{"id":24793,"date":"2017-11-10T10:01:17","date_gmt":"2017-11-10T09:01:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24793"},"modified":"2017-11-10T10:01:17","modified_gmt":"2017-11-10T09:01:17","slug":"zagreb-sjednica-vijeca-hbk-za-kulturu-i-crkvena-kulturna-dobra-pod-predsjedanjem-mons-z-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/11\/zagreb-sjednica-vijeca-hbk-za-kulturu-i-crkvena-kulturna-dobra-pod-predsjedanjem-mons-z-puljica\/","title":{"rendered":"ZAGREB: SJEDNICA VIJE\u0106A HBK ZA KULTURU I CRKVENA KULTURNA DOBRA pod predsjedanjem mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Redovita sjednica Vije\u0107a HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra koju je sazvao i njome predsjedao zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, predsjednik toga Vije\u0107a, odr\u017eana je u srijedu 8. studenoga u prostorijama HBK u Zagrebu. Tema zasjedanja bila je ‘Ususret  Europskoj godini kulturne ba\u0161tine’ i neki kulturni doga\u0111aji kr\u0161\u0107anske inspiracije koji se zadnjih godina odr\u017eavaju diljem Hrvatske. Najprije je mons. Pulji\u0107 izvijestio kako su Europski parlament i Vije\u0107e Europske unije 17. svibnja 2017. g. odlu\u010dili proglasiti da 2018. godina bude \u201eEuropska godina kulturne ba\u0161tine”. Ideali, na\u010dela i vrijednosti zajedni\u010dki su \u201eizvor sje\u0107anja, razumijevanja, identiteta, dijaloga, kohezije i kreativnosti za Europu\u201c, stoji u obrazlo\u017eenju te odluke. U preambuli Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi se kako su potpisnici \u201enadahnuti kulturnim, vjerskim i humanisti\u010dkim naslje\u0111em Europe\u201c odlu\u010dili da se sljede\u0107a godina obilje\u017ei kao godina Europske kulturne ba\u0161tine. <\/p>\n

Europska godina kulturne ba\u0161tine dobra je prigoda razmi\u0161ljati o \u201e\u010dovjeku kao stvaratelju kulture\u201c naglasio je mons. Pulji\u0107. U tomu nam mo\u017ee pomo\u0107i u\u010diteljstvo Crkve, osobito dvojica velikih papa, Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. \u201eSv. Ivan Pavao II. je pisao kako fizi\u010dke sile, osje\u0107aji, inteligencija ne odre\u0111uju \u010dovjeka, ve\u0107 ga treba mjeriti mjerom svijesti i savjesti. Time se on distancira od ideologija koje razmi\u0161ljanja o \u010dovjeku zapo\u010dinju od slika stvorenih putem socijalnih, povijesnih, kulturnih, materijalnih ili politi\u010dkih uvjetovanosti. Uz to, sv. Ivan Pavao II. navodi dvije bitne dimenzije kulture: slobodu koja izvire iz ‘dubine duha, iz bistrine uma i iz nesebi\u010dne ljubavi’, te cjelovitost koja ‘nije niti sam duh, niti samo tijelo; a ni sama individualnost, kao niti sama socijalnost’. Ona zapravo vapi za transcendencijom jer u \u010dovjeku ‘drijema izvanpovijesni element koji je izvorom njegove ljudskosti’\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

Ivan Pavao II. je pisao o potrebi \u201eobnove kulture\u201c koja \u0107e se dogoditi ako se \u201eznanstvena misao i snaga vjere udru\u017ee u tra\u017eenju istine koju je Bog objavio \u010dovjeku\u201c. Sredstva za obnovu kulture su razum i znanost. Budu\u0107i da se razum zadnjih stolje\u0107a \u201epokazao samodostatnim\u201c, \u010desto se \u201eizjedna\u010davalo religiju s iracionalno\u0161\u0107u\u201c. Zbog toga se sveti Ivan Pavao II. nije umarao ponavljati kako razum mo\u017ee ostvariti potencijal svojih mogu\u0107nosti ako \u201eprihvati zagrljaj s vjerom\u201c. Preobrazba \u010dovjeka, znanosti i kulture dogodit \u0107e se kad se udru\u017ee razum i vjera, znanost i etika. \u201eNadati se kako \u0107e Crkva u Europskoj godini kulturne ba\u0161tine (2018.) znati ponuditi svoje silno blago ba\u0161tinjeno i stvarano stolje\u0107ima. A uz to pokazati put obnove kr\u0161\u0107anske kulture koja \u0107e se dogoditi ako \u201erazum zagrli vjeru, a znanost krene u svoje pustolovine pod ruku s etikom\u201c kako je pisao i govorio sveti Ivan Pavao II.\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

