{"id":24459,"date":"2017-10-14T13:20:48","date_gmt":"2017-10-14T12:20:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24459"},"modified":"2017-10-14T13:20:48","modified_gmt":"2017-10-14T12:20:48","slug":"plenarno-zasjedanje-vijeca-europskih-biskupskih-konferencija-ccee-minsk-od-27-rujna-do-1-listopada-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/10\/plenarno-zasjedanje-vijeca-europskih-biskupskih-konferencija-ccee-minsk-od-27-rujna-do-1-listopada-2017\/","title":{"rendered":"Plenarno zasjedanje Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija (CCEE, Minsk, od 27. rujna do 1. listopada 2017.)"},"content":{"rendered":"

\"Predsjednici<\/a>1. Uvod   Na poziv mons. Tadeusza Kondrusiewicza, nadbiskupa Minsk-Mohileva, od 27. rujna do 1. listopada 2017. u Minsku, u Bjelorusiji, odr\u017eano je plenarno zasjedanje Vije\u0107a Europskih biskupskih konferencija (CCEE), na kojem su sudjelovali predsjednici europskih biskupskih konferencija ili njihovi delegati. Na zasjedanju su bili \u017delimir Pulji\u0107, predsjednik HBK i kardinal Vinko Pulji\u0107 predsjednik BK BiH, Generalni Tajnik BK BiH, mons. Ivo Toma\u0161evi\u0107 i novinar Slavko Antunovi\u0107. Po prvi put CCEE je imala zasjedanje u Bjelorusiji, u prigodi 750. obljetnice prvog spomena grada Minska (u Nestorovim ljetopisima) i 500. obljetnice tiskanja Biblije, prve knjige tiskane na bjeloruskom jeziku. Sredi\u0161nje teme zasjedanja bili su dana\u0161nji mladi, njihove \u017eelje i potrebe, strahovi i o\u010dekivanja, kao i poslanje CCEE-a u dana\u0161njoj Europi. Nakon simpozija u o\u017eujku ove godine u Barceloni, na kojem se raspravljalo o pastoralu mladih, pastoralu zvanja, te pastoralu u \u0161kolama i na sveu\u010dili\u0161tima, na zasjedanju u Minsku nastavljena je rasprava u vidu priprave za predstoje\u0107u Biskupsku sinodu u Rimu s temom \u201eMladi, vjera i razlu\u010divanje zvanja\u201c. Druga tema na susretu u Minsku bila je doprinos i poslanje Crkve izgradnji zajedni\u010dkog europskog doma. Susret je zapo\u010deo euharistijskim slavljem 27. rujna u katedrali Imena Marijina u Minsku koja je bila isusova\u010dka crkva (sagra\u0111ena po\u010detkom 18. st.), te nakon osnivanja katoli\u010dke biskupije u Minsku (1798.) postala prvostolnicom. Nakon Drugog svjetskog rata komunisti\u010dke su vlasti zatvorile katedralu, a crkvu predale na kori\u0161tenje Dr\u017eavnom dramskom kazali\u0161tu, a onda sportskoj udruzi. Nakon demokratskih promjena u Bjelorusiji dr\u017eava je 1993. vratila katedralu nadbiskupiji koja je zbog velikih o\u0161te\u0107enja obnavljana do 1997. kada je ponovno posve\u0107ena.<\/p>\n

2. Primanje kod Predsjednika   Sutradan, 28. rujna 2017. sudionike plenarnoga zasjedanja CCEE-a primio je Predsjednik Republike Bjelorusije, gospodin Aleksandar Luka\u0161enko. U svom pozdravu kardinal Angelo Bagnasco je istaknuo da predsjednici europskih biskupskih konferencija predstavljaju Katoli\u010dku Crkvu iz 45 zemalja Staroga kontinenta. A radovi zasjedanja posve\u0107eni su razmi\u0161ljanju o mladima i o Europi, o \u010demu \u0107e se govoriti i na Sinodi koju je papa Franjo sazvao za jesen 2018. \u201eOvim Crkva pokazuje svoju bri\u017enu skrb za one koji predstavljaju na\u0161u budu\u0107nost\u201c. A doti\u010du\u0107i temu CCEE-a u Europi, kardinal je rekao kako biskupi \u017eele \u201eposvjedo\u010diti veliku ljubav Crkve prema Europi, tom kontinentu naroda i dr\u017eava s kojima  dijeli budu\u0107nost mira i blagostanja\u201c. Velika 950. obljetnica prvog spomena grada Minska, te 500. obljetnica tiskanja Biblije, kao prve knjige tiskane na bjeloruskom jeziku \u201esvjedo\u010de duboku ukorijenjenost kr\u0161\u0107anstva u plemenitoj zemlji Bjelorusiji. To nas sve poti\u010de na dobrobit ispravne suradnje dr\u017eave i Crkve, s uva\u017eavanjem autonomije obiju stvarnosti i cjelovitog razvoja osobe\u201c. Uz pohvalu \u201epronatalitetnoj politici bjeloruske vlade\u201c kard. Bagnasco je istakao i \u201edijalog koji Vlada promi\u010de s razli\u010ditim kr\u0161\u0107anskim Crkvama u zemlji\u201c. \u201eVrijednost vjerske slobode i ljudskoga \u017eivota pripadaju bitnim odrednicama naroda i nacija Europe\u201c, zaklju\u010dio je svoj govor kard. Bagnasco.<\/p>\n

