<\/a>‘Sve\u0107enici glagolja\u0161i i njihova ostav\u0161tina’ naziv je znanstvenog kolokvija koji je u petak 20. listopada odr\u017ean u dvorani Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru. Organizatori su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Udruga glagolja\u0161a Zadar, a suorganizatori Odjel za informacijske znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Provincija franjevaca tre\u0107oredaca glagolja\u0161a. Bogatu i zaslu\u017enu a javnosti nedovoljno poznatu duhovnu i materijalnu ba\u0161tinu sve\u0107enika glagolja\u0161a koji su \u017eivjeli sna\u017enu povezanost s narodom te su bili \u010duvari vjerskog i nacionalnog hrvatskog identiteta, predstavilo je jedanaest znanstvenika i stru\u010dnjaka u sljede\u0107im izlaganjima: Kristijan Juran: ‘Sve\u0107enici glagolja\u0161i na podru\u010dju \u0160ibenske biskupije u vrijeme biskupa Vicencija Arrigonija (1599. \u2013 1626.)’; Ivica Vigato: ‘Grafeti\u010dke posebnosti rukopisa don Frani\u0107a Frtuni\u0107a sa Silbe iz 17. st.’; Zdenko Dundovi\u0107: ‘Usporedba svakodnevnog \u017eivota sve\u0107enika glagolja\u0161a na otocima i u zale\u0111u u 18. st. (Zadarska i Ninska biskupija); Tomislav Galovi\u0107: ‘Dva popa glagolja\u0161a iz Duba\u0161nice na otoku Krku i njihove \u0161kole: Ivan Kralji\u0107 Skutli\u0107 i Pavao Milov\u010di\u0107 Jurovi\u0107’; Grozdana Franov \u017divkovi\u0107: ‘Glagolja\u0161 don Jure \u010cubanov (Lukoran, oko 1754. \u2013 Lukoran, 22. 10. 1830.); Mate Bobanovi\u0107: ‘Glagolja\u0161ka ostav\u0161tina don Luke Jeli\u0107a’; Ante Gveri\u0107: ‘Kad glagoljica uzrokuje sukobe: slu\u010daj don Lovre Dra\u017ei\u0107a i nadbiskupa Grgura Raj\u010devi\u0107a’; Danijela Dekovi\u0107: ‘Rukopisna gra\u0111a don Ka\u017eimira Perkovi\u0107a pohranjena u Zavi\u010dajnom muzeju Biograd na Moru’; Izak \u0160pralja: ‘Tri sve\u0107enika glagolja\u0161a koji su prenijeli napjev O\u010de na\u0161 iz sve\u0107eni\u010dke pjeva\u010dke slu\u017ebe u pu\u010dko liturgijsko pjevanje’; Pavao Kero: ‘Zadarski glagolja\u0161i 20. stolje\u0107a’; Marijana Tomi\u0107: ‘Izvori podataka o zadarskim sve\u0107enicima glagolja\u0161ima, njihovo povezivanje i vidljivost kroz portal Pisana ba\u0161tina i Leksikon pisane ba\u0161tine’.<\/p>\n

<\/a>Predavanja su predstavila mnoge povijesne izvore i preslike ugovora, vlastoru\u010dno pisanih bilje\u0161ki, razmi\u0161ljanja sve\u0107enika glagolja\u0161a, pri \u010demu se i\u0161\u010ditava cjelokupna povijest naroda te predstavlja kronika \u017eivljenja i svakodnevice hrvatskog \u010dovjeka u crkvenom, duhovnom, materijalnom, kulturnom, gospodarskom, socijalnom, politi\u010dkom i dru\u0161tvenom smislu.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Fra Izak \u0160pralja je rekao kako su sve do Drugog vatikanskog sabora Ot\u010de na\u0161 na misi na dotada\u0161njem hrvatskom liturgijskom (crkvenoslavenskom) jeziku pjevala tri \u017eupnika te su potaknuli vjernike da u obnovljenom obredu na suvremenom hrvatskom liturgijskom jeziku pjevaju O\u010de na\u0161 hrvatskim napjevom. To su don \u0160ime Maroni\u0107, \u017eupnik u \u017dmanu na Dugom otoku (1936.-1971.), don Marko Cvitanovi\u0107, \u017eupnik u Pa\u0161manu (1930.-1966.) i don Ivo Bare\u0161a, \u017eupnik u Zatonu kod \u0160ibenika (1938. -1992.). \u201eTo je jedinstvena pojava u povijesti u glagolja\u0161koj glazbenoj ba\u0161tini, a s pogledom na povijest hrvatske glazbe to je veliki glazbeni dar hrvatskoj glazbi. Sa\u010duvani glagolja\u0161ki napjev Ot\u010de na\u0161 u misi veliko je glazbeno otkri\u0107e i oboga\u0107enje na\u0161e glagolja\u0161ke glazbene predaje\u201c rekao je fra Izak.