{"id":24067,"date":"2017-08-30T13:04:33","date_gmt":"2017-08-30T12:04:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24067"},"modified":"2017-08-30T13:04:33","modified_gmt":"2017-08-30T12:04:33","slug":"pismo-nadbiskupa-zelimira-puljica-povodom-dolaska-tijela-sv-leopolda-b-mandica-u-zadar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/08\/pismo-nadbiskupa-zelimira-puljica-povodom-dolaska-tijela-sv-leopolda-b-mandica-u-zadar\/","title":{"rendered":"PISMO NADBISKUPA \u017dELIMIRA PULJI\u0106A POVODOM DOLASKA TIJELA SV. LEOPOLDA B. MANDI\u0106A U ZADAR"},"content":{"rendered":"

\u0160to nam Gospodin poru\u010duje po svetom Leopoldu<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Lani u Zagrebu, a ove godine na Jadranskoj obali <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Pro\u0161le godine od 13. do 18. travnja 2016. tisu\u0107e vjernika odali su po\u010dast sv. Leopoldu Bogdanu Mandi\u0107u \u010dije je tijelo bilo izlo\u017eeno, najprije u zagreba\u010dkoj katedrali, a onda u kapucinskoj crkvi u Dubravi, posve\u0107enoj njemu u \u010dast. \u010caste\u0107i zemne ostatke svetih Bo\u017ejih ugodnika daje se zapravo slava i \u010dast Bogu koji je izvor i po\u010delo svake svetosti. Njega, koji je tri desetlje\u0107a satima ispovijedao u skromnoj sobici u Padovi, te svojom desnicom u Bo\u017eje ime opra\u0161tao grijehe i lije\u010dio nanesene rane, papa Franjo je proglasio suza\u0161titnikom Godine milosr\u0111a. Neraspadnuto tijelo ovoga na\u0161ega sunarodnjaka iz Herceg-Novoga \u010duva se u staklenom lijesu u Padovi. U Godini milosr\u0111a bilo je preneseno najprije u Rim (3.-11. velja\u010de 2016.), a onda u Zagreb (13.-18. travnja 2016.).<\/p>\n

    Tim povodom \u010dini mi se korisnim u ovoj prigodi re\u0107i dvije rije\u010di o crkvenom nauku gledom na \u0161tovanje svetih relikvija ili mo\u0107iju koje su, posebice, diljem na\u0161e obale bile sastavnim dijelom pastorala i pobo\u017enosti. A to je povezano i s po\u010detkom na\u0161ega doseljenja u ove krajeve. Kad su ovdje brojni kr\u0161\u0107ani nastradali u vrijeme seobe naroda i Avarskih razaranja, papa Ivan IV. (640.-642)., Dal\u00admatinac, poslao je benediktinskoga opata Martina neka donese u Rim kosti mu\u010denika (od Solina do Istre). I sagradio im je posebnu kapelu u krstionici Lateranske bazilike. Njegov nasljednik, papa Teodor I., uresio je kapelu mozaikom desetorice dalmatinskih i istarskih ranokr\u0161\u0107anskih mu\u010denika, \u0161to pokazuje osobito po\u0161tovanje prema relikvijama svetaca i mu\u010denika.<\/p>\n

          2. \u0160to ka\u017ee Crkveno U\u010diteljstvo o \u0161tovanju svetih relikvija<\/strong>?<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Crkveno U\u010diteljstvo u vi\u0161e navrata o\u010ditovalo se o ovoj temi. Tako je sedmi ekumenski sabor u Niceji (787.) dao konkretne upute gledom na \u0161tovanje svetih relikvija. Odredio je neka se oni \u201ekoji odbacuju mo\u0107i svetoga mu\u010denika smijene\u201c (ako se radi o klericima) ili \u201eisklju\u010de iz zajedni\u0161tva\u201c (ako se radi o monasima ili laicima). Sedam i po stolje\u0107a kasnije Tridentski sabor obrazla\u017ee  za\u0161to se \u201ezaziva i \u010dasti mo\u0107i svetaca\u201c, te odre\u0111uje (1563.) neka \u201ebiskupi i ostali koji nose brigu nau\u010davanja\u201c, u skladu s naukom svetih otaca i svetih sabora, \u201emarljivo pou\u010davaju vjernike o posredovanju i zazivanju svetaca, o \u0161tovanju mo\u0107iju i o zakonitoj upotrebi slika\u201c. Isti sabor nagla\u0161ava kako \u201ebezbo\u017eno misle oni koji tvrde da se sveci ne mole za ljude, jer to se protivi \u010dasti jedinog posrednika izme\u0111u Boga i ljudi, Isusa Krista\u201c. I nastavlja \u201eneka vjernici \u010daste tijela svetaca i mu\u010denika\u201c, jer oni su bili \u201e\u017eivi udovi Krista i hram Duha Svetoga\u201c. Po njima \u201eBog daje ljudima mnoga dobro\u010dinstva\u201c, pa \u201evalja u potpunosti osuditi one koji tvrde da ne treba \u0161tovati mo\u0107i svetaca i iskazivati im po\u010dast\u201c.<\/p>\n