Predsjednik Luka\u0161enko je u svom obra\u0107anju naglasio kako \u201eje prava odluka \u0161to su biskupi Europe do\u0161li u Minsk i odlu\u010dili organizirati ovdje svoje zasjedanje\u201c. I dodao kako to \u201estanovnici Bjelorusije veoma cijene\u201c. \u201eVa\u0161a odluka, nastavio je gospodin Luka\u0161enko, jo\u0161 jednom potvr\u0111uje da je dr\u017eava koju ste odabrali mirno i sigurno mjesto, a na\u0161a zemlja mo\u017ee poslu\u017eiti kao primjer mirnog \u017eivota i su\u017eivota razli\u010ditih religija i naroda\u201c, naglasio Predsjednik Luka\u0161enko, kojem je ovo peti uzastopni mandat na polo\u017eaju predsjednika Bjelorusije. Kard. Bagnasco predao gosp. Luka\u0161enku na dar knjigu o bazilici Sv. Petra.<\/p>\n

3. Posjet grkokatoli\u010dkoj crkvi i ru\u010dak kod Mitropolita Pavela Nakon primanja kod bjeloruskog Predsjednika sudionici plenarnog zasjedanja CCEE-a posjetili su grkokatoli\u010dku crkvu i \u017eupni centar sv. Josipa gdje su doma\u0107ini s okupljenim biskupi izmolili akathistos (hvalospjev) u \u010dast Imena Isusova. Molitvom je predsjedao poglavar Ukrajinske grkokatoli\u010dke crkve veliki kijevski nadbiskup Svjatoslav \u0160ev\u010duk. Nakon molitve uslijedio je kratki susret s arhimandritom Sergejem Gajekom, apostolskim vizitatorom za grkokatolike u Bjelorusiji. Prema podacima iz 2017. godine Grkokatoli\u010dka crkva u Bjelorusiji ima 15 \u017eupa koje su slu\u017ebeno registrirane te desetak \u017eupa \u201eu fazi registracije\u201c. U pastoralnoj slu\u017ebi djeluju 18 sve\u0107enika i dva \u0111akona. Samo dvije \u017eupe (Polatsk i Mahilio) imaju male crkve, dok ostale nemaju vlastite bogoslu\u017ene prostore i bogoslu\u017eja odr\u017eavaju u crkvama latinskog obreda.<\/p>\n

Na poziv patrijar\u0161ijskog egzarha \u010ditave Bjelorusije, metropolit Minska i Zaslavla Pavela biskupi su po\u0161li do pravoslavne katedrale gdje ih je do\u010dekao mitropolit Pavel sa svojim suradnicima i nakon obilaska katedrale pozvao na objed u svoj dvor. Nakon Zajedni\u010dke molitve O\u010dena\u0161a mitropolit Pavel je zamolio nadbiskupa Kondrusiewicza neka blagoslovi hranu koja je bila na stolu. Iza toga je pozdravio sve nazo\u010dne i izrazio radost \u0161to i on na ovja na\u010din mo\u017ee sudjelovati na tom va\u017enom susretu u gradu Minsku. <\/p>\n

4. Sve\u010dano otvorenje zasjedanja     Radni dio zasjedanja CCEE-a po\u010deo je 28. rujna u popodnevnim satima u drevnoj Gradskoj vije\u0107nici glavnog grada Bjelorusije. Na plenarnom zasjedanju je bilo 78 sudionika koje su na po\u010detku pozdravili doma\u0107in skupa mons. Tadeusz Kondrusiewicz, nadbiskup Minska-Mohileva, vicepremijer Republike Bjelorusije, Vasilij Zarko, gradona\u010delnik Minska, Andrej Sorec, patrijar\u0161ijski egzarh \u010ditave Bjelorusije, metropolit Minska i Zaslavla Pavel, te apostolski nuncij u Bjelorusiji mons. G\u00e1bor Pint\u00e9r. Na otvaranju bili su prisutni i predstavnici drugih religija: luteranski pastor Vlodimir Tatarnikov, rabin Grigori Abramovi\u0107, te predstavnik muslimana  Abu-Bekir \u0160abanovi\u0107.<\/p>\n

