{"id":24229,"date":"2017-09-15T18:52:07","date_gmt":"2017-09-15T17:52:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24229"},"modified":"2017-09-15T18:52:07","modified_gmt":"2017-09-15T17:52:07","slug":"zadar-misno-slavlje-na-dan-pohoda-tijela-sv-leopolda-mandica-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/?p=24229","title":{"rendered":"ZADAR: KONCELEBRIRANO MISNO SLAVLJE NA DAN POHODA TIJELA SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDI\u0106A U ZADRU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eU punom smislu rije\u010di, Leopold je uspio umre\u017eiti zdravo i jednostavno prihva\u0107anje i razumijevanje s otajstvenom dimenzijom sakramenta ozdravljenja\u201c rekao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 u propovijedi sve\u010danog koncelebriranog slavlja koje je predvodio u \u010detvrtak 14. rujna u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru, na dan pohoda tijela sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a u Zadar. U zajedni\u0161tvu vi\u0161e od stotinu sve\u0107enika iz vi\u0161e zemalja, bili su i fra Flaviano Giovanni Gusella, rektor sveti\u0161ta sv. Leopolda Mandi\u0107a u Padovi i fra Jure \u0160ar\u010devi\u0107, provincijal Hrvatske kapucinske zajednice.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eSveci nam poma\u017eu odupirati se zavo\u0111enjima ovoga svijeta i lije\u010diti zadobivene rane\u201c rekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i da \u201ekad \u010dastimo zemne ostatke svetaca, \u010dastimo one koje je Bog obdario osobitim milostima i darovima. \u010caste\u0107i njih, mi \u010dastimo Darovatelja svih darova. Dok smo okupljeni oko zemnih ostataka sv. Leopolda, mi di\u017eemo hvalu Bogu svemogu\u0107emu i Isusu Kristu raspetome koji nas je svojom mukom i smr\u0107u spasio i otkupio\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

Uvodno je Bogu zahvalio \u0161to je na veliku svetkovinu Uzvi\u0161enja Svetog Kri\u017ea u zadarskoj sredini u katedrali dragi sv. Leopold. \u201cOn upire prstom prema raspetom Gospodinu. Ne mo\u017ee dignuti ruku, ali upu\u0107uje nas na njega i di\u017ee ruku kako je dizao u ispovjedaonici, kad su ljudi dolazili moliti blagoslov, odrje\u0161enje i pomo\u0107. I mi smo do\u0161li raspetom Gospodinu moliti blagoslov i pomo\u0107. Gre\u0161ni smo i slabi. Isto kako su penitenti dolazili Leopoldu, i mi Raspetome zajedno s Leopoldom koji je u tome bio ekspert. Dolazimo Isusu re\u0107i \u2018Slabi smo, gre\u0161ni, nemo\u0107ni. Pomozi nam, Gospodine\u2019\u201d potaknuo je mons. Pulji\u0107, u zahvalnosti svima koji su u\u010dinili da sv. Leopold bude me\u0111u nama.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Po\u017eeljev\u0161i da nam sv. Leopold pomogne u hrvanju s opasnim i zavodljivim ideologijama i \u017eivotnim te\u0161ko\u0107ama, nadbiskup je rekao da se \u201esv. Leopold nije zaustavio nad tom \u010dinjenicom niti digao ruke za predaju. Neumorno je dizao ruke da blagoslovi, ohrabri i u\u010dvrsti ljude da se ne boje. Vjerovao je u sakramentalnu milost koja poma\u017ee u ja\u010danju i u\u010dvr\u0161\u0107enju ljudskog duha, da ne podlegne pred zavo\u0111enjima i kolonizacijom. Poticao je i usmjeravao ljude neka rade na sebi, obra\u0107aju se i popravljaju\u201c rekao je nadbiskup, podsjetiv\u0161i na misao Junga kako su se, paralelno s padom religioznog \u017eivota, neuroze vidljivo umno\u017eile, kao zakon spojenih posuda. Jung je smatrao da su religije kao ljekoviti sustavi bili velika pomo\u0107 ljudima u lije\u010denju du\u0161evnih patnja. Poma\u017eu \u010dovjeku osloboditi se neurednih osje\u0107aja krivnje, straha, srd\u017ebe, bijesa, ljubomore, zavisti i neprijateljstva, od svih ideolo\u0161kih zarobljavanja.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eVjera nam poma\u017ee da budemo slobodni, odva\u017eni. Hrabri, da se ne bojimo nikoga, samo Boga. Uz milosti sakramenta ispovijedi, koju Gospodin obilno dijeli svima koji se kaju i ispovijedaju, valja uo\u010diti i osje\u0107aj za\u0161ti\u0107enosti i sigurnosti koju nam Crkva vjerom i sakramentima pru\u017ea. Naime, u zajedni\u0161tvu s drugima osje\u0107amo se povezanima. I ra\u010dunamo na njihovu pomo\u0107, razumijevanje i potporu. A to stvara osje\u0107aj pomilovanosti, sigurnosti i svijesti da smo no\u0161eni valovima milosti. I ni\u0161ta nas ne mo\u017ee slomiti jer putujemo valovima milosti\u201c rekao je zadarski nadbiskup, naglasiv\u0161i: \u201eNo\u0161en tim valovima milosti, sv. Leopold je proveo zadnjih \u010detrdeset godina svog \u017eivota u Padovi ispovijedaju\u0107i vjernike. Svi su se osje\u0107ali pomilovanima kad bi do\u0161li njemu na ispovijed.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