    Drugi Vatikanski sabor u dogmatskoj konstituciji \u201eSvjetlo naroda\u201c veli kako \u201es velikim pijetetom ponavlja \u010dasnu vjeru na\u0161ih predaka o \u0161tovanju Bla\u017eene Djevice Marije, bla\u017eenoga Josipa, apostola i mu\u010denika i svih svetaca\u201c (LG 50). Stari nauk koji su zacrtali oci na saborima uobli\u010dio je i Crkveni Zakonik u svojoj petoj knjizi (s pet kanona) gdje se govori o \u201e\u0161tovanju svetaca, svetih likova i svetih mo\u0107i\u201c. Tamo stoji izri\u010dita preporuka neka se \u201epromi\u010de istinsko i vjerodostojno \u0161tovanje svetaca \u010diji primjer vjernike izgra\u0111uje, a zagovor \u0161titi\u201d (kan 1186). Zakonik tako\u0111er preporu\u010da \u201edrevnu tradiciju pohranjivanja mo\u0107i mu\u010denika ili drugih svetaca ispod nepomi\u010dnih oltara\u201c (kan 1237 \u00a7 2.). No, izri\u010dito se \u201ezabranjuje njihova prodaja\u201c i \u201eotu\u0111enje\u201c (kan 1190, & 1), ili pak njihovo trajno premje\u0161tanje \u201ebez dopu\u0161tenja Apostolske Stolice\u201c (kan 1190 \u00a7 2.). Zato je i tra\u017eeno dopu\u0161tenje Kongregacije za progla\u0161enje svetih da tijelo sv. Leopolda ove godine po\u0111e u Hrvatsku i Crnu Goru. <\/p>\n

         3. Sveti Leopold – skroman i vedar svetac koji nas poznaje i \u010de\u00adka<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Tko je taj svetac koji \u0107e nas okupljati polovicom rujna u Zadru, Herceg-Novom, Dubrovniku, Splitu i Rijeci? Prafrazirat \u0107u rije\u010di pape Pavla VI. koji je u prigodi njegovoga progla\u0161enja bla\u017eenim ovako zborio: \u201eGledaj samo kako je siroma\u0161an, jednostavan, \u010dovje\u010dan; skroman, vedar i sabran; sav u zanosu svoga unutarnjega gledanja nevidljive prisutnosti Bo\u017eje. A ipak je tako prisutan, pristupa\u010dan i spreman na uslugu, pa ima\u0161 dojam da nas poznaje i \u010de\u00adka; kao da su mu poznate na\u0161e brige i kao da \u010dita na\u0161u nutrinu… Pogledaj toga siroma\u0161noga, maloga kapucina koji nas privla\u010di i odu\u0161evljava\u201c (1976.). Dopu\u0161tenjem Kongregacije za progla\u0161enje svetih, te mjesnoga biskupa iz Padove, a na zamolbu kotorskoga biskupa mons. Ilije Janji\u0107a, njegovo \u0107e sveto tijelo pro\u0107i na\u0161om obalom do njegovog rodnog mjesta Herceg-Novog. Prva postaja bit \u0107e u Zadru gdje je Leopold bio poglavar samostana uz crkvu Gospe od zdravlja u kojoj je kao mladi redovnik obavljao tri godine slu\u017ebu rektora (1897.-1900.). Samostan i crkva bili su sru\u0161en u Drugom svjetskom ratu. A kad je crkva obnovljena, tada\u0161nji zadarski nadbiskup, mons. Marijan Oblak, nabavio je sve\u010deve relikvije, pa crkvu Gospe od zdravlja proglasio sveti\u0161tem sv. Leopolda (1978.).<\/p>\n