\u201eNazo\u010dnost predsjednika biskupskih konferencija Europe u glavnom gradu Minsku izraz je solidarnosti s bjeloruskim katolicima i znak po\u0161tovanja\u201c, rekao je nadbiskup Kondrusiewicz. \u201ePosebice je zna\u010dajna \u0161to se to odr\u017eava u jubilarnoj 950. obljetnici Minska, \u201egrada s velikom, ali i tragi\u010dnom povije\u0161\u0107u\u201c. U Drugom svjetskom ratu, naime, grad je bio potpuno razoren. Onovljen je uz velike napore i to je danas novi grad, s velikim razvojem industrije, znanosti, kulture, medicine i \u0161porta. Nadbiskup Kondrusiewicz je istakao da je \u201eme\u0111ureligijska situacija u zemlji dobra, te da zajedno rade na ostvarivanju razli\u010ditih programa, prije svega s Pravoslavnom Crkvom na podru\u010dju obrane kr\u0161\u0107anskih korijena i morala, obitelji, \u017eivota i ljubavi\u201c. Posebice je apostrofirao rije\u010di Svetoga Ivana Pavla II. koji je \u201esanjao Europu s dva plu\u0107na krila, zapadnim i isto\u010dnim kr\u0161\u0107anstvom\u201c. A to je ono \u0161to se mo\u017ee vidjeti u Bjelorusiji gdje su dvije katedrale, katoli\u010dka i pravoslavna, jedna nasuprot drugoj rekao je nadbiskup Kondrusiewicz.<\/p>\n

Apostolski nuncij u Bjelorusiji mons. G\u00e1bor Pint\u00e9r pro\u010ditao je poruku i brzojav pape Franje: \u201eSveti Otac pozdravlja sudionike Plenarne skup\u0161tine Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija i poti\u010de nastavak va\u017enog rada za prepoznavanje putova pastoralne suradnje izme\u0111u razli\u010ditih zemalja, vrednuju\u0107i raznolikosti i promi\u010du\u0107i inicijative solidarnosti i bratstva. Nadam se da \u0107e susret potaknuti ja\u010danje veza jedinstva i zajedni\u0161tva me\u0111u europskim biskupima, daju\u0107i daljnji i hrabri poticaj poslanju Crkve u Europi, posebno u korist mladih ljudi, kako bi im se pomoglo otkriti, u svjetlu vjere, vlastiti poziv u kr\u0161\u0107anskoj zajednici i dru\u0161tvu\u201c, isti\u010de se u brzojavu koji je u Papino ime uputio dr\u017eavni tajnik kardinal Pietro Parolin.<\/p>\n

Vicepremijer Republike Bjelorusije, Vasilij Zarko podsjetio je na bogatu kr\u0161\u0107ansku povijest Bjelorusije. Iznio je podatak kako u Bjelorusiji u slozi i razumijevanju \u017eive predstavnici \u010dak 25 religija i raznih vjeroispovijesti. Nakon pravoslavne katoli\u010dka je najbrojnija vjerska zajednica u Bjelorusiji, rekao je vicepremijer posebno istaknuv\u0161i veliki doprinos i aktivnu ulogu Katoli\u010dke Crkve u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Gradona\u010delnik Minska, gospodin Andrej Sorec je istaknuo da je ponosan \u0161to se taj skup odr\u017eava u gradu Minsku te sudionicima po\u017eelio uspje\u0161an rad. Okupljenima se zatim obratio patrijar\u0161ijski egzarh \u010ditave Bjelorusije metropolit Minska i Zaslavla Pavel. On je toga dana primio u pravoslavnoj katedrali Duha Svetoga, sudionike zasjedanja te iza toga ugostio na ru\u010dku u svom domu. Kuriozitet je, koji su svi primijetili, \u0161to je nakon zajedni\u010dke molitve \u201eO\u010dena\u0161a\u201c, pozvao nadbiskupa  Kondrusiewicza neka blagoslovi hranu koju \u0107emo blagovati. Pozdravljaju\u0107i nazo\u010dne na otvorenju skupa istaknuo je va\u017enost glavnih tema zasjedanja, a to su mladi, jer \u201etrenutno se vodi borba za du\u0161e ljudi\u201c. Posebice je pri tom spomenuo veliki utjecaj masovnih medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea na oblikovanju stavova i mi\u0161ljenja kod mladih ljudi. Egzarh Pavel je rekao da \u0107e sa zanimanjem pratiti radove plenarnog zasjedanja da dozna koja su iskustva Katoli\u010dke Crkve u radu s mladima koje razne interesne skupine \u017eele iskoristiti za vlastite interese. Istaknuv\u0161i kako mnogi mladi danas \u017eive u virtualnoj stvarnosti, potpuno otrgnuti od stvarnosti i \u017eivota Crkve, egzarh Pavel je istaknuo kako je \u201eveliki izazov pribli\u017eiti i objasniti mladim na prihvatljiv i razumljiv na\u010din temelje vjerskih istina\u201c.<\/p>\n

5. Uvod u rad kardinala Bagnasca  Predsjednik CCEE-a, kardinal Angelo Bagnasco u uvodnoj rije\u010di naglasio je  da \u201ekr\u0161\u0107anstvo poput du\u0161e u tijelu ima zadatak o\u017eivjeti europske korijene, koji iako su ‘drevni’ mogu iznova proklijati. I to nas ispunja nadom\u201c. \u0160to mogu u\u010diniti pastiri Crkava u Europi, zapitao se kardinal i odgovorio da su nam Pape razli\u010ditim rije\u010dima pokazali put kad su govorili o \u201enovoj evangelizaciji\u201c (Ivan Pavao II. i Benedikt XVI) ili pak o \u201eCrkvi u izlasku na periferije\u201c (papa Franjo). \u201eEuropa ne smije biti depresivna, nesigurna i optere\u0107ena tragi\u010dnim sje\u0107anjima\u201c, ve\u0107 buditi nadu istakao je kard. Bagnasco. \u201eA na\u0161a nada nije ljudska mudrost, ve\u0107 Isus Krist, vje\u010dna Bo\u017eja rije\u010d koja je postala \u010dovjekom, Spasitelj svijeta. Ta je nada davala ljudima snagu i ideale, \u010dinila ih sposobnima za \u017ertvu, za poduzetnost u istra\u017eivanju prirode, poticala na ljubav prema filozofiji, pismu i znanosti. Unaprje\u0111ivala je kolektivnu svijest, nadahnjivala zajedni\u010dki su\u017eivot, unosila klice demokracije, te iznjedrila remek-djela ljepote i umjetnosti. To, me\u0111utim, nije sprije\u010dilo brojne sjene, tromost i zastranjenja koja nitko ne pori\u010de\u201c, primijetio je kardinal Bagnasco.<\/p>\n