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Dr. Kero je pokazao na koji je na\u010din vi\u0161e zadarskih sve\u0107enika glagolja\u0161a sredinom 20. st. nastavilo tradiciju \u010duvanja i obrade glagoljskih tekstova. To su bili don Vladislav Cvitanovi\u0107, don Ante Strga\u010di\u0107, don Petar Vlasanovi\u0107, don Amos Rube Filipi i don Leonardo-Riko Finka. Oni su popisali sve kodekse sa zadarskog podru\u010dja do kojih su mogli do\u0107i i istra\u017eivali pojedina\u010dne glagoljske dokumente te o njima objavljivali \u010dlanke. Glagolja\u0161 Bla\u017e Juri\u0161i\u0107 je istra\u017eivao glagoljske kodekse i tekstove otoka Vrgade a u novije vrijeme Nediljko Grbin je skupio veliki broj glagoljskih dokumenata, istra\u017eivao je brojne arhive, prire\u0111ivao izlo\u017ebe i te\u010dajeve \u010ditanja i pisanja glagoljice. Rad tih glagolja\u0161a dokazuje da je Zadar bio jedno od glavnih sredi\u0161ta glagoljice u pro\u0161losti, rekao je dr. Kero.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Upu\u0107eni su i prigodni govori organizatora. Prof. Danijela Dekovi\u0107, predsjednica Udruge glagolja\u0161a Zadar koja vodi i Malu \u0161kole glagoljice u O\u0160 Sv. Filip i Jakov, rekla je da se tim kolokvijem koji \u0107e sljede\u0107e godine biti organiziran i kao ve\u0107i me\u0111unarodni znanstveni skup, \u017eeli izvu\u0107i popove glagolja\u0161e iz pra\u0161ine zaboravnosti  i re\u0107i tko su oni bili, u \u010demu je njihova va\u017enost za hrvatsku kulturu, hrvatsku crkvenu povijest, pu\u010dko pjevanje, glagolja\u0161tvo. \u201eU dosada\u0161njim istra\u017eivanjima uvijek se izvla\u010de dokumenti i zapisi sve\u0107enika glagolja\u0161a pri \u010demu se oni spomenu usput, povr\u0161no.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Ispravnije je re\u0107i popovi glagolja\u0161i, jer su i oni sami sebe nazivali popovima. Pop nije bio pogrdan naziv nego je zna\u010dio po\u010dast za \u010dovjeka. Najljep\u0161e \u0161to se \u010dovjeku moglo re\u0107i je bilo pop glagolja\u0161. \u017delimo osvijetliti njihov na\u010din \u017eivota i njihov \u017eivot prikazati ljudima. Jer oni su \u017eivjeli s obi\u010dnim ljudima i s njima su dijelili svoju sudbinu. Nisu im bili samo sve\u0107enici, nego i prijatelji, notari, u\u010dili su ljude pisati, pisali su im dokumente. Stoga je bitno obraditi ba\u0161tinu popova glagolja\u0161a kako bismo dobili cjelokupni uvid u povijest\u201c rekla je Dekovi\u0107, istaknuv\u0161i kako istra\u017eivanja pokazuju da je zadarsko podru\u010dje i Zadarska nadbiskupija bila mjesto gdje je glagoljica s Likom i Krbavom nastala i odatle se dalje \u0161irila.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u201eBrojni materijalni dokazi pokazuju da je Zadar centar i rasadnik glagolja\u0161tva. To ne treba \u010duditi jer je povijesno, zadarski prostor mjesto nastanka hrvatske dr\u017eave, u sredi\u0161tu i trokutu hrvatskih kraljevskih gradova: Nin, Knin, Klis, \u0160ibenik i Biograd, Rogovska opatija i benediktinci. Znanstvenici, laici raznih profila i sve\u0107enici koji se bave glagoljicom sve vi\u0161e otkrivaju izvore i zadivljeni smo koliko toga otkrivamo\u201c rekla je Dekovi\u0107, istaknuv\u0161i da ove godine prvi put u Zadarskoj \u017eupaniji dvadeset osnovnih i srednjih \u0161kola u svom kurikulumu ima glagoljicu. Najavila je dvije velike manifestacije, Stazu glagolja\u0161a u svibnju i Sabor glagolja\u0161a u rujnu. Odr\u017eava se sve vi\u0161e te\u010dajeva.