Nakon usvajanja Zapisnika s posljednjeg zasjedanja, pre\u0161lo se na izvje\u0161\u0107a o nekim kulturnim doga\u0111ajima kr\u0161\u0107anske inspiracije zadnjih godina diljem Hrvatske. O \u201cDanima kr\u0161\u0107anske kulture\u201d u Splitu, \u0160ibeniku i Dubrovniku govorio je akademik Emilio Marin. O \u201cTjednu kr\u0161\u0107anske kulture\u201d u Osijeku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu u organizaciji \u201cUdruge katoli\u010dkih intelektualaca\u201d izvijestio je mons. Luka Marijanovi\u0107. O \u201cFestivalu kr\u0161\u0107anskog kazali\u0161ta\u201d koji se ve\u0107 tre\u0107u godinu odvija u Zagrebu govorio je mons. Nedjeljko Pintari\u0107, a o kulturnim doga\u0111ajima u sklopu \u201cDana hrvatskih svetaca i bla\u017eenika\u201d u Kri\u017eevcima izvijestio je don Damir mr. Bobovec. O kulturnim programima koji je odvijaju u sklopu \u201cKr\u0161evanovih danima kr\u0161\u0107anske kulture\u201d u Zadru govorio je mons. Pavao Kero.  <\/p>\n

Kao zadnja to\u010dka susreta, predsjednik Vije\u0107a HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra, mons. \u017delimir Pulji\u0107 odr\u017eao je kratko slovo \u201eIn memoriam dr. Darka Ga\u0161parovi\u0107a\u201c koji je bio dugogodi\u0161nji \u010dlan Vije\u0107a. Preminuo je 7. sije\u010dnja 2017. g. u Rijeci, u 73. godini \u017eivota. Rodio se 27. travnja 1944. g. u Zagrebu, gdje je maturirao na Klasi\u010dnoj gimnaziji, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te magistrirao i doktorirao iz dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti na istom fakultetu. Objavio je petstotinjak kazali\u0161nih kritika, ogleda, feljtona, polemika i kolumni u mnogim hrvatskim i stranim \u010dasopisima i listovima. Autor je deset knjiga iz podru\u010dja teatrologije, teorije knji\u017eevnosti, dramske i putopisne knji\u017eevnosti. Objavljivao je tekstove duhovnog zna\u010daja u kr\u0161\u0107anskoj obiteljskoj reviji Kana, bio je \u010dlan Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, Matice hrvatske, Hrvatskog dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa, Hrvatskog dru\u0161tva politi\u010dkih zatvorenika, Dru\u017ebe Bra\u0107a Hrvatskog Zmaja te \u010dlan Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za kulturu i crkvena kulturna dobra. Veliki i decentan skup gra\u0111ana koji su do\u0161li na rije\u010dko groblje Kozalu oprostiti se od njega, pokazuje kako su ga neizmjerno cijenili i znali da je bio uzoran vjernik.  On je svake nedjelje dolazio i pjevao na misu u dominikanskoj crkvi svetoga Jeronima u Rijeci, pa ga je isti zbor ispratio na vje\u010dni po\u010dinak. <\/p>\n

Kao intendant u Rijeci Ga\u0161parovi\u0107 je otvorio kazali\u0161te gradu i grad uveo u kazali\u0161te dramatizacijom romana \u201eVje\u017ebanje \u017eivota\u201c Nedjeljka Fabria. Taj je komad postao za\u0161titnim znakom grada Rijeke i njezine kazali\u0161ne umjetnosti. Dr. Ga\u0161parovi\u0107 po vokaciji je bio pjesnik, a njegov umjetni\u010dki jezik bio je pro\u017eet dubokom duhovno\u0161\u0107u. Posljednju knjigu posvetio je \u201esvojoj duhovnoj bra\u0107i (Nelku, \u0160acu, Jordanu) suputnicima i supatnicima u traganju za zlatnim runom u vremenu, nevremenu i svevremenu, za sve \u0161to su dijelili u nedjeljivome\u201c. Tako je napisao na prvoj stranice knjige \u201eZlatnoga runa\u201c koja je objavljena dva dana prije njegove prerane smrti. Tim kratkim prisje\u0107anjem na po\u0161tovanoga kolegu, \u010dlanovi Vije\u0107a HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra htjeli su zahvaliti za njegov doprinos na podru\u010dju teatrologije i knji\u017eevnosti, te osobiti na polju osobnog vjerni\u010dkog svjedo\u010danstva i kr\u0161\u0107anske kulture. On sam uputio je posljednjom knjigom \u201eZlatnoga runa\u201c \u201enajve\u0107u zahvalnost Stvoritelju koji mu je dao darove i sposobnost da ih prepozna, prihvati i umno\u017ei\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Redovita sjednica Vije\u0107a HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra koju je sazvao i njome predsjedao zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, predsjednik toga Vije\u0107a, odr\u017eana je u srijedu 8. studenoga u prostorijama HBK u Zagrebu. Tema zasjedanja bila je ‘Ususret  Europskoj godini kulturne ba\u0161tine’ i neki kulturni doga\u0111aji kr\u0161\u0107anske inspiracije koji se zadnjih godina odr\u017eavaju diljem<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-24793","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24793"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24793\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}