikone su izradili ruski slikari Nadia Lavrova i Nikola Gaverdoski, a oblijetale su i svemir u ruskoj letjelici &#8220;Mir&#8221;, kao znakovita molitva za mir. Kasnije su ih osobno blagoslovili papa Ivan Pavao II., ruski patrijarh Aleksij II., carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I. i srpski patrijarh Pavle. Nakon toga je \u010ditav projekt dobio pokroviteljstvo i potporu UNESCO-a, zatim Europskog savjeta u Strasbourgu te Papinskog vije\u0107a za kulturu. Oko ikona se po\u010deo okupljati vrijedan fond slika i skulptura na temu sv. Anastazije uz sudjelovanje umjetnika iz raznih zemalja: Rusije, Italije, Poljske, Srbije, Njema\u010dke, Hrvatske, Francuske, Danske, Bugarske, Gr\u010dke, Argentine i Meksika. Tako je nastala svjetska izlo\u017eba sv. Anastazije koja je hodo\u010dastila gradovima gdje se na poseban na\u010din \u010dasti ta svetica, povezuju\u0107i ljude, \u0161ire\u0107i poruku mira i evan\u0111eoskih vrijednosti te poti\u010du\u0107i na dijalog. Nakon vrlo uspje\u0161ne izlo\u017ebe u Zadru godine 2006., Me\u0111unarodni odbor u suglasju s umjetnicima odlu\u010dio je da trajno sjedi\u0161te izlo\u017ebe bude u Zadru zajedno s budu\u0107om fondacijom koja \u0107e okupljati umjetni\u010dka djela i dokumentaciju o sv. Anastaziji, te povezivati sva mjesta gdje se ona \u0161tuje. Sv. Anastazija ovoga je puta povezala dva drevna europska grada i dvije Crkve \u2013 Veronu i Zadar u kojima se nalaze dvije najve\u0107e crkve u Europi posve\u0107ene sirmijskoj mu\u010denici. Anastazijin kult dospijeva u Veronu krajem V. st., kada ostrogotski kralj Teodorik uz rijeku Adige podi\u017ee prvu baziliku u Italiji njoj u \u010dast. Danas ova velebna bazilika, izuzetno umjetni\u010dki dotjerana i ukra\u0161ena, nosi naziv sv. Petra Veronskog i sv. Anastazije, krase\u0107i taj lijepi renesansni grad svojom monumentalno\u0161\u0107u, ba\u0161 kao \u0161to njezina nadaleko poznata romani\u010dka katedrala krasi Zadar. Predstavljaju\u0107i monografiju, autor Tchakhotine je kazao: &#8220;Ova je knjiga posve\u0107ena svima onima koji su pridonijeli o\u010duvanju spomena sv. Anastazije, a o\u017eivljavanje njenog spomena u sje\u0107anju \u010dovje\u010danstva ima i svoju specifi\u010dnu vrijednost u kontekstu europske civilizacije, navlastito njezinih kr\u0161\u0107anskih korjena.&#8221;<br \/>\nNadbiskup Pren\u0111a predstavio je javnosti Verone kult i zna\u010daj sv. Anastazije u Zadru, te najavio proslavu 1200 godina od dolaska njezinih relikvija u Zadar 2010. godine i tom prigodom pozvao subrata biskupa Zentija kao i rektora Anastazijine bazilike u Veroni na proslavu u Zadar. Budu\u0107i da sami Veronjani vrlo malo znaju o liku i povijesti velemu\u010denice Anastazije, predstavljanje monografije kao i intervent mons. Pren\u0111e bili su izvanredna prigoda da se njezin lik osvijetli i bolje upozna, \u0161to su istakli i ostali predstavlja\u010di. &#8220;Rado smo prihvatili pokroviteljstvo predstavljanja ove vrijedne monografije jer smatramo da nam susret posve\u0107en mladoj \u017eeni mu\u010denici kao mostu Istoka i Zapada i uop\u0107e vrlo suvremenom liku, nudi izuzetnu i dragocjenu priliku za promi\u0161ljanje na\u0161ih kulturnih i duhovnih korjena&#8221;, istakla je dr. Perbellini, pro\u010delnica za kulturu Pokrajine Verona. Vrijednost ovakvih inicijativa prelazi granice lokalnog zna\u010denja i za narode i za mjesne Crkve istaknuo je i veronski biskup Zenti, a otkrivanjem velikih likova kr\u0161\u0107anstva otkrivamo svoje korijene i rastemo u spoznaji svoje vjere i kulture. Nadbiskup Pren\u0111a javno je zahvalio veronskoj umjetnici Mariji Luisi Cavaggioni koja je darovala zadarskoj katedrali sliku lika sv. Anastazije koja se nalazi na jednoj koloni bazilike u Veroni. &#8220;Knjiga koju predstavljamo jedan je u nizu koraka prema na\u0161oj zajedni\u010dkoj \u017eelji, a to je da bi sv. Anastazija postala simbolom mira, dijaloga i suradnje me\u0111u europskim narodima, prihva\u0107ena od njih i kao za\u0161titnica&#8221;, istakao je nadbiskup Pren\u0111a.<\/span><\/span><\/p>\n<p>U sklopu pohoda Veroni, nadbiskup Pren\u0111a dao je i interview za svjetsku katoli\u010dku televiziju Telepace u kojem je govorio o liku sv. Anastazije i njezinom zna\u010denju za grad Zadar, Zadarsku nadbiskupiju i za kr\u0161\u0107anstvo uop\u0107e. U nadbiskupovoj pratnji bili su prof. Livio Marijan, tajnik odbora Izlo\u017ebe sv. Anastazije\/Sto\u0161ije u Zadru, i \u0111akon don Tomsilav Dubinko, nadbiskupov tajnik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Verona, &#8211; Jedinstvena monografija talijansko-ruskoga slikara pasteliste in\u017e. Pierra Tchakhotinea &#8220;Sveta Anastazija Sirmijska \u2013 Crkve i sakralna umjetnost u Europi&#8221; predstavljana je 19. svibnja u sve\u010danoj dvorani kaptolske biblioteke u Veroni. Monografija ima 352 stranice i 485 ilustracija a jedinstvena je po tome \u0161to iscrpno dokumentacijski predstavlja jednu kr\u0161\u0107ansku sveticu i njezin kult \u2013 starokr\u0161\u0107ansku<a class=\"article-read-more\" href=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/?p=373\"><i class=\"flownewsicon fa-angle-double-right\"><\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-373","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=373"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/373\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}