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Udruga glagolja\u0161a Zadar dobiva i vrijedne donacije. \u201eDobili smo cjelokupnu ostav\u0161tinu dr. sc. Nede Grbina koji je bio glagolja\u0161. Prije dvadesetak godina hodao je od \u017eupe do \u017eupe po Zadarskoj nadbiskupji i prikupljao glagoljske natpise, zapise, spomenike. Njegova obitelj tu je ostav\u0161tinu dala Udruzi. Dobili smo i umjetni\u010dke fotografije Vrbni\u010dkog misala i tristo godina stari drveni glagoljski natpis iz Sv. Petra. U Udruzi glagolja\u0161a i ostali koji nas podupiru, svi smo volonteri. Nitko ne dobiva pla\u0107u za to, nego u sve to ula\u017eemo i svoj novac. Zahvaljuju\u0107i tolikom radu, dolazi do pitanja gdje sa svim tim dokumentima. Otvara se potreba, ne luksuz, da se otvori Muzej glagoljice u Zadru, da mo\u017eemo sve te brojne predmete smjestiti u  jednom prostoru, da imamo jednu ustanovu gdje se mo\u017eemo baviti glagoljskom ba\u0161tinom\u201c rekla je Dekovi\u0107.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Najavila je da \u0107e predstaviti i fond dr. don Luke Jeli\u0107a, profesora crkvene povijesti i kanonskog prava bogoslovnog u\u010dili\u0161ta dalmatinskih biskupija koji je najdu\u017ee djelovao u Zadru. Fond se \u010duva u Arheolo\u0161kom muzeju u Splitu a ti\u010de se zadarskog podru\u010dja. \u201eDon Luka je tako\u0111er nepoznat. Otvorit \u0107emo i tu drugu stranu njegove osobnosti. Njega predstavljaju kao arheologa i povjesni\u010dara, a rijetko se ka\u017ee da je bio glagolja\u0161, skupljao je glagoljske spomenike\u201c rekla je Dekovi\u0107. Istaknula je da su mnogi glagolja\u0161ki zapisi nepoznati javnosti; u ud\u017ebenicima se uglavnom spominju Vinodolski zakonik, Jurandvorski, drugi po starosti zakonik pokraj Ba\u0161ke na Krku, Ba\u0161\u010danska plo\u010da, a postoje i  glagoljski natpisi iz 11.\/12. st. s dubrova\u010dkog podru\u010dja ili iz Aserije iz 15. st. sa zadarskog podru\u010dja.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Doma\u0107in kolokvija, dr. Tado Or\u0161oli\u0107, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a, rekao je da je taj kolokvij po\u010detak budu\u0107ih znanstvenih skupova o glagoljici. Sljede\u0107e godine \u0107e se odr\u017eati me\u0111unarodni znanstveni skup o sve\u0107eniku Ivanu Ber\u010di\u0107u (1824.-1870.), \u010dija se bista nalazi i u perivoju Zavoda u Zadru, a bio je poznati filolog i glagolja\u0161. Njegova ostav\u0161tina je pohranjena u Rusiji u Sankt Peterburgu. Zadarski glagolja\u0161i ve\u0107 sura\u0111uju s Ruskom akademijom znanosti te \u0107e se s njom u suradnji, Sveu\u010dili\u0161tem u Zadru i Zadarskom nadbiskupijom, organizirati me\u0111unarodni znanstveni simpozij o Ber\u010di\u0107u.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u201eSve\u0107enici glagolja\u0161i su bili nositelji glagoljice, dragulja hrvatske kulturne ba\u0161tine jo\u0161 od Srednjeg vijeka. Izgubili smo hrvatske kraljeve, no ostao je taj kontinuitet hrvatskog nacionalnog identiteta koji se o\u010dituje i kroz oblik pisma, jezika. To su kroz niz stolje\u0107a, od Srednjeg vijeka do po\u010detka 20. st., zadr\u017eali i o\u010duvali upravo sve\u0107enici glagolja\u0161i. Hrvatska glagoljica je zaista dragulj hrvatske kulturne ba\u0161tine. To pismo je pre\u017eivjelo niz stolje\u0107a. Sve\u0107enici su tada bili jedini pismeni, u Srednjem vijeku i ranom srednjem vijeku. Tek kasnije, uvo\u0111enjem obaveznog \u0161kolstva u Austro-ugarskoj monarhiji, dolazi do masovnijeg obrazovanja i opismenjevanja. Glagolja\u0161i su imali \u0161kole gdje se \u0161kolovao odre\u0111eni broj ljudi koji su kasnije najvi\u0161e odlazili u sve\u0107enike. Sve\u0107enici glagolja\u0161i su bili i ostali \u010duvari na\u0161eg identiteta\u201c rekao je dr. Or\u0161oli\u0107, istaknuv\u0161i da se i na ulazu u atrij HAZU-a najprije vidi Ba\u0161\u010danska plo\u010da.