{"id":23913,"date":"2017-06-16T17:14:29","date_gmt":"2017-06-16T16:14:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23913"},"modified":"2017-06-16T17:14:29","modified_gmt":"2017-06-16T16:14:29","slug":"zadar-razmatran-dokument-pismo-biskupima-kc-a-o-odnosu-izmedu-hijerarhijskih-i-karizmatskih-darova-za-zivot-i-poslanje-crkve-na-uocnicu-tijelova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/06\/zadar-razmatran-dokument-pismo-biskupima-kc-a-o-odnosu-izmedu-hijerarhijskih-i-karizmatskih-darova-za-zivot-i-poslanje-crkve-na-uocnicu-tijelova\/","title":{"rendered":"ZADAR: RAZMATRAN DOKUMENT ‘PISMO BISKUPIMA KC-A O ODNOSU IZME\u0110U HIJERARHIJSKIH I KARIZMATSKIH DAROVA ZA \u017dIVOT I POSLANJE CRKVE’ NA UO\u010cNICU TIJELOVA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Tijekom meditativno-glazbene ve\u010deri pred Presvetim na uo\u010dnicu Tijelova u srijedu 14. lipnja u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru predstavljen je novi dokument Kongregacije za nauk vjere: ‘Iuvenescit Ecclesia \u2013 Pismo biskupima Katoli\u010dke Crkve o odnosu izme\u0111u hijerarhijskih i karizmatskih darova za \u017eivot i poslanje Crkve’. Ulomke iz tog dokumenta pro\u010ditao je don Roland Jeli\u0107, tajnik zadarskog nadbiskupa. Razmatrane su karizme prema Novom zavjetu, odnos izme\u0111u hijerarhijskih i karizmatskih darova u novijem crkvenom u\u010diteljstvu, njihov teolo\u0161ki temelj, me\u0111uodnos u \u017eivotu i poslanju Crkve te crkveno ure\u0111ivanje odnosa izme\u0111u hijerarhijskih i karizmatskih darova. Sjemeni\u0161tarac Zvornimir Rezo \u010ditao je prikladne biblijske i ulomke iz drugih crkvenih dokumenata.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eAko se pojedinim darovima (karizmama) da prevelika va\u017enost, osobito nau\u0161trb drugih elemenata u Crkvi, ako se pojedini darovi pogre\u0161no tuma\u010de, ako se stavlja u opreku razli\u010dite darove ili slu\u017ebe u Crkvi ili ako se sami darovi stavljaju u opreku prema Crkvi, tada je u pitanju vjerodostojno i djelotvorno navje\u0161tanje Krista, u pitanju je vjernost Isusovom poslanju. Zbog toga je od silne va\u017enosti i danas, kao \u0161to je to i Pavao \u010dinio, pitanje karizme u Crkvi postaviti na vi\u0161u razinu, tj. postaviti ga na pravo mjesto u Crkvi, za dobro Crkve, kako bi napredovalo njeno poslanje u ovom svijetu\u201c pro\u010ditao je don Roland dio iz Dokumenta. U dogmatskoj konstituciji o Crkvi Lumen gentium ka\u017ee se da isti Duh Sveti vodi narod Bo\u017eji po sakramentima i slu\u017ebama i po krepostima koje dijeli vjernicima svih stale\u017ea korisnih u izgradnji Crkve prema onoj ‘Svakome se daje o\u010ditovanje Duha na korist’ (1 Kor 12,7). Sud o ispravnosti i urednoj uporabi izvanrednih darova pripada onima koji predsjedaju Crkvi i kojima pripada da Duha ne trnu, nego da sve provjere te zadr\u017ee ono \u0161to je dobro (usp. 1 Sol 5, 12 i 19-21).