    \u0160to nam to Gospodin po njemu poru\u010duje u ovoj prigodi?! Govori nam o velikom otajstvu beskrajne Bo\u017eje dobrote koja nas raduje i dira. Isus nas po njemu iznova poziva: \u201eDo\u0111ite k meni svi vi koji ste umor\u00adni i optere\u0107eni i ja \u0107u vas okrijepiti\u201c (Mt 11, 28). Za\u0161to nas Isus poziva da k njemu idemo i da s njime kroz \u017eivot hodimo? Njega je, naime, Otac nebeski poslao da nas oslobodi i spasi. Jer, \u010dovjek je bio i ostao ranjen u svim svojim unutar\u00adnjim mo\u0107ima: razuma, slobodne volje, srca i savjesti. No, iako je ranjen, on nije napu\u0161ten. Po Bo\u017ejem milosr\u0111u i zaslugama muke, smrti i uskrsnu\u0107a Isusa Krista, on je spa\u0161en i otkupljen. To Gospodin poru\u010duje po svecu milosr\u0111a, svetom Leopoldu. I tra\u017ei da kao njegova odabrana djeca o\u010ditujemo u \u017eivotu plo\u00addove njegovoga Duha. Sveti je Leopold dobro shvatio metodologiju obra\u0107enja pa je \u010ditavoga \u017eivota po sakramentu svete ispovijedi pomagao ljudima da \u201esvla\u010de staroga \u010dovjeka\u201c, mijenjaju se i \u201eobla\u010de novoga\u201c koji \u0107e biti \u201epun ljubavi i veselja, mira i strpljivosti, blagosti i dobrote\u201c (Kol 3,12-15). Budu\u0107i da je znao da krjeposti i vrline \u201ene dolaze same od sebe\u201c, ve\u0107 se za njih valja izboriti, on se nije umarao u \u017eivotnim te\u0161ko\u0107ama i du\u0161evnim patnjama upu\u0107ivati ljudima rije\u010di ohrabrenja. Jer, \u010dvrsto je vjerovao da sakramentalna milost poma\u017ee ljudima da se obra\u0107aju i popravljaju, kako bi se stameni u vjeri mogli othrvati pred brojnim te\u0161ko\u0107ama koje \u017eivot sa sobom nosi.<\/p>\n

    Radujemo se \u0161to \u0107e svete relikvije ovoga na\u0161ega svetoga sunarodnjaka pro\u0107i na\u0161om nadbiskupijom i boraviti u Zadru od 14. rujna poslije podne, do 15. rujna 2017. kad \u0107e u jutarnjim satima krenuti prema Herceg Novom. Na samom dolasku u Grad bit \u0107e nekoliko sati izlo\u017een \u0161tovanju u crkvi Gospe od zdravlja u kojoj je svojevremeno mladi kapucin fra Leopold tri godine ispovijedao. Onda \u0107e biti prevezen u katedralu gdje \u0107e se slu\u017eiti sve\u010dana sveta misa i druge pobo\u017enosti. Tijekom toga razdoblja bit \u0107e prigoda za svetu ispovijed. Neka po zagovoru svetoga Leopolda boravak njegova svetoga tijela bude milosno i blagoslovljeno vrijeme za na\u0161 Grad i nadbiskupiju; posebice za na\u0161 duhovni rast i osobni susret s milosrdnim Ocem.<\/p>\n

    U tom duhu sve pozdravljam i zazivam obilje Bo\u017ejega blagoslova.<\/p>\n

    Va\u0161 nadbiskup \u017delimir <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    \u0160to nam Gospodin poru\u010duje po svetom Leopoldu Lani u Zagrebu, a ove godine na Jadranskoj obali Pro\u0161le godine od 13. do 18. travnja 2016. tisu\u0107e vjernika odali su po\u010dast sv. Leopoldu Bogdanu Mandi\u0107u \u010dije je tijelo bilo izlo\u017eeno, najprije u zagreba\u010dkoj katedrali, a onda u kapucinskoj crkvi u Dubravi, posve\u0107enoj njemu u \u010dast. \u010caste\u0107i zemne<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-24067","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24067"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24067\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}