{"id":27926,"date":"2018-06-03T21:05:29","date_gmt":"2018-06-03T20:05:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27926"},"modified":"2018-06-03T21:05:29","modified_gmt":"2018-06-03T20:05:29","slug":"nin-znanstveni-simpozij-ecclesia-nonensis-proslost-ninske-biskupije-drugi-dan-simpozija-2-lipnja-2018-integralno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2018\/06\/nin-znanstveni-simpozij-ecclesia-nonensis-proslost-ninske-biskupije-drugi-dan-simpozija-2-lipnja-2018-integralno\/","title":{"rendered":"NIN: ZNANSTVENI SIMPOZIJ ‘ECCLESIA NONENSIS: PRO\u0160LOST NINSKE BISKUPIJE’ – Drugi dan Simpozija, 2. lipnja 2018. (integralno)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Dvodnevni znanstveni simpozij ‘Ecclesia Nonensis: Pro\u0161lost Ninske biskupije’ zavr\u0161en je u subotu 2. lipnja u Baroknoj ku\u0107i u Ninu, kada je odr\u017eano jedanaest predavanja o ninskom kaptolu, glagolja\u0161tvu, bratov\u0161tinama, sveti\u0161tu Gospe od Ze\u010deva. U izlaganju ‘Posjedi Ninske biskupije i Kaptola od 16. do konca 18. stolje\u0107a’, Zdenko Dundovi\u0107 temeljem dokumenata iz Dr\u017eavnog arhiva u Veneciji, Tajnog vatikanskog arhiva i Arhiva Zadarske nadbiskupije, opisao je gospodarsko poslovanje ninske biskupske menze u tom prijelomnom razdoblju. Tada su gospodarstvo Ninske biskupije uni\u0161tili prodor Osmanlija, pitanje prostora Ninske biskupije \u010diji su kanonici branili svoje posjede od zadarskog nadbiskupa i kaptola koji su htjeli da ono \u0161to su Mle\u010dani osvojili pripadne Zadarskoj nadbiskupiji, kao i dolazak novog stanovni\u0161tva, Morlaka koji odbijaju pla\u0107ati ninskom biskupu desetinu od posjeda.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U 16. st. \u017eivot ninskog kaptola ovisi samo o nadarbini Gospe od Ze\u010deva koja nad Ninom bdije duhovno i gospodarski. Ninski kaptol vodio je sporove i s kanonicima mleta\u010dkog porijekla kojih je bilo puno u Ninu; u njemu nisu \u017eivjeli, ali htjeli su primati prihode od ninskih nadarbina. U mnogim dokumentima, i u jednome iz 1315. g. pi\u0161e da \u201ezadarska mitra uzurpira prostor Ninske biskupije\u201c. Dundovi\u0107 je rekao da \u0107e u svom radu, temeljem obimnog istra\u017eivanja i obrade 4 873 dokumenta, postaviti hipotezu da je \u201ezadarski nadbiskup sura\u0111ivao s mleta\u010dkom vladom s ciljem da se Ninska biskupija uni\u0161ti daleko prije nego je to do\u0161lo po\u010detkom 19. st.\u201c U 17. st. i Skradinska biskupija \u017eeli pro\u0161iriti svoj prostor na podru\u010dje Ninske biskupije. Vrijedni sve\u0107enici arhi\u0111akon Toma Neki\u0107, kasniji ninski biskup i arhiprezbiter Jerolim Dundovi\u0107 spasili su ninske posjede i ninski kaptol od pretenzija mleta\u010dkih crkvenih i svjetovnih vlasti.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘O prijenosu ninskih relikvija u Zadar i povratku u Nin’ Valter Kotlar opisao je kako su zbog turskih prodora, benediktinke ninskog samostana sv. Marcele u kojem je bilo 80 redovnica, krajem 15. st. oti\u0161le u Zadar gdje su relikvije prenesene u 17. st., a 1782. g. opet su sve\u010dano prenesene u Nin. U izlaganju ‘Redovni\u0161tvo u Ninskoj biskupiji’ Stanko \u0160kunca istaknuo je djelovanje benediktinaca u ninskoj opatiji sv. Ambroza. Prvi tragovi redovni\u0161tva na na\u0161em podru\u010dju su polovicom 4. st., a njihov ja\u010di razvoj je u 6. st. dolaskom benediktinaca iz Italije. U 15. st. franjevci se zauzimaju da u Nin do\u0111u