No, \u201epravi saveznik Evan\u0111elja nisu na\u0161e organizacije, resursi i programi, ve\u0107 \u010dovjek u svakom trenutku civilizacije i kulture. Dana\u0161nja kultura ne voli, na\u017ealost, \u010duti ideje koje odudaraju od njezinih poput jednostavnih istina o \u017eivotu i smrti, ljubavi i slobodi..  Ipak ljudi nose duboko u sebi skrivenu \u017eelju susresti se s nekim tko \u0107e im pomo\u0107i probuditi savjest i pru\u017eiti odgovore na pitanja od odsudnoga zna\u010denja za \u017eivot, sudbinu i budu\u0107nost onkraj smrti, kao i vje\u010dita pitanja zla koje ranjavaju ljudsko bi\u0107e i nasr\u0107e na \u017eivot i stvoreni svijet\u201c, istakao je predsjednik CCEE-a. \u201eTaj proces bu\u0111enje \u010desto je spor i neizvjestan, ali je zapo\u010deo i nitko ga ne mo\u017ee zaustaviti.. To je kair\u00f2s du\u0161e koji ne smijemo propustiti. Moramo biti poput jutarnje stra\u017ee, budni i spremni pokazati novi dan\u201c, rekao je kardinal. Ta propitkivanja le\u017ee u dubini du\u0161e. I kad su uspavana, ona ne mogu i\u0161\u010deznuti jer ih je Stvoritelj upisao u svijest ljudi pa su nemirni i nezadovoljni dok Boga ne na\u0111u. Stoga je u b\u00eeti evangelizacije buditi presudna pitanja i pru\u017eati odgovore, ili pak navije\u0161tati Gospodara \u017eivota i nade\u201c.<\/p>\n

6. Crkva u Bjelorusiji          Nadbiskup Kondrusiewicz predstavio je Katoli\u010dku Crkvu u Bjelorusiji, isti\u010du\u0107i kako korijeni kr\u0161\u0107anstva na tlu Bjelorusije se\u017eu u deveto stolje\u0107e te podsjetio da je povijest Katoli\u010dke Grkokatoli\u010dke Crkve u Bjelorusiji u devetnaestom i dvadesetom stolje\u0107u ozna\u010dena progonima. Posebno okrutno razdoblje progona bilo je razdoblje od 1917. do 1941. Do 1937. godine bile su zatvorene sve crkve, a biskupi i sve\u0107enici uhi\u0107eni i zatvoreni. Razdoblje nacisti\u010dke vladavine (1941.-1944.) bilo je vrijeme rata i koncentracijskih logora te novih progona Crkve. Po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata progoni Katoli\u010dke Crkve se nastavljaju. Crkve su pretvarane u kino dvorane, tvornice i \u0161portske hale. Mnogi su sve\u0107enici zavr\u0161ili u zatvoru ili proveli dugi niz godina u logoru u Sibiru. Nije postojalo slu\u017ebeno sjemeni\u0161te za odgoj i izobrazbu u \u010ditavom Sovjetskom Savezu osim u Kaunasu (Litva) i u Rigi (Latvija). Proces ponovnog ra\u0111anja Crkve u Bjelorusiji zapo\u010deo je 1989. godine, nakon \u0161to je Ivan Pavao II. prvi put nakon pedeset godina imenovao prvog biskupa. Godine 1990. osnovano je prvo sjemeni\u0161te u Grodnu. Danas u Bjelorusiji postoje \u010detiri biskupije s osam biskupa. Ukupan broj \u017eupa je oko pet stotina, a toliko je i sve\u0107enika od \u010dega devedeset stranaca. Broj vjernika je oko milijun i pol od ukupno devet milijuna i pol milijuna stanovnika. Po broju vjernika Katoli\u010dka je Crkva druga nakon Pravoslavne Crkve i dr\u017eava je smatra tradicionalnom Crkvom, \u0161to joj daje prihvatljiv dru\u0161tveni polo\u017eaj.<\/p>\n