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Specifi\u010dnost Hrvatske je \u0161to se tu glagoljica sa\u010duvala toliki niz stolje\u0107a u su\u017eivotu popova s narodom. \u201eGlagoljanje je mogao razumjeti svaki seljak i te\u017eak koji je sudjelovao u svetoj misi. Latinski je bio slu\u017ebeni jezik u Crkvi, no postojala je komunikacija izme\u0111u sve\u0107enika glagolja\u0161a i Nadbiskupije. Sve\u0107enstvo je bio obrazovni, pismeni sloj u stanovni\u0161tu koji je o\u010duvao narodni jezik. To je va\u017eno, da se na europskom tlu ba\u0161 hrvatska glagoljica, kao pismo i jezik, jedina zadr\u017eala i sa\u010duvala u tako dugom kontinuitetu. To trebamo vi\u0161e isticati u javnosti. To je na\u0161a posebnost na globalnoj razini u svijetu, ne samo na europskom tlu. Da takvu pro\u0161lost imaju SAD ili neke druge europske zemlje, taj svoj identitet bi itekako isticale. To je na\u0161 hrvatski identitet. Sve\u0107enici su bili \u010duvari tog blaga\u201c rekao je dr. Or\u0161oli\u0107. Podsjetio je, kao i svi izlaga\u010di, kako su popovi glagolja\u0161i \u017eivjeli s narodom, pa i u te\u0161ko vrijeme Srednjeg vijeka, osmanlijskih prodora, kad su se s pukom i sklanjali na sigurnija mjesta.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u201eUnato\u010d tome \u0161to smo uvijek imali talijanski, latinski ili poslije njema\u010dki slu\u017ebeni jezik, za vrijeme Austro-ugarske monarhije odnosno Mleta\u010dke republike, glagoljica i uloga sve\u0107enstva su specifi\u010dni. Uloga Crkve je uvijek bila velika u o\u010duvanju hrvatskog identiteta kroz jezik i pismo. Ta sinergija sve\u0107enstva, fratara i popova s narodom je uvijek bila prisutna. Treba i u suvremenom vremenu izna\u0107i na\u010dina njihovog povezivanja, pravilno interpretirati na\u0161u povijest, pa i u kulturno turisti\u010dke svrhe\u201c rekao je dr. Or\u0161oli\u0107, zaklju\u010div\u0161i da se zadnja dva desetlje\u0107a vi\u0161e znanstvene pozornosti usmjerava k prou\u010davanju glagoljice. Postoji jako puno izvora, jo\u0161 je jako puno posla te \u0107e organizaotri kolokvija nastaviti i dalje valorizirati, suvremenom elektronskom tehnologijom dostupnom svijetu i javnosti predstavljati \u0161iroku tematiku glagolja\u0161tva u Hrvatskoj. Moderatori kolokvija su bili Ante Gveri\u0107, Zdenko Dundovi\u0107 i Danijela Dekovi\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Sve\u0107enici glagolja\u0161i i njihova ostav\u0161tina’ naziv je znanstvenog kolokvija koji je u petak 20. listopada odr\u017ean u dvorani Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru. Organizatori su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Udruga glagolja\u0161a Zadar, a suorganizatori Odjel za informacijske znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Provincija franjevaca<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-24581","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24581"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24581\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}