{"id":27913,"date":"2018-06-02T22:21:57","date_gmt":"2018-06-02T21:21:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27913"},"modified":"2018-06-02T22:21:57","modified_gmt":"2018-06-02T21:21:57","slug":"nin-znanstveni-skup-ecclesia-nonensis-proslost-ninske-biskupije-prvi-dan-1-lipnja-2018-integralno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2018\/06\/nin-znanstveni-skup-ecclesia-nonensis-proslost-ninske-biskupije-prvi-dan-1-lipnja-2018-integralno\/","title":{"rendered":"NIN: ZNANSTVENI SKUP ‘ECCLESIA NONENSIS: PRO\u0160LOST NINSKE BISKUPIJE’ – Prvi dan Simpozija, 1. lipnja. 2018. (integralno)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Dvodnevni znanstveni skup ‘Ecclesia Nonensis: Pro\u0161lost Ninske biskupije’ po\u010deo je u petak 1. lipnja u Baroknoj ku\u0107i u Ninu, kojega zbog Vi\u0161eslavove krstionice, spomenika pokr\u0161tenja Hrvata iz Nina, nazivaju ‘hrvatskim Betlehemom’. Prvoga dana odr\u017eano je dvadeset predavanja o zemljopisnom prostoru, arheolo\u0161koj crkvenoj ba\u0161tini Ninske biskupije, njenom odnosu s drugim biskupijama, o ninskim za\u0161titnicima, ukidanju i obnovi biskupskog sjedi\u0161ta te osmanlijskom osvajanju. Simpozij prvi put na jednom znanstvenom skupu temeljem brojnih povijesnih izvora iz Hrvatske i inozemstva, sveobuhvatno obra\u0111uje dugu, kompleksnu i va\u017enu povijest nekada\u0161nje Ninske biskupije koja je prema nekima postojala u apostolskim vremenima, a sigurno je njeno postojanje od 9. st. do 1828. g.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Ninska biskupija i njezin kaptol u povijesnim izvorima i literaturi’ Ante Gulin je rekao da utemeljenje Ninske biskupije potvr\u0111uju papinska pisma iz 9. i 10. st. Prvi ninski biskup bio je Teodozije 879. g. koji je i adresat pisma Ivana VIII. 7. lipnja 879. g., kad papa pohvaljuje njegovu vjernost Rimu. Taj se datum slavi kao Dan hrvatske diplomacije. Biskupija je direktno podre\u0111ena Svetoj Stolici 840. g. Apostolicitet svetih Anselma, koji je bio iz kruga 72 Isusova u\u010denika, \u0111akona Ambroza i Marcele koji su \u0161irili kr\u0161\u0107anstvo u Ninu zabilje\u017een je u crkvenom dokumentu iz 1230. g. U predavanju ‘Izvori za povijest Ninske biskupije u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru’ Dubravka Koli\u0107 navela je dokumente iz mleta\u010dkog razdoblja, francuske, prve i druge austrijske uprave, spise kurija i vizitacije, osobne i obiteljske arhive. Milenka Bukvi\u0107 u izlaganju ‘Izvori i literatura u Znanstvenoj knji\u017enici u Zadru za poznavanje pro\u0161losti Ninske biskupije’ istaknula je kronotaksu ninskih biskupa i njihovih grbova na pergamenama.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Prostorni obuhvat Ninske biskupije’ Damir Maga\u0161 je naglasio da je u Ninu u 9. st. stolovao biskup za cijeli hrvatski prostor, nadle\u017enost Ninske biskupije bila je teritorijalno istovjetna hrvatskoj dr\u017eavi. U izlaganju ‘Ninska biskupija na novovjekovnim kartama’, Josip Fari\u010di\u0107 je predstavio karte od 16. do po\u010detka 19. st. na kojima su prikazi Nina, a nalaze se i u Veneciji i Rimu. \u201eKarte su bile medij komunikacije, one pozicioniraju Nin kao zana\u010dajn faktor, istaknuto urbano sredi\u0161te. Kontaktni prostor Ninske biskupije obuhva\u0107ao je velik dio Ravnih Kotara, Bukovice i dijelove Like i Krbave. Od 15. do 17. st. to je bio prostor triju konfrontacija: Mleta\u010dke republike, Habsbur\u0161ke monarhije i Osmanlijskog carstva. Te tri euroazijske sile sukobile su se upravo na hrvatskom nacionalnom prostoru i ote\u017eale dru\u0161tveno gospodarski \u017eivot na hrvatskom prostoru. Upravo je Ninska biskupija najve\u0107im dijelom bila popri\u0161te tih zbivanja koja su poprimala i apokalipti\u010dne razmjere \u0161to se lo\u0161e odrazilo na daljnji razvoj Nina do stabilizacije u 18. i 19. st.