{"id":33962,"date":"2019-05-15T13:35:39","date_gmt":"2019-05-15T12:35:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33962"},"modified":"2019-05-15T13:35:39","modified_gmt":"2019-05-15T12:35:39","slug":"zadar-prof-dr-giuseppina-de-simone-sredisnjost-religijskog-iskustva-u-formaciji-i-navjestaju-evandelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2019\/05\/zadar-prof-dr-giuseppina-de-simone-sredisnjost-religijskog-iskustva-u-formaciji-i-navjestaju-evandelja\/","title":{"rendered":"ZADAR: Prof. dr. Giuseppina De Simone: ‘Sredi\u0161njost religijskog iskustva u formaciji i navje\u0161taju Evan\u0111elja’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>O temi \u201eSredi\u0161njost religijskog iskustva u formaciji i navje\u0161taju Evan\u0111elja\u201c na Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c govorila je prof. dr. Giuseppina De Simone iz Napulja u petak 10. svibnja u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. De Simone predaje kolegije Op\u0107e etike i Filozofije religije na odjelu San Luigi u Napulju na Papinskom teolo\u0161kom fakultetu ju\u017ene Italije te Fundamentalnu teologiju i Filozofiju religije na Institutu za religijske znanosti Ivan Duns Scot. Tako\u0111er predaje i na Papinskom lateranskom sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dr. De Simone je istaknula da u predavanju polazi od dvostrukog uvjerenja: navje\u0161taj Evan\u0111elja ima humaniziraju\u0107u snagu, a religijsko iskustvo je najprirodnije i najsvojstvenije iskustvo ljudskog bi\u0107a. \u201ePolazimo od teze da navje\u0161taj Evan\u0111elja mora biti utemeljen u religijskom iskustvu koje podupire ispravan razvoj i s njim najve\u0107i procvat ljudskosti. Navje\u0161taj evan\u0111elja polazi od onoga \u0161to najvi\u0161e karakterizira ljudsko bi\u0107e, a to je otvorenost prema transcendentnom. Religijsko iskustvo u svojoj temeljnoj strukturi stvara pogodno tlo za navje\u0161taj evan\u0111elja, susreta i dijaloga koji se \u0161iri ne samo na religije nego i na kulture, na osobne susrete i na ljudski \u017eivot kao takav\u201c rekla je dr. De Simone.<\/p>\n

\"\"<\/a>U odre\u0111enju sada\u0161njeg stanja, predava\u010dica je rekla da se \u010dini kako u dana\u0161njem svijetu ne postoji interes za religijsko iskustvo, osobito u zapadnom svijetu i da je sekularizacija radikalno promijenila na\u010din razumijevanja \u017eivota, svakodnevni \u017eivot, odnos prema stvarima i vremenu, a osobito poimanje \u010dovjeka. \u201eCharles Taylor u tom kontekstu govori da smo pre\u0161li iz jednog dru\u0161tva u kojem je bilo virtualno nemogu\u0107e ne vjerovati u Boga, u dru\u0161tvo u kojem je vjera shva\u0107ena kao jedan od mogu\u0107ih izbora.Vjerovati nije ne\u0161to \u0161to se podrazumijeva, nego na\u010din \u017eivota koji tra\u017ei opravdanje. Nije strah od nepoznatoga ili potreba da se uhvatimo za ne\u0161to \u0161to ponovno budi pitanje apsolutnoga, nego potraga koja izra\u017eava intuiciju jednog \u2018od kuda\u2019, dubokog korijena bez kojeg se ne mo\u017ee.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u0160panjolski filozof Xavier Zubiri govori o religijskoj \u010dinjenici u svjetlu koje je mogu\u0107e razumjeti svako pitanje, dimenziju i religijsko iskustvo. Mo\u017eemo re\u0107i da je religijsko iskustvo \u010dinjenica, ne hipoteza ili \u017eelja, nego najdublja stvarnost ljudskog bi\u0107a. Prije nego postane religijsko iskustvo, religija je iskustvo, unutarnje i duboko iskustvo koje se stapa s najdubljim temeljem, s istinom o \u010dovjeku\u201d rekla je dr. De Simone.<\/p>\n

\"\"<\/a>Istaknula je kako \u201enije slu\u010dajno da se danas ponovno govori o duhovnosti, \u010dak i o mistici, i izvan granica religije. Danas govorimo o duhovnosti koja \u017eeli biti autonomna u odnosu na odredbe i religijski izri\u010daj, dakle, duhovnost bez Boga\u201d. Mnoge isto\u010dnja\u010dke religioznosti su u ne-religijskim kontekstima, kao joga i neki oblici ekolo\u0161ke duhovnosti u potrazi za harmonijom s prirodom. \u201eUnutar tih iskustava postoji potraga za upori\u0161tem koje \u0107e dati snagu vlastitom postojanju i \u017eivljenju, potreba za pronala\u017eenjem vlastitog identiteta. Tako Teylor govori o prelasku religije kao \u2018stila \u017eivota\u2019 na religioznost \u2018stilova \u017eivota\u2019\u201d rekla je predava\u010dica.<\/p>\n