S osobitim darom mudrosti i savjeta imao je prikladnu rije\u010d za svakoga. A njegova zlatna ruka pola stolje\u0107a je blagoslivljala i odrije\u0161ivala. Kako je lijepo imati prijatelja zlatne ruke koji razumije i poma\u017ee svojim djelima i savjetima. A Leopolda su tra\u017eili radnici i studenti, profesori i intelektualci, vojnici i \u010dasnici, \u010dasne sestre i redovnici, sve\u0107enici i biskupi. Neka nam pomogne usvajati vrline ljubavi i strpljivosti, blagosti i dobrote, krotkosti i poniznosti, milosr\u0111a i zahvalnosti, koje sv. Pavao nabraja kao nu\u017enu prtljagu za svakog kr\u0161\u0107anina\u201c po\u017eelio je nadbiskup.<\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

Sveti Leopold je dobro shvatio metodologiju preobrazbe i obra\u0107enja pa je cijelog \u017eivota po sakramentu svete ispovijedi pomagao ljudima da svuku starog i obuku \u010dovjeka, rekao je mons. Pulji\u0107. \u201eIsto tako, znao je kako kreposti i vrline ‘ne padaju s neba’, ve\u0107 se za njih valja izboriti. A pred brojnim \u017eivotnim te\u0161ko\u0107ama i du\u0161evnim patnjama znao je svakome uputiti rije\u010d ohrabrenja kako se othrvati brojnim zavo\u0111enjima kojima je \u010dovjek u \u017eivotu izlo\u017een. Sveci nam poma\u017eu upravo u tome, svojim primjerom \u2013 kako se othrvati. I kako lije\u010diti rane\u201c naglasio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eLeopold je bio svjestan slabosti ljudskog duha i njegove podlo\u017enosti zavo\u0111enjima svih vrsta. Jer bio je svjestan, i povijest nam pokazuje, da su zavodnici u pro\u0161losti i danas imali jako puno uspjeha. Stra\u0161no puno uspjeha. I upropastili su brojne du\u0161e. Treba biti budan, otporan i boriti se\u201c potaknuo je nadbiskup, podsjetiv\u0161i na sv. Ivana Pavla II. koji je Leopolda proglasio svetim, kako se neumorno obra\u0107ao svima i poticao \u201eda ne podlegnu nau\u010davanju iskrivljenih antropologija koje su cvjetale nakon Francuske revolucije i danas cvjetaju. Njihove posljedice jo\u0161 uvijek osje\u0107amo\u201c upozorio je mons. Pulji\u0107. To su pozitivizam, \u201ekoji je podigao kumire eko\u00adnomije i tehnologije i tako pomogao da se \u010dovjek otu\u0111i i izobli\u010di\u201c.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Zatim, liberalizam je \u201euklonio Boga iz javnog \u017eivota, a na njegovo mjesto postavio kumire zlatnog teleta progresa i u\u017eivanja\u201c te marksisti\u010dki kolektivizam. Oni su \u201evladali ljudskim duhom i kulturom u zadnja tri stolje\u0107a te je dru\u0161tvo zapalo u krizu kakvoj nije bilo premca u povijesti \u010dovje\u010danstva\u201d upozorio je mons.Pulji\u0107.<\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

Uz te ideologije u razvoju od 18. do 20. st., \u201cu na\u0161e vrijeme, potiho ali aktivno, \u0161iri se rodna teorija. Taj svjetonazor name\u0107e novo tuma\u010denje \u010dovjeka koji nije spojiv s normalnim ljudskim poimanjem, a pogotovo ne s kr\u0161\u0107an\u00adskom antropologijom. Ona ne prihva\u0107a \u010dinjenicu da se ljudsko bi\u0107e ra\u0111a kao mu\u0161ko i \u017eensko, ve\u0107 tvrde da su njihove razlike dru\u0161tvena konstrukcija. Mi smo postali ovo \u0161to jesmo, jer nas je dru\u0161tvo oko nas, u\u010dinilo takvima. To je dru\u0161tveni konstrukt, to nije trajno. Tko to mo\u017ee vjerovati? Ali polaze od te \u010dinjenice\u201d upozorio je mons. Pulji\u0107, poru\u010div\u0161i: \u201c\u010cini se kako trenutno jedino Katoli\u010dka Crkva otvoreno i jasno upozorava na opasnosti te nove ideologije koju ona sa sobom nosi\u201d.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Istaknuo je poticaj velikog stru\u010dnjaka za rodnu teoriju, Tony Anatrelle, koji je francuski specijalist socijalne psihijatrije i savjetnik Papinskog vije\u0107a za obitelj, a upozorava: \u2018Ne bojte se boriti protiv rodne ideologije koja je najve\u0107a ku\u0161nja u ovom stolje\u0107u. Budite proro\u010dka manjina, koja \u0107e u\u010diniti vlastitima rije\u010di sv. Ivana Pavla II. koji je rekao kako treba \u2018stalno ukazivati na zablude te nove antropolo\u0161ke hereze\u2019.<\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