kao duhovnici benediktinki sv. Marcele koje su \u017eivjele u samostanu uz crkvu sv. Marije; u 13. st. pre\u0161le su u klarise, poslije u dominikanke. Franjevci Presvetog Otkupitelja sa sjedi\u0161tem u Ninu imali su veliku ulogu u o\u010duvanju kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Glagoljica u Ninskoj biskupiji’, Grozdana Franov \u017divkovi\u0107  istaknula je da su sve \u017eupe Ninske biskupije bile glagolja\u0161ke. Predstavila je \u0161to je sve ostalo od glagoljskih spomenika iz Ninske biskupije \u010diji zapisi na glagoljskim misalima i brevijarima sadr\u017ee puno povijesnih podataka. Najstariji sa\u010duvani spomenici Ninske biskupije su Misal kneza Novaka dovr\u0161en 1368. g., koji je upotrijebljen za glavni predlo\u017eak u prvotisku iz 1483. g. za pripremu prve hrvatske inkunabule, a nalazi se u Nacionalnoj knji\u017enici u Be\u010du. U njemu se nalaze najstariji hrvatski glagoljski stilovi. Zatim Berlinski misal 1401.\/1402. g., Glagoljski misal iz Rovanjske 1402. g. Kameni natpis iz Asserije iz 1426. g. s podru\u010dja Ninske biskupije najstariji je glagoljski kameni zapis. Prezbiter Marko iz crkve sv. Luke prepisuje Misal 1435.-1441. g. koji se nalazi u Vatikanu, Misal iz 1443. g. iz Lukova \u010duva se u Sloveniji. Ulomak iz Misala iz 15. st. nalazi se u Ruskoj nacionalnoj knji\u017enici u Sankt Peterburgu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Postojale su i glagolja\u0161ke \u0161kole u Ninu. God 1470. kleri\u010dka \u0161kola iz Nina preseljava u Zadar u pala\u010du ninskih biskupa. U toj \u0161koli je predavao i njome upravljao poznati kanonik Matej Matijevi\u0107, kojeg Petar Zorani\u0107 u uvodu romana  ‘Planine’ naziva ‘predragi u\u010ditelj’. U 17. st. Nin nije imao sjemeni\u0161te ali je imao osobu koja je podu\u010davala klerike; u to vrijeme bilo je deset sve\u0107eni\u010dkih kandidata \u010diji je u\u010ditelj zavr\u0161io \u0161kole u Rimu. Priuli u vizitaciji 1603. g. bilje\u017ei glagoljske misale u \u0161est \u017eupa, pet glagoljskih rituala i \u010detiri glagoljska brevijara. Iz Ninske biskupije potje\u010du mnoge glagoljske mati\u010dne knjige i glagoljski kodeksi, glagoljske knjige propovijedi, moralno kazuisti\u010dke odredbe, oporuke, tiskani misali i brevijari koji se nalaze u Stalnoj izlo\u017ebi glagoljice SICU-a u Zadru i Arhivu Zadarske nadbiskupije. Pet kutija transliteriranih tekstova spremni su za objavljivanje.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Glagoljica u Vrsima’ Pavao Kero istaknuo je kako su Vrsi jedina \u017eupa Ninske biskupije u kojoj su sa\u010duvane matice na glagoljici (to podrazumijeva razdoblje nakon Kandijskog rata). Od 1700. do 1822. tri matice pisane su kurzivnom glagoljicom. Kero smatra da je to zato \u0161to su u Vrsima djelovali \u017eupnici iz Zadarske nadbiskupije koji su bili vrsni glagolja\u0161i, (te je naveo imena zaslu\u017enih sve\u0107enika glagolja\u0161a: Ivan Lani\u010devi\u0107 je pisao u glagoljskom Misalu 1685. g., Martin Sladojevi\u0107 1717.-1722., Jure Ku\u0161tera 1733.-1760., Marko Maleti\u0107, \u0160ime Ku\u0161tera, Stipan Ku\u0161tera, Frane Ivosi\u0107, Jure Matak, Jerolim Mir\u010deta, Ivan Stipanovi\u0107, Roko U\u0161alj i Sre\u0107ko Lovreti\u0107. Jedan od vr\u0161kih glagoljskih kodeksa, Madrikula sv. Mihovila 1700.-1822. uskoro \u0107e se objaviti u faksimilu i transliteraciji u sklopu edicije Monumenta Glagolitica Archidioecesi Iadertinae.