\u201c rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Izlaganje \u201eAenona-Nona-Nin: preobrazba arheolo\u0161kog krajolika\u201c priredili su Martina Dubolni\u0107 Glavan, Mate Musta\u0107 i Roko Suri\u0107, a ‘Dr. Luka Jeli\u0107 i po\u010deci prou\u010davanja ninskih starina’ Martina Dubolni\u0107 Glavan. Taj sve\u0107enik, arheolog i povjesni\u010dar (1864.-1922.) osnovao je 1909. g. starinarsku zbirku u crkvi sv. Kri\u017ea u Ninu i pomogao svekoliki ekonomski oporavak ninske op\u0107ine. U izlaganju ‘Po\u010deci kr\u0161\u0107anstva u gradu Ninu i njegovom ageru u svjetlu arheolo\u0161kih nalaza’ Ante Ugle\u0161i\u0107 istaknuo je postojanje ranokr\u0161\u0107anskog oratorija sv. Asela u 5. st. u Ninu, mu\u0161kog benediktinskog samostana sv. Ambroza iz 9. st. i \u017eenskog benediktinskog samostana uz crkvu sv. Marije iz 10. st. Radomir Juri\u0107 i Ana Jordan Kne\u017eevi\u0107 u izlaganju ‘Srednjovjekovne crkve na \u0161irem ninskom podru\u010dju’ naveli su postojanje 28 crkava u u\u017eem podru\u010dju Ninu, povijesna jezgra ninskog oto\u010di\u0107a imala ih je 12, a \u0161ire podru\u010dje Ninske biskupije vi\u0161e od 80 crkava. To su predromani\u010dke, ranoromani\u010dke, romani\u010dke i goti\u010dke. Samo romani\u010dkih i goti\u010dkih crkava na tom prostoru ima 60. Jedinstvene su crkve Sv. Kri\u017e i Sv. Nikola. \u201eToliko crkava govori o zna\u010denju Nina u prethodnom vremenu, u rimsko doba, prije toga su zna\u010dajne liburnska i starokr\u0161\u0107anska zajednica. Nije bez razloga Nin izabran biti prvom hrvatskom biskupijom sredinom 9. st. To je jedinstveni prostor, tu su po\u010deci prve hrvatske biskupije \u010diji je biskup nadle\u017ean za cijeli prostor hrvatske dr\u017eave do 928. g. kada se Ninska biskupija ukida, a ponovno se obnavlja u 11. st. i traje do 1828. g.\u201c rekao je Juri\u0107. <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Odr\u017eana su i predavanja: ‘Titulari i namjene ranokr\u0161\u0107anskih i srednjovjekovnih crkava s prostora Ninske biskupije’, Ana Jordan Kne\u017eevi\u0107, ‘Kapiteli iz crkve sv. Marije u Ninu’, Mirja Jarak, ‘Episkopalni kompleks u Ninu’, Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, ‘Nin i njegova Crkva izme\u0111u tri patrijarhata, Rima, Carigrada i Akvileje’, Petar Vranki\u0107, ‘Odakle su do\u0161li ninski za\u0161titnici? O podrijetlu kulta sv. Asela, sv. Marcele i sv. Ambroza u Ninu’, Trpimir Vedri\u0161, ‘Pitanje Ninske biskupije na Splitskim saborima 10. i 11. stolje\u0107a: ukidanje i obnova biskupskog sjedi\u0161ta u Ninu’, Zvjezdan Strika, ‘Ninska biskupija tijekom 15. stolje\u0107a na temelju izvora iz rimskih arhiva (s osvrtom na gospodarsko stanje biskupije)’, Jadranka Nerali\u0107, ‘Osmanski prodori na teritorij Ninske biskupije tijekom druge polovice 16. i 17. st.’, Tea Perin\u010di\u0107 i ‘Utjecaj Kandijskog rata (1645.-1669.) na demografske promjene u ninskoj komuni’, Bo\u017eena Glavan. Nin je najte\u017ei urbicid do\u017eivio namjernim ru\u0161enjem 1646. g. od strane Mle\u010dana, da ga ne osvoje Turci i tu ne formiraju bazu za daljnje osvajanje. U izlaganju ‘Odnos Ninske i Splitske Crkve u ranom srednjem vijeku prema pisanim vrelima’, Mirjana Matijevi\u0107 Sokol pojasnila je sukob salonitansko-splitskog i ninskog biskupa oko metropolitanske jurisdikcije u Hrvatskoj u 9. st., \u0161to je dovelo i do odr\u017eavanja dva splitska crkvena sabora 925. i 928. g. na kojima je splitska Crkva tra\u017eila primat i nad Ninskom biskupijom. Ninski biskup ima teritorij, a splitski ba\u0161tinu salonitanske metropolije.