<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Koncil uklanja antinomiju izme\u0111u laika i klerika. \u201eKroz povijesni hod Crkve, uslijed raznih utjecaja, Crkva je pro\u017eivjela napetost izme\u0111u te dvije strane institucije, laika i klerika. To je bila napetost izme\u0111u op\u0107eg i ministerijalnog sve\u0107eni\u0161tva, tj. izme\u0111u karizmi laika i karizmi sve\u0107eni\u010dkog reda, osobito u vrijeme pojave i ja\u010danja protestantizma.Ta napetost \u010desto je, ali ne i ispravno tuma\u010dena kao napetost ili \u010dak sukob izme\u0111u karizme i institucije, budu\u0107i da se karizma vezala (iako samo pre\u0161utno, ali ipak \u010desto) primarno uz laike, a institucija uz sve\u0107enike. No, Koncil je tu napetost premostio izjavom da Duh darove dijeli svakome pojedinome, a u isto vrijeme nagla\u0161ava posebne milosti svakog stale\u017ea. Tako je stavio odnos laika i klerika, op\u0107eg i ministerijalnog sve\u0107eni\u0161tva u odnos ne jedan iznad drugoga, nego jedan uz drugoga \u2013 kao dva krila jedne institucije \u2013 ne dokidaju\u0107i bitne objektivne razlike\u201c stoji u Dokumentu.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Autenti\u010dne karizme treba promatrati kao darove od neprijeporne va\u017enosti za crkveni \u017eivot i poslanje. U koncilskom u\u010denju se prepoznaje bitna uloga pastira u razlu\u010divanju karizmi i njihovom redovitom vr\u0161enju u crkvenoj zajednici. \u201eIzvorna povezanost izme\u0111u hijerarhijskih darova koji se podjeljuju sakramentalnom milo\u0161\u0107u svetog reda i karizmatskih darova koje slobodno razdjeljuje Duh Sveti, ima svoj najdublji korijen u odnosu izme\u0111u bo\u017eanskog utjelovljenja Logosa i Duha Svetoga koji je uvijek duh Oca i Sina. Upravo kako bi se izbjegli dvozna\u010dni teolo\u0161ki pogledi koji bi zastupali ‘Crkvu Duha’, zasebnu i odvojenu od hijerarhijsko-institucionalne Crkve, treba ponoviti kako se dva bo\u017eanska poslanja uzajamno podrazumijevaju u svakom daru slobodno darovanom Crkvi\u201c poru\u010duje Dokument.<\/p>\n

Sakramenti i Rije\u010d, kao i karizma, u sebi nose moralni obvezuju\u0107i zahtjev ‘Idite’ (Mt 28,19) \u2013 zahtjev za uozbiljenjem Kristovog djela spasenja i dara Duha u konkretnom \u017eivotu. Pojedine karizme mogu nositi moralnu obvezu samo za onoga koji prima karizmu, bez posebnih regulacija pastira, ali i u tom slu\u010daju uvijek ostaju darovane za dobro Crkve.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201ePravila unutar Crkve odgovaraju zahtjevu za pravedno\u0161\u0107u koja proizlazi iz sakramenta, Rije\u010di i dara Duha. Sasvim je pogre\u0161no suprotstavljati evan\u0111elje crkvenom zakonu, jer se on temelji na Objavi, ali i zato \u0161to je pravednost koju zakon \u0161titi, primarni zahtjev ljubavi, bit Radosne vijesti\u201c ka\u017ee Dokument. U knjizi ‘Ali drugog puta nema’ Tomislav \u0161agi Buni\u0107 pi\u0161e: \u201eJedan je red djelovanja Duha u Crkvi preko hijerarhije, a drugi je red djelovanja po nedoku\u010divoj slobodi Duha. Jedan te isti duh djeluje u oba ova smjera, zato ne mo\u017ee biti me\u0111u tim djelovanjima prave suprotnosti. Sud o tome da je neka karizma zaista od Boga pripada crkvenom autoritetu. \u010covjek pojedinac lako bi se dao zavesti od svoje ma\u0161te i od zloga duha\u201c.<\/p>\n