U Bjelorusiji nema katoli\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta i katoli\u010dkih \u0161kola. U dru\u0161tvu se osje\u0107a velika potreba za dobro naobra\u017eenim laicima. U tu svrhu u Minsku je osnovana Akademija za teologiju koja u\u017eiva pravnu osobnost, ali do sada postoji samo na papiru. U Minsku djeluje Teolo\u0161ki fakultet, a u Grodnom katehetski institut na kojima studira oko 120 studenata. Glavna svrha tih katoli\u010dkih institucija je izobrazba vjerou\u010ditelja, pjeva\u010da i katoli\u010dkih novinara. Veliku se pa\u017enju posve\u0107uje obiteljskom pastoralu, koji je u velikoj mjeri u krizi. Oko pedeset posto brakova zavr\u0161ava rastavom. Broj poba\u010daja je veoma visok, \u0161to je glavni uzrok demografske krize. Velika se pozornost posve\u0107uje pastoralu mladih koji su vrlo aktivni i mnogo tra\u017ee. U Bjelorusiji je veoma ra\u0161irena pu\u010dka pobo\u017enost, zahvaljuju\u0107i kojoj je vjera sa\u010duvana u vrijeme progona. Tako\u0111er su vrlo omiljena hodo\u010da\u0161\u0107a u sveti\u0161ta. Katoli\u010dka crkva u Bjelorusiji nema vlastitu televiziju, niti svoj radio. Postoje dobri odnosi s dr\u017eavnom televizijom i radijem koji prenose bo\u017ei\u0107na i uskrsna slavlja. Svakog je mjeseca na dr\u017eavnoj televiziji tri i pol sata rezervirano za vjerske programe. Svake se nedjelje na prvom nacionalnom radiju prenosi misa iz minske katedrale.<\/p>\n

Crkva njeguje dobre odnose s Pravoslavnom Crkvom s kojom ima zajedni\u010dke programe, posebice na podru\u010dju obrane kr\u0161\u0107anskih vrijednosti, ljubavi, borbe protiv ovisnosti i obrane \u017eivota. Vjeronauk je zabranjen u \u0161kolama pa se priprave za sakramente provodi u \u017eupama. Nema pastoralne skrbi za zatvorenike i bolesnike. Sve\u0107enik mo\u017ee posjetiti zatvorenike samo uz dopu\u0161tenje ravnatelja zatvora. Ne postoji ni pastoralna skrb za pripadnike vojnih ili policijskih postrojbi. Biskupska konferencija u Bjelorusiji priprema ugovor s dr\u017eavom, nadaju\u0107i se da \u0107e kona\u010dni tekst sporazuma izme\u0111u Svete Stolice i Bjelorusije biti spreman u bliskoj budu\u0107nosti, rekao je na kraju mons. Kondrusewicz.<\/p>\n

7. Problem mladih    Na kraju se novinarima obratio i kardinal Bagnasco koji je istaknuo kako su \u201eproblem mladih stariji\u201c. U pozadini svih problematika koje mladi imaju, bar koje su naveli tijekom dosada\u0161njeg dijela priprava za Sinodu o mladima, su zasigurno konfliktan odnos s odraslima. Ta se situacija znatno razlikuje od 1968. kad su mladi odbacivali sve institucije. Situacija je danas druk\u010dija, mladi ne odbacuju odrasle radikalno, ali su ozloje\u0111eni, jer ne osje\u0107aju da su stari uz njih. A silno ih trebaju jer je dru\u0161tvo izlo\u017eeno promjenama \u0161to kod mladih stvara konfuziju i pomutnju, posebice gledom na smisao stvari i  vlastitoga \u017eivota.<\/p>\n

Posljedice nesigurnosti su da mladi ne cijene vlastiti \u017eivot, pa mnogi nemaju po\u0161tovanja prema sebi, buntovni su, ali se zapravo u dubini njihove du\u0161e krije strah. Protulijek tome je da ih odrasli prate i savjetuju, strpljivo saslu\u0161aju. \u201eMladi \u017eele biti aktivni sudionici proces\u00e2 u dru\u0161tvu, \u017eele biti protagonisti i uklju\u010diti se u viziju, san i perspektivu, pa makar bila i utopisti\u010dka. A pastiri Crkve moraju unaprijediti i produbiti odnos s mladima\u201c, rekao je kardinal Bagnasco.<\/p>\n

Predsjednik Irske BK nadbiskup Eamon Martin predstavio je tijek priprema za Svjetski susret obitelji, u Dublinu od 21. do 26. kolovoza 2018. To nije samo veliki crkveni doga\u0111aj ve\u0107 prilika pastoralno djelovati u \u017eupama diljem svijeta. \u201eLjubav kao program\u201c krilatica je i okosnica priprema, rekao je nadbiskup Martin te je dodao kako se o temi obitelji razgovara i obra\u0111uju razna pitanja i problemi s kojima se susre\u0107u dana\u0161nje obitelji. Nadbiskup Martin je na kraju izrazio nadu da \u0107e na Svjetskom susretu obitelji, na kojem se o\u010dekuje vi\u0161e desetaka tisu\u0107a sudionika, sudjelovati i papa Franjo. Svjetski susret obitelji ustanovio je 1994. Ivan Pavao II., a odr\u017eava se svake tre\u0107e godine. U Dublinu je tema susreta \u201eEvan\u0111elje obitelji \u2013 radost za svijet\u201c.<\/p>\n