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Izlaganje ‘Leksi\u010dke osobitosti glagoljskih rukopisa moralno-kazuisti\u010dkih odredbi ninskih biskupa iz 17. i 18. stolje\u0107a’ odr\u017eao je Ivica Vigato, a ‘Bratov\u0161tine Ninske biskupije’ Grozdana Franov \u017divkovi\u0107, od 14. do po\u010detka 20. st. U Ninu je bila i srednjovjekovna bratov\u0161tina Sv. Nikole. Na ninskom podru\u010dju bila je sve\u0107eni\u010dka bratov\u0161tina Svetoga Duha Ravnih kotara i puno lai\u010dkih bratov\u0161tina, potvr\u0111eno i po njihovim apostolskim vizitacijama  1579. i 1603. g.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U katedrali u Ninu bila je bratov\u0161tina Presvetog sakramenta, bratov\u0161tina Svetog raspe\u0107a, 1694. g. osnovana je bratov\u0161tina u \u010dast Gospe od Ze\u010deva, bratov\u0161tina uz crkvu Svetog Duha u NInu. Dominikanska crkva sv. Ivana Krstitelja imala je istoimenu bratov\u0161tinu, zatim Gospe od Milosti i Sveti Ruzarij. U crkvi sv. Mihovila djelovala je bratov\u0161tina tog imena kao i ‘Liga’ \u010diji je zadatak bio dr\u017eati hajduke i razbojnike dalje od ninskog teritorija, bratov\u0161tina sv. Marije Magdalene. \u017divkovi\u0107 je predstavila i bratov\u0161tine djelatne na podru\u010dju Ninske biskupije, izvan samog grada Nina.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Izvori Arhiva Zadarske nadbiskupije za poznavanje pro\u0161losti Ninske biskupije’ Oliver Modri\u0107 predstavio je postojanje dokumenata prije ukinu\u0107a Ninske biskupije, nakon ukinu\u0107a i sada\u0161nje stanje. U Arhivu Zadarske nadbiskupije nalazi se  fond od 11 serija u 73 kutije dokumenata iz Ninske biskupije: sudski i kaptolski spisi, vizitacije, statistika, rukopisi, tiskovine. To je gradivo sre\u0111ivano od sredine 2015. do kraja 2016. g.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Poku\u0161aj obnove biskupskoga sjedi\u0161ta u Ninu poslije Rapallskoga ugovora’, Lidija Turi\u0107 opisala je prilike i stanje crkvenog teritorija Zadarske nadbiskupije nakon Rapalskog ugovora 1920. g. koji se od tada nalazio u dvije dr\u017eave, Kraljevini Italiji i Kraljevini SHS. Zadarski sve\u0107enici zala\u017eu se za ponovnu uspostavu Ninske biskupije sa sjedi\u0161tem u Biogradu na moru. S tom namjerom upoznali su i svog nadbiskupa Vinka Puli\u0161i\u0107a te se 1921. g. sastaju u Preku na Ugljanu. Dogovorili su se da \u0107e svim crkvenim i dr\u017eavnim vlastima upu\u0107ivati pisma i dopise kako bi se na teritoriju Kraljevine SHS obnovila Ninska biskupija s vlastitim rezidencijalnim biskupom i kaptolom u Ninu ili Biogradu. Na poziv Mate Garkovi\u0107a 31. kolovoza 1922. g. u samostanu sv. Frane u Zadru osnovali su ‘Sve\u0107eni\u010dku uzajamnost’ koja \u201eima na se preuzeti \u010dasnu povijesnu zada\u0107u da uvijek odr\u017eava budnim pitanje obnove Ninske biskupije\u201c. U tekstu konkordata iz 1935. g. potpisanom u Vatikanu pi\u0161e da Ninska biskupija obuhva\u0107a cijelo podru\u010dje koje je prije pripadalo Zadarskoj biskupiji, a koje se nalazi u Kraljevini Jugoslaviji \u010diji je apostolski administrator bio \u0161ibenski biskup. God. 1941. papa je dozvolio nunciju da mo\u017ee raditi na ponovnom uspostavljanju Ninske biskupije, no dogodio se rat i to je pitanje stavljeno sa strane.