Ako bi se zanemarilo ili odbilo razlu\u010divanje koje pripada pastirima, zahtijevaju\u0107i potpunu autonomiju i odbijaju\u0107i poslu\u0161nost pastirima, to bi bacilo sjenu na autenti\u010dnost dara. \u201eOdbijanje poslu\u0161nosti pastirima u procesu razlu\u010divanja, budu\u0107i da je njihova slu\u017eba upravljanja tako\u0111er karizmatskog reda, moglo bi se protuma\u010diti i kao odbijanje poslu\u0161nosti Duhu koji je dan svakome pojedinome, za izgradnju Tijela. Slu\u017eba pastira je tako\u0111er karizmati\u010dna \u2013 od Duha, pa se zato \u201ekarizmu ne mo\u017ee suprotstavljati slu\u017ebi u Crkvi, jer isti Duh djeluje na prvom mjestu u slu\u017ebi i preko nje\u201c poru\u010duje Dokument.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eUspostava dobrih odnosa izme\u0111u razli\u010ditih darova u Crkvi tra\u017ei stvarno uklju\u010divanje karizmatskih stvarnosti u pastoralni \u017eivot partikularnih Crkava. To zahtijeva da razli\u010dite udruge priznaju autoritet pastira u Crkvi kao bitnu stvarnost kr\u0161\u0107anskog \u017eivota i da te\u017ee tome da budu priznate, prihva\u0107ene i eventualno o\u010di\u0161\u0107ene, kako bi se stavile u slu\u017ebu crkvenog poslanja. S druge strane, oni koji su ure\u0161eni hijerarhijskim darovima, provode\u0107i razlu\u010divanje i pra\u0107enje karizmi, moraju srda\u010dno prihvatiti ono \u0161to Duh pobu\u0111uje unutar crkvene zajednice, uzimaju\u0107i ih u obzir u pastoralnom djelovanju i cijene\u0107i njihov doprinos kao pravo bogatstvo za dobro svih\u201c isti\u010de se u Dokumentu.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Istaknuto je da Duh u svojim darovima ne zanemaruje drugoga, ne zanemaruje obveze osobe koju daruje prema drugim osobama (jer i njih jednako daruje); ne zanemaruje pravo i pravednost, jer su njegovi darovi milost, darovi milosr\u0111a koje ne dokida pravednost nego je zahtjeva. \u201eDok imam obvezu i pravo \u017eivjeti svoj poziv, svoje darove, imam obvezu i pustiti drugoga da mi bude brat i da me i njegovi darovi izgra\u0111uju, jer su i njegovi darovi od Duha, za dobro Crkve, za moje dobro: pustiti lije\u010dnika da mi bude lije\u010dnik, teologa da mi bude tuma\u010d, molitelja da moli za mene; pustiti \u017eupnika da mi bude \u017eupnik duhovno i pravno, pustiti biskupa da mi bude biskup, ministra da bude ministar \u2013 nesebi\u010dno pustiti Duha da me daruje i preko drugih u kojima je njegov dar\u201c poru\u010duje se u Dookumentu.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Ako se u svojim zajednicama pitamo o svojim darovima od Boga i o vlastitom daru kojeg nam je Bog darovao, tada se ne mo\u017ee izostaviti niti pitanje o daru drugih \u2013 ne radi usporedbe darova, nego radi ve\u0107eg po\u0161tivanja, koje Pavao tra\u017ei kod slu\u017eenja darovima kad pi\u0161e Rimljanima: \u201ePretje\u010dite jedni druge po\u0161tovanjem\u201c (Rim 12, 10). Zbog zajedni\u010dkog djelovanja za dobro Crkve i prakti\u010dnog razloga bitno je pitati se i o daru drugoga, jer mo\u017ee pomo\u0107i da i taj drugi spozna dar koji ima, a kojeg mo\u017eda nije bio  svjestan.<\/p>\n