8. \u201eQuo vadis, Europo\u201c?      Iako Europa biva sve starija, pro\u0161logodi\u0161nji susret mladih u Krakovu pokazao je mladost koja \u017eeli da i svijet bude mlad. Papa Franjo nazvao je Europu \u201estarom bakom\u201c, koja ne uspijeva ra\u0111ati novi \u017eivot. To je vrlo ozbiljna i opasna dijagnoza koja prijeti katastrofom sli\u010dnom \u010cernobilu za europsku civilizaciju. Sve vi\u0161e i vi\u0161e, na\u0161 kontinent zaboravlja korijene iz kojih je ponikao. Zaboravlja temelj na kojem je izgra\u0111ena europska civilizacija. Naprotiv, hvali ideologije koje ne poznaju Boga, prestaju cijeniti \u010dovjeka, njegovo prirodno obiteljsko okru\u017eenje i slobodu samoodre\u0111enja. \u201eEuropa se ne\u0107e mo\u0107i othrvati bolesti krize u koju je upala ako se ne vrati kr\u0161\u0107anskim korijenima i ponovno po\u010dne crpiti sa izvora \u017eive i djelotvorne Rije\u010di Bo\u017eje, bez koje tipi\u010dne vrijednosti kao \u0161to su \u201esloboda, pravda, ljudsko dostojanstvo, po\u0161tivanje op\u0107eg dobra i drugo, postaju te\u0161ko razumljive\u201c, rekao je mons. Kondrusiewicz. Me\u0111utim, nije sve izgubljeno. Mladi su nada na\u0161eg kontinenta. Povijest pokazuje da Bogu ni\u0161ta nije nemogu\u0107e. Nedavno, u sovjetsko doba, \u010dinilo se da se Crkva u na\u0161oj zemlji nikad ne\u0107e ponovno roditi. Ali Bog je jo\u0161 jednom jednostavno dokazao da mo\u017ee ravno pisati i po krivim crtama povijesti. I re\u0107i posljednju rije\u010d kao \u0161to je prije stotinu godina navijestila Gospa u Fatimi. Danas se doga\u0111a obra\u0107enje na\u0161ih zemalja Bogu, rekao je nadbiskup Kondrusiewicz po\u017eeljev\u0161i na kraju da ovo zasjedanje europskih biskupa u Minsku pridonese tra\u017eenju novih na\u010dina pribli\u017eavanja modernom svijetu porukom evan\u0111elja nade. U molitvi vjernika u minskoj katedrali posebice se molilo za \u0161panjolsku koja se suo\u010dava sa slo\u017eenom i osjetljivom situacijom za budu\u0107nost zemlje, da Gospodin udijeli milost  svjetlo za konstruktivni dijalog o op\u0107em dobru i zajedni\u010dkom rje\u0161enju. Molilo se tako\u0111er za mir u \u010ditavom svijetu a posebno u susjednoj Ukrajini.<\/p>\n

9. Europa i CCEE \u010cetvrtog dana zasjedanja u prijepodnevnim satima razgovaralo se u radnim skupinama o odnosu Europe i CCEE-a, a rad je zaklju\u010den plenarnom raspravom. Nadbiskup Pozna\u0144a, mons. Stanislaw Gadecki, potpredsjednik CCEE-a govorio je o pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti Europe. Naglasio je kako je va\u017eno imati na pameti europski karakter pro\u0161losti koji na simboli\u010dan na\u010din predstavljaju \u010detvero za\u0161titnika Europe: sveti Benedikt, sv. \u0106iril i Metod te sveta Edith Stein. Oni, naime, na simboli\u010dan na\u010din najbolje pokazuju du\u0161u Europe. Sveti Benedikt je prenio vrijednosti koje su namrli gr\u010dka i rimska civilizacija, a njegovi sinovi tu su kulturu razvijali u samostanima diljem svijeta, te u\u010dili ljude po\u0161tivati pro\u0161lost, rad i molitvu. Sklad rada i molitve obilje\u017eili su europskog \u010dovjeka. Svetog \u0106irila i Metoda nazvao je dvama plu\u0107nim krilima Europe, plu\u0107ima Istoka i Zapada.<\/p>\n

Dali su veliki primjer inkulturacije evan\u0111elja, a autori su prijevoda svetih tekstova na \u010detvrti slavenski jezik (uz dotada  hebrejski, gr\u010dki i latinski). Uveli su, naime, slavenski jezik u liturgiju njime pronosili vjeru i navije\u0161tali Kristovo evan\u0111elje. Sveta Edith Stein, ro\u0111ena u Wroclawu, simbolizira znanost kri\u017ea koja preobra\u017eava i \u017ertvu koja ne \u0161teti nikome, a koristi svima. To su simboli koji govore rje\u010ditije od svega drugoga, istaknuo je nadbiskup Gadecki.<\/p>\n