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nin je sredi\u0161nje marijansko sveti\u0161te Zadarske nadbiskupije od ukazanja Gospe od Ze\u010deva 1517. g. Iz podru\u010dja etnolo\u0161ke ba\u0161tine Ninske biskupije, u izlaganju ‘Sveti\u0161te Gospe od Ze\u010deva kroz povijest’ Marija Dejanovi\u0107 opisala je dvadeset obi\u010daja iz suvremenog vremena o \u0161tovanju Gospe od Ze\u010deva. Don Luka Jeli\u0107 za to je \u0161tovanje rekao da predstavlja veliku narodnu sve\u010danost koje je okupljalo i osam tisu\u0107a hodo\u010dasnika. Nekada\u0161nji ninski \u017eupnik don \u010cedomil \u0160upraha obnovio je crkvicu Gospe od Ze\u010deva na istoimenom oto\u010di\u0107u 1988. g. a ta je zavjetna svetkovina upisana i kao nematerijalno kulturno dobro u Registru kulturnih dobara RH.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Predajno-religijska kontekstualizacija maritimnog hodo\u010da\u0161\u0107a Gospi od Ze\u010deva’ Mario Kati\u0107 opisao je religijski predajni kontekst \u0161tovanja Gospe od Ze\u010deva. Predaja je lokalno znanje kojem se vjeruje i ima utemeljenje u povijesnim faktima. Kati\u0107 je opisao zna\u010dajke maritimnih hodo\u010da\u0161\u0107a koje su karakteristi\u010dne i za \u0161tovanje Gospe od Ze\u010deva. Naj\u010de\u0161\u0107e je rije\u010d o otoku ili nekom mjestu koje je uz more, na moru. Uvijek se pojavljuje crkva, samostan, pustinjak, monah, institucija Crkve, \u010dime se pokazuje kontinuitet svetosti samog prostora. Prve naznake hodo\u010da\u0161\u0107a su u kriznim razdobljima za tu lokalnu ili nacionalnu zajednicu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Predaja to mjesto hodo\u010da\u0161e\u0107nja \u010dini posebnim; uvijek je to sigurno mjesto u geografskom, fizi\u010dkom, realnom mjestu, pa je i uvala uz Ze\u010devo najsigurnija i mirna luka u tamo\u0161njem morkom okru\u017eenju. Pojavljuje se bunar, sveta voda. To su specifi\u010dna lokalna ukazanja, postoji pu\u010dka pobo\u017enost, molitva; Gospa ima mo\u0107 nad vremenom, klimatskim osobinama. Pojavljuje se ritualno kru\u017eenje oko kipa, njegovo dodirivanje. Ukazanje ima ekonomski, gospodarski i politi\u010dki utjecaj i va\u017eno je na svim razinama za lokalnu ali i nacionalnu zajednicu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Simpozij je drugog dana po\u010deo misnim slavljem koje je u ninskoj \u017eupnoj crkvi sv. Anselma predvodio umirovljeni gospi\u0107ko-senjski biskup Mile Bogovi\u0107. Rekao je da mu je nadahnu\u0107e za izgradnju Crkve hrvatskih mu\u010denika u Udbini bila ninska crkva sv. Kri\u017ea. Sudionici Simpozija, koje je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 nazvao \u201eglasnicima starine i pronositeljima svjetla istine\u201c, susret su zavr\u0161ili poslijepodnevnim posjetom Muzeju ninskih starina i terenskim obilaskom povijesnih lokaliteta na tlu nekada\u0161nje Ninske biskupije, pod vodstvom Radomira Juri\u0107a.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvodnevni znanstveni simpozij ‘Ecclesia Nonensis: Pro\u0161lost Ninske biskupije’ zavr\u0161en je u subotu 2. lipnja u Baroknoj ku\u0107i u Ninu, kada je odr\u017eano jedanaest predavanja o ninskom kaptolu, glagolja\u0161tvu, bratov\u0161tinama, sveti\u0161tu Gospe od Ze\u010deva. U izlaganju ‘Posjedi Ninske biskupije i Kaptola od 16. do konca 18. stolje\u0107a’, Zdenko Dundovi\u0107 temeljem dokumenata iz Dr\u017eavnog arhiva u Veneciji,<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-27926","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27926"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27926\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}