\u201eDar Duha, Duh Sveti, ili se po\u0161tuje u potpunosti u sebi i u drugima, ili je posrijedi nedovoljna formiranost vjernika, nerazumijevanje darova, latentni egoizam koji je nespojiv s Duhom koji se daruje i poziva na darivanje, ili pak \u0161to drugo neminovno dovodi do napetosti izme\u0111u osobe i osobe: do drame sukoba u Crkvi. Konkretno \u017eivljenje dara Duha ostvaruje se u \u017eupama i biskupijama: ne usporedno s njima, ne kao ‘crkvena subkultura’, ne mimo njih do op\u0107e razine, nego kao njihov sastavni, temeljni, konstitutivni dio \u017eivota. Jer jedno Tijelo \u017eivi u njima i od njih. Ako je karizma, dar Duha, konstitutivni element Crkve, onda se to u jednoj Crkvi odvija u i od partikularnih Crkvi, biskupija. Doprinijeti \u017eivotu \u017eupe i biskupije svojom karizmom zna\u010di na najjasniji na\u010din izgra\u0111ivati Tijelo \u2013 Crkvu\u201c naglasci su iz Dokumenta predstavljeni tijekom razmatranja na klanjanju.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Klanjanje je predvodio don Josip Radojica Pin\u010di\u0107, katedralni \u017eupnik, izri\u010du\u0107i molitvena predanja: za zahvalnost, poniznost, jednostavnost, za smisao i razumijevanje kri\u017ea, za \u010disto srce i tijelo, zauzimanje za dobro, radost i odva\u017enost da budemo navjestitelji. Nasuprot Isusovom duhu spremnosti vr\u0161iti O\u010devu volju u svakom trenutku, u nama zavlada oholost i sebi\u010dnost te se molilo za Isusov duh prihva\u0107anja O\u010deve volje. Potaknuto je na odricanje od duha zavisti u odnosu s drugima, kad se ne radujemo dobru i uspjehu drugoga i zluradi smo ako je drugima te\u0161ko.<\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

Don Josip je prikazao i molitvu mons. Ivana \u0160a\u0161ka da na\u0161a vjera bude cjelovita, da prodire u na\u0161 na\u010din prosu\u0111ivanja bo\u017eanske i ljudske zbilje; da prihva\u0107a odricanja i du\u017enosti koje sa sobom nosi, da ja\u010da u ku\u0161njama, smiruje i odmara; za radosnu vjeru koja razveseljuje srce i uvodi u molitvu; da bude djelotvorna, trajno svjedo\u010danstvo prisutnosti; da bude ponizna i ne tra\u017ei temelj u ljudskoj mudrosti, nego u Isusovoj milosti i ljepoti kri\u017ea, oslonjena na snagu Duha Svetoga.<\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

Temeljem biblijskih \u010ditanja, don Josip je molio da budemo poslu\u0161ni autoritetima jer \u0107e oni za nas polagati ra\u010dun, da se podla\u017eemo autoritetu Crkve s rado\u0161\u0107u i bez mrmljanja (Heb 13,17), da budemo vi\u0161e poslu\u0161ni Isusu nego ljudima (Dj 5,29), njegovim zapovijedima i da ostanemo u njegovoj ljubavi (Iv 15,10). Molilo se za sve\u0107enike i zaklju\u010dno pjevao himan Tebe Boga hvalimo i Pohvale Imenu Bo\u017ejem.<\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

Sadr\u017eaj ve\u010deri priredio je \u017dan Morovi\u0107, regens chori zadarske katedrale, a u liturgiji su sudjelovali i pjevanje euharistijskih pjesama pod njegovim vodstvom predvodili \u010dlanovi crkvenih zborova grada Zadra.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom meditativno-glazbene ve\u010deri pred Presvetim na uo\u010dnicu Tijelova u srijedu 14. lipnja u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru predstavljen je novi dokument Kongregacije za nauk vjere: ‘Iuvenescit Ecclesia \u2013 Pismo biskupima Katoli\u010dke Crkve o odnosu izme\u0111u hijerarhijskih i karizmatskih darova za \u017eivot i poslanje Crkve’. Ulomke iz tog dokumenta pro\u010ditao je don Roland Jeli\u0107, tajnik<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-23913","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23913"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23913\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}