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju ‘Srednjovjekovna Hrvatska u doba ninskoga biskupa Jurja Divni\u0107a (1479.-1529.)’ Borislav Grgin opisao je djelovanje Divni\u0107a u tom vremenu svog upravljanja biskupijom. Vlastitim sredstvima 1528. g. obnovio je ninsku katedralu sv. Anselma i u njoj izgradio grobnicu te je osobno posjetio boji\u0161te Krbavske bitke rekav\u0161i da je tu najvi\u0161e stradalih iz njegove diijeceze. Biskup Divni\u0107 je svjedok i komentator zbivanja o traumati\u010dnom razdoblju za osmanlijskih prodora o \u010demu postoje pisani zapisi, a njegovu pastirsku blizinu narodu potvr\u0111uje i  da je osobno sudjelovao u obrani Nina.    <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na po\u010detku simpozija prigodne rije\u010di uputili su Emil \u0106urko, gradona\u010delnik Grada Nina, akademik Nenad Cambi, voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru, dr. Dijana Vican, rekotorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, mons. Martin Vidovi\u0107, naslovni nadbiskup Nina i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Mons. Pulji\u0107 je podsjetio na misao engleskog spisatelja Johna Bergera kako je za \u201euni\u0161tenje neke zajednice dovoljno razoriti njezinu pro\u0161lost. Jer, kad se izgubi povijesno pam\u0107enje i sje\u0107anje, preostaje obi\u010dna, banalna svakodnevica\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pam\u0107enje kao sastavni dio identiteta pojedinca, zajednice i naroda vrlo je bitno za sada\u0161njost i za budu\u0107nost, rekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i da \u201enije bez razloga Jahve preko Mojsija tra\u017eio neka ‘narod nikada ne zaboravi, nego u srcu trajno \u010duva \u010dudesne stvari koje je vlastitim o\u010dima vidio’ i neka to ‘prenosi s koljena na koljeno’. \u201ePovijest je svjedok vremena ali i u\u010diteljica \u017eivota, pa ne \u017eelimo dopustiti da se stvari potiskuju u zaborav. Pam\u0107enje je sastavni dio osobnog identiteta, obitelji, zajednice i naroda, a spomen na va\u017ene povijesne doga\u0111aje govori o na\u0161em ishodi\u0161tu i ukorijenjenosti. Spominju\u0107i svoju pro\u0161lost, imamo prigodu sjetiti se silnih Bo\u017ejih djela i \u010dudesnih povijesnih zahvata za koja valja uputiti nebu zahvalnu molitvu. Povijest nije samo svjedok vremena i glasnica starine, nego i svjetlo istine i u\u010diteljica \u017eivota\u201c rekao je mons. Pulji\u0107<\/em>.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvodnevni znanstveni skup ‘Ecclesia Nonensis: Pro\u0161lost Ninske biskupije’ po\u010deo je u petak 1. lipnja u Baroknoj ku\u0107i u Ninu, kojega zbog Vi\u0161eslavove krstionice, spomenika pokr\u0161tenja Hrvata iz Nina, nazivaju ‘hrvatskim Betlehemom’. Prvoga dana odr\u017eano je dvadeset predavanja o zemljopisnom prostoru, arheolo\u0161koj crkvenoj ba\u0161tini Ninske biskupije, njenom odnosu s drugim biskupijama, o ninskim za\u0161titnicima, ukidanju i<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-27913","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27913"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27913\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}