Putokaz dana\u0161njoj Europi, nastavio je mons. Gadecki, dali su Platon i Aristotel. Platon je \u201epokazao smjer prema nebu, a Aristotel prema zemlji\u201c. Ta komplementarnost gotovo je potpuno nestala u dana\u0161njoj Europi koja je zadr\u017eala samo onaj zemaljski vidik gledanja. Europa je kroz dvotisu\u0107ljetnu povijest bila kolijevka kr\u0161\u0107anstva. Tu ba\u0161tinu i iskustvo se ne mo\u017ee zapostaviti, jer kr\u0161\u0107anstvo je pomoglo Europi da raste i bilo je most kulture prema drugim kontinentima. Europa je nadahnjivala kulture Latinske i Sjeverne Amerike, usa\u0111uju\u0107i trajne vrijednosti kao \u0161to su sloboda, pravednost, jedinstvo, radi\u0161nost, duh inicijative\u2026 Danas je, na\u017ealost, izgubila smjer prema nebu, ostala bez transcendencije i postala osiroma\u0161ena; obi\u010dni povijesni muzej. Umorna i s izobiljem pretjeranoga konzumerizma diljem Europe ona pro\u017eivljava krhkost svojih \u017eitelja. Problem rastu\u0107ega individualizma, nezaposlenosti, dezorijentiranosti, napu\u0161tenosti i ranjenosti ovoga staroga kontinenta posebice poga\u0111a mlade. A to ne mo\u017ee ostaviti Crkvu po strani.<\/p>\n

Gledom pak na budu\u0107nost Europe istaknuto je kako ona ovisi o njezinu povratku kr\u0161\u0107anskim korijenima, Isusu jedinom Spasitelju i otkupitelju \u010dovjeka. Jasno ja kako se pro\u0161lost ne mo\u017ee vratiti. A i okolnosti su danas druk\u010dije. Mons. Gadecki je usporedio Europu sa stablom koje ima svoje korijene, panj i grane. A stablo raste jer koristi \u010detiri elementa: zemlju, vodu, zrak i sunce. Ako ima samo zemlju, to nije dovoljno za rast jer mu treba voda koja simbolizira zajedni\u0161tvo. Simbol zajedni\u0161tva je brak koji je stasa i raste po dare\u017eljivosti koja ra\u0111a plodove. Stablo mo\u017ee biti plodno samo u zajedni\u0161tvu s drugima. A to vrijedi za odnose me\u0111u ljudima, kao i za odnose me\u0111u dr\u017eavama i kontinentima. Europa ne postoji sama, ve\u0107 u zajedni\u0161tvu s drugim kontinentima. Stablo treba zrak kojim se \u0161ire grane, a to je kultura. \u010covjek po kulturi postaje vi\u0161e \u010dovjekom, a dru\u0161tvo postaje humanije zahvaljuju\u0107i kulturi. Stablo na kraju ne\u0107e rasti, ako nema topline koju mu sunce dariva. Za nas kr\u0161\u0107ane to je Duh Sveti. Kr\u0161\u0107ani imaju uvijek biti \u201eu dru\u0161tvu ono \u0161to je du\u0161a u tijelu\u201c, kako je Diognet napisao.<\/p>\n

Kardinal Bagnasco je podsjetio da Europa nije samo zemljopisna stvarnost, ve\u0107 duhovni zadatak i plan kako \u201eprona\u0107i sebe, svoju budu\u0107nost i odre\u0111enje\u201c. Ona \u017eeli biti plodonosna i prona\u0107i \u201eduhovnu zada\u0107u koja \u0107e joj pomo\u0107i da se obistini njezin san\u201c. Crkva \u017eeli i nadalje biti prisutna s navije\u0161tanje evan\u0111elja, rekao je kardinal Bagnasco, upozoriv\u0161i na ra\u0161ireni sekularizam. Ponovio je kako \u201esnaga evan\u0111elja nije u na\u0161im organizacijama i programima\u201c. Najbolji saveznik Crkve je \u010dovjek kakvog ga je Bog stvorio. U njemu, u njegovoj savjesti postoji nezatomljiva \u017eelja traganja za istinom. Jer, \u010dovjek ne mo\u017ee \u017eivjeti bez nje. Struktura \u010dovjeka, du\u0161a svake osobe najve\u0107i je saveznik evan\u0111elja koje pru\u017ea cjeloviti odgovor na njegovu \u010de\u017enju za sre\u0107om koju u sebi nosi. Premda ta duboka \u017eelja i \u010de\u017enja mo\u017ee biti uspavana, kako pojedina\u010dnoj tako i kolektivno, ona ne mo\u017ee nestati i mo\u017ee se ponovno roditi, rekao je kardinal Bagnasco, isti\u010du\u0107i kako je ovo \u201epo\u010detak bu\u0111enja, kao reakcija na individualisti\u010dku kulturu koja zatvara \u010dovjeka u sku\u010deni ovozemaljski obzor\u201c.<\/p>\n

10. Zavr\u0161na poruka  Crkva voli Europu i vjeruje u njezinu budu\u0107nost. A ona nije samo zemlja, ve\u0107 je duhovni zadatak. Na sastanku u Minsku obnovili smo opredijeljenost s odu\u0161evljenjem biti dionicima puta ovoga kontinenta. Smatramo kako je zadatak na\u0161eg Vije\u0107a promicati zajedni\u0161tvo me\u0111u narodima i pronalaziti putove da glas Gospodina Isusa ponovno odjekne u srcu europskoga \u010dovjeka, njegove kulture i dru\u0161tva.<\/p>\n