\"\"<\/a>Religija, jo\u0161 vi\u0161e religijska iskustva nisu nestala ve\u0107 su se razasula i multiplicirala i mogu se prona\u0107i i tamo gdje ih se ne o\u010dekuje, poru\u010dila je dr. De Simone. \u201eKako ne ostati \u0161okiran nasuprot \u010dvrstih uvjerenja ambijentalista i vegana koji od svojih izbora \u010dine skoro pa jednu religiju. U Meksiku se govori o \u2018kultu svete smrti\u2019 ra\u0161irenom me\u0111u siroma\u0161nim skupinama u najsiroma\u0161nijim \u010detvrtima; radi se o sinkretisti\u010dkoj religioznosti koja ujedinjuje elemente starih religioznosti i kr\u0161\u0107anstva u potrazi za spasenjem od siroma\u0161tva i nesigurnosti. Sve je ra\u0161ireniji integralizam kao ponovna ponuda vjerskih simbola, bilo da govorimo o kr\u0161\u0107anstvu, islamu, \u017eidovstvu, hinduizmu, kako bi nametnuli vlastiti identitet, sve do uklanjanja onoga koga smatraju neprijateljem ili prijetnjom\u201d rekla je dr. De Simone.<\/p>\n

\"\"<\/a>Govore\u0107i o iskustvu Boga i osloboditeljskom navje\u0161taju Evan\u0111elja, dr. De Simone je istaknula da se \u201edanas na poseban na\u010din name\u0107e potreba za razlu\u010divanjem onoga \u0161to je autenti\u010dno religijsko i mogu\u0107ih deformacija, karikatura ili instrumentaliziranja. Moramo nau\u010diti prepoznati konstante religijskog iskustva koje postoji i koje obilje\u017eava ljudsku du\u0161u za \u010ditav \u017eivot. Odnos s Bogom nije samo od kuda dolazimo, nego ono u \u010demu se kre\u0107emo i jesmo. Sve u nama te\u017ei k Bogu jer sve \u017eivi od ovog odnosa. \u010covjek je \u2018poznavatelj Boga\u2019 kako ka\u017ee Meister Eckhart\u201d istaknula je dr. De Simone, naglasiv\u0161i: \u201eBog ne prestaje govoriti ljudskom srcu i ne prestaje nas privla\u010diti k sebi. Njegova nazo\u010dnost prepoznaje se u beskrajnoj razli\u010ditosti doga\u0111aja i \u017eivotnih puteva, kao zraka svjetlosti koja se prelama u beskraj, prolaze\u0107i kroz pukotine koje ispunjava. Tako je i s Bo\u017ejom prisutnosti u ljudskoj du\u0161i, u savjesti svakog \u010dovjeka.<\/p>\n

\"\"<\/a>Bog potpuno ispunjava dubine na\u0161eg bi\u0107a. Bez njega ne mo\u017eemo ni\u0161ta i nemogu\u0107e je misliti na \u010dovjeka bez Boga. Ova prisutnost u nama nije plod na\u0161ih osvajanja, nagrada za na\u0161e zasluge, plod na\u0161ih napora. Ona je \u010disti dar: neizmjerni i nezaslu\u017eeni. Beskrajna ljubav koja nam se daruje i koja je na\u0161 \u017eivot. Kao takva, ta ljubav koja je \u017eivot i koja nas \u010dini, ima potrebu biti prepoznata, tra\u017ei da joj pripadamo i da budemo dio nje\u201d potaknula je dr. De Simone.<\/p>\n

\"\"<\/a>Upozorila je na \u201eopasnost da poistovjetimo Boga sa sobom, s na\u0161im potrebama, opasnost da ga u\u010dinimo funkcionalnim u ekspanziji vlastitog ja, u na\u0161im i projektima na\u0161e grupe, zajednice ili na\u0161eg naroda; to je uvijek prisutno, s dramati\u010dnim posljedicama koje iz toga proizlaze\u201d. \u201eIsus Krist nam je objavio lice Oca koji nas nikad ne ostavlja, \u010dija se ljubav nikad ne umara i nikad se ne odvaja od nas, ali koja se uvijek ne podudara s na\u0161im na\u010dinom gledanja. Ona je uvijek vi\u0161a od onoga \u0161to mo\u017eemo zamisliti i nadati se i za koju ne smijemo misliti da je mo\u017eemo uhvatiti i odrediti: radi se o bezuvjetnoj ljubavi koja iznena\u0111uje i koja se ne mo\u017ee svesti na posjedovanje\u201d poru\u010dila je dr. De Simone, istaknuv\u0161i da je \u201eevan\u0111elje osloba\u0111aju\u0107e i humaniziraju\u0107e, jer nam objavljuje Boga koji je iznad, ali istodobno nam je intimniji od nas samih, vodi nas k sebi i uzdi\u017ee nas iznad svake ku\u0161nje, kako ne bi ostali zarobljeni u la\u017enim svetostima\u201d.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eNavje\u0161taj evan\u0111elja nas osloba\u0111a od svake apsolutizacije kona\u010dnoga kao \u0161to su politika, domovina, narod, kulturna tradicija ili la\u017ene religioznosti. Vra\u0107a nam odnos s apsolutnim i transcendentnim koji nas otvara za susret s drugim, za odgovornost za svijet i povijest. Navje\u0161taj evan\u0111elja mo\u017ee unijeti na\u010delo slobode i humanosti u religijsko iskustvo, pomo\u0107i otkriti duboki smisao, doprinijeti njegovom razvoju i autenti\u010dnoj zrelosti u procesu formacije koja se u tom smislu pokazuje kao locus theologicus evangelizacije\u201d poru\u010dila je prof. dr. Giuseppina De Simone iz Napulja.<\/p>\n

I.G.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi \u201eSredi\u0161njost religijskog iskustva u formaciji i navje\u0161taju Evan\u0111elja\u201c na Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c govorila je prof. dr. Giuseppina De Simone iz Napulja u petak 10. svibnja u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. De Simone predaje kolegije Op\u0107e etike i Filozofije religije na odjelu San Luigi u<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":33963,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-33962","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33962","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33962"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33962\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}