{"id":23683,"date":"2017-06-01T00:11:04","date_gmt":"2017-05-31T23:11:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23683"},"modified":"2017-06-01T00:11:04","modified_gmt":"2017-05-31T23:11:04","slug":"zadar-simpozij-o-misijskom-i-evangelizacijskom-poslanju-crkve-geografski-aspekti-krscanskog-misionarskog-djelovanja-dr-josip-faricic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/06\/zadar-simpozij-o-misijskom-i-evangelizacijskom-poslanju-crkve-geografski-aspekti-krscanskog-misionarskog-djelovanja-dr-josip-faricic\/","title":{"rendered":"ZADAR, SIMPOZIJ, MISIJSKO I EVANGELIZACIJSKO POSLANJE CRKVE: ‘GEOGRAFSKI ASPEKTI KR\u0160\u0106ANSKOG MISIONARSKOG DJELOVANJA’ – dr. Josip Fari\u010di\u0107"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eMisijsko djelovanje je platforma procesa kojeg mo\u017eemo smatrati kr\u0161\u0107anskom globalizacijom, ali i globalizacijom kr\u0161\u0107anstva. Pritom podrazumijevamo da je to pozitivan proces. Katoli\u010dko i globalno na\u010delo su komplementarni, preklapaju se\u201c rekao je prof. dr. Josip Fari\u010di\u0107<\/strong> u izlaganju \u2018Geografski aspekti kr\u0161\u0107anskog misionarskog djelovanja<\/strong>\u2019 na simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019 u petak 26. svibnja u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Potaknuv\u0161i da treba voditi ra\u010duna i o suvremenim trendovima, rekao je da je Crkva \u201enajstariji sustav i hijerarhijski ustroj na svijetu i treba neke promjene. Valja razmisliti o teritorijalnom preustroju u nekim regijama. U Europi je tradicija velikog broja malih \u017eupa i malih biskupija. Te\u017ee se ide za osnivanjem ve\u0107ih jedinica\u201c rekao je Fari\u010di\u0107, napomenuv\u0161i, da je afri\u010dki biskup, \u010dija biskupija ima 300 000 vjernika, u Hrvatskoj, ovdje bi bio nadbiskup metropolit. \u201eImaju\u0107i na umu nesrazmjer u broju vjernika i sve\u0107enika, valja voditi ra\u010duna i o svojevrsnom agregiranju, ako ne formalno teritorijalnog ustroja, onda moderiranja tog ustroja\u201c rekao je Fari\u010di\u0107. Razmatrao je globalnu perspektivu Crkve<\/strong>, ali ne treba zanemariti lokalnu ni nuklearnu, a to je obiteljska. To bi se trebalo doga\u0111ati simultano, rekao je predava\u010d.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Prostorni raspored religija ima osobitosti, kao kulturno-geografski aspekt. Geografija je i u podlozi govora o interkulturaciji i inkulturaciji. <\/strong>Geografske specifi\u010dnosti nekog prostora su klima, npr., ona  uvjetuje oblikovanje tradicijske no\u0161nje. \u201eKad vidimo negdje katoli\u010dkog biskupa u bijelom, to je prikladnija boja s obzirom da se tijelo manje zagrijava, ne zna\u010di da je on papa\u201c rekao je Fari\u010di\u0107. Valja se prilagoditi i bio-geografskim i medicinsko-geografskim specifi\u010dnostima. \u201eVa\u017ean sastavni dio svake kulture je jezik. Ve\u0107 u Novom zavjetu u Djelima apostolskim imamo temelj inkulturacije, kad su apostoli primili Duha Svetoga, dani su im razli\u010diti jezici, kako bi mogli navje\u0161tati Radosnu vijest razli\u010ditim narodima\u201c rekao je Fari\u010di\u0107, istaknuv\u0161i i prostornu kontekstualizaciju arhitekture i krajolik, jer se u njemu mogu razaznati mnogi sveti prostori i sveta mjesta.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eRazli\u010dite religije i kr\u0161anstvo, sustavno i spontano markiraju geografski prostor sakralnim sadr\u017eajima, crkvama, kapelama, kri\u017eevima, grobljima itd. Na taj se na\u010din tako\u0111er mogu vidjeti rezultati misionarskog i evangelizacijskog djelovanja. Prostori obuhva\u0107eni misionarskim djelovanjem<\/strong> su raznovrsni. Stvarni geografski prostor se mo\u