Gdje, naime, ljudsko dostojanstvo mo\u017ee na\u0107i \u010dvrsto sidro osim u Isusu, utjelovljenom Sinu Bo\u017ejem? To je doprinos kr\u0161\u0107anstva europskom identitetu, o \u010demu svjedo\u010de tisu\u0107e godina ljubavi, umjetnosti i kulture.<\/p>\n

S ljubavlju upu\u0107ujemo \u017eelju Papi Franji neka novim zamahom ohrabri ovaj voljeni kontinent. A u tom novom poletu mi ne smijemo izostati, jer smo glasnici blagovijesti. Na\u0161a poruka koju smo du\u017eni navije\u0161tati svijetu uzvi\u0161ena je i sna\u017ena. Isusovo evan\u0111elje je nepresu\u0161no vrelo europske povijesti, njegove humanisti\u010dke kulture, demokracije, ljudskih prava i du\u017enosti. I ujedno najsigurnije jamstvo! Usprkos tendencijama koje nastoje izolirati \u010dovjeka, mi vjerujemo u jedinstvo duhovnih i eti\u010dkih ideala koje je oduvijek du\u0161a i sudbina Europe. Ba\u0161 kao \u0161to vjerujemo u trajni put pomirenja koji je dio ne samo povijesti, nego i \u017eivota. A on odbacuje svaki ekstremizam i vodi po\u0161tivanju i vrjednovanju razli\u010ditih tradicija i religija. Otvorenost religiji, transcendenciji i solidarnom odnosu i zajedni\u0161tvu dobili su opipljiv izraz u evan\u0111elju i otkrili jedinstveno dostojanstvo osobe. A uz to i nadahnjivali Europu na njezinu ne uvijek lakom putu na kojem je bilo i ograni\u010denja i pogre\u0161aka. Ohrabrujemo narode i dr\u017eave neka reagiraju na sna\u017ene sugestije sekularizma koji poti\u010de na \u017eivot bez Boga ili da ga se ograni\u010di na privatni prostor, pa tako poti\u010du klicu individualizma i stvaranje samo\u0107e. Otvorenost pak \u017eivotu uvijek je pokazatelj nade. A stopa nataliteta najbolji je znak zdravstvenog stanja dru\u0161tva.<\/p>\n

Stvarnost mladih tema je sljede\u0107e Sinode biskupa u Rimu. I toj temi biskupi su u duhu kolegijaliteta posvetili du\u017enu pozornost. Biskupi su o\u010ditovali svoju ljubav i naklonost prema mladima koja se preobra\u017eava u molitvu, bliskost i \u017eelju da ih se saslu\u0161a i prati strpljivo i s ljubavlju. Crkva vjeruje u mlade i prati ih s po\u0161tovanjem i povjerenjem kao majka svoju djecu. Tijekom rada spominjalo se i zabrinutost zbog nestalne kulture koja nas okru\u017euje, kao i  ra\u0161irenog individualizma koji proizvodi nesigurnost i usamljenost, kao odre\u0111eni sukobi i nepravde koje naru\u0161avaju veliko dobro mira. To su razlozi koji nas poti\u010du biti uz mlade i kao suputnici na njihovu \u017eivotnom hodu. I pomagati im osjetiti da je evan\u0111elje navje\u0161taj velikoga \u201eda \u017eivotu, ljubavi, slobodi i radosti\u201c. A to zna\u010di re\u0107i \u201eda Kristu\u201c.<\/p>\n

Na\u0161e su zajednice sa sve\u0107enicima znak nade, zajedni\u0161tva i djelatne dobrohotnosti. A Krist je : duboki i \u017eivi korijen koji govori srcu i razumu svakog pojedinca ovoga Staroga kontinenta. \u017delimo neka Isusova rije\u010d \u201eNe boj se, ja sam s tobom\u201c dopre do srca Europe. Ne boj se, dakle, stara Europo biti to \u0161to jesi. Nastavi putem svojih o\u010deva koji su te sanjali kao dom narod\u00e2 i dr\u017eav\u00e2, kao majku brojne djece i bogate kulture, zemlju otvorenog i cjelovitog humanizma. D\u00e0, ne boj se i vjeruj! Crkva, iskusna u \u010dovjekoljublju, tvoj je prijatelj. Pogledom uprtim u Krista i evan\u0111elje ona kro\u010di s tobom prema budu\u0107nosti pomirenja, pravednosti i mira.<\/p>\n

\u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n

Zadar, 7. listopada 2017.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

1. Uvod   Na poziv mons. Tadeusza Kondrusiewicza, nadbiskupa Minsk-Mohileva, od 27. rujna do 1. listopada 2017. u Minsku, u Bjelorusiji, odr\u017eano je plenarno zasjedanje Vije\u0107a Europskih biskupskih konferencija (CCEE), na kojem su sudjelovali predsjednici europskih biskupskih konferencija ili njihovi delegati. Na zasjedanju su bili \u017delimir Pulji\u0107, predsjednik HBK i kardinal Vinko Pulji\u0107 predsjednik BK BiH,<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-24459","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24459"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24459\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}