\u201c\u010cini se da zaista idemo prema tome da budemo manjina. Nekidan u  europskom parlamentu kod izglasavanja Istanbulske konvencije, ostala je manjina koja nije digla ruku, ali je ve\u0107ina pobijedila. Idemo prema stanju gdje \u0107emo biti manjina. Ali i kad smo manjina, ne trebamo se bojati re\u0107i istinu. I proro\u010dki djelovati i re\u0107i \u2018To nije dobro, to je opako, zavodljivo\u2019\u201d potaknuo je nadbiskup.<\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

\u201cKad govorimo o herezama, misao mi ide na prva stolje\u0107a, 4. st. nakon oslobo\u0111enja, kad je Crkva dobila slobodu. Onda su se javile hereze unutar Crkve. I Bog je vodio Crkvu. Nije se dao. Nije dao da Crkva nastrada. Jer progonitelji su htjeli uzeti tijelo Crkve, uni\u0161titi je. Zbrisati je, kao \u0161to je Pavao bio naumio kad je krenuo da uni\u0161ti tu sektu, kako je govorio. A heretici koji su se javljali unutar Crkve, oni su joj htjeli dignuti du\u0161u. Jer su nijekali Presveto Trojstvo i Isusovo bo\u017eanstvo. \u010cini mi se da idemo u nekom tijeku prema takvim herezama s kojima se treba suo\u010diti i hrabro se boriti\u201d upozorio je i ohrabrio mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Rodna ideologija sve vi\u0161e osvaja jer se name\u0107e putem medija, obrazovnih programa i pravnih propisa izglasavanjem zakona, rekao je nadbiskup, podsje\u0107aju\u0107i da se to prije \u010detiri godine poku\u0161alo u\u010diniti i u Hrvatskoj preko zdravstvenog odgoja u \u0161kolama. Istanbulska konvencija usvojena u europskom parlamentu ve\u0107inom glasova, \u017eeli za\u0161tititi \u017eene i obitelji od nasilja. Nitko ne bi bio protiv takve konvencije, kad u njoj ne bi bili stavovi i termini rodne ideologije koju kr\u0161\u0107anin ne mo\u017ee prihvatiti. Ta ideologija, rekao je umirovljeni papa Bendikt XVI., \u2018vr\u0161i atentat na oblike obitelji koju \u010dine otac, majka i djeca\u2019.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Papa Franjo ju je za vrijeme susreta mladih u Poljskoj 2017. g. nazvao ideolo\u0161kom kolonizacijom. Zabrinjava \u010dinjenica da su stranke koje se nadahnjuju kr\u0161\u0107anskim nazorom, u imenu ili stavu, digli ruku za tu konvenciju. Me\u0111u njima su i predstavnici iz na\u0161e zemlje\u201d upozorio je mons. Pulji\u0107, \u010destitav\u0161i svim parlamentarcima koji su imali hrabrosti oduprijeti se toj suvremenoj kolonizaciji i slova\u010dkom parlamentu koji je nije ratificirao. <\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

Nadbiskup je po\u017eelio da sv. Leopold moli za nas, da blagoslovi Zadarsku nadbiskupiju i Zadar u kojem je boravio tri godine te cijeli hrvatski narod kojem je s ponosom pripadao. Pjevanje je predvodio Katedralni zbor pod vodstvom ravnatelja \u017dana Morovi\u0107a i u orgulja\u0161koj prantji Dragana Peji\u0107a. U misi je sudjelovalo vi\u0161e tisu\u0107a vjernika, u katedrali i na Trgu sv. Sto\u0161ije ispred nje, gdje je bio postavljen veliki video zid.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eU punom smislu rije\u010di, Leopold je uspio umre\u017eiti zdravo i jednostavno prihva\u0107anje i razumijevanje s otajstvenom dimenzijom sakramenta ozdravljenja\u201c rekao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 u propovijedi sve\u010danog koncelebriranog slavlja koje je predvodio u \u010detvrtak 14. rujna u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru, na dan pohoda tijela sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a u Zadar. U zajedni\u0161tvu<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-24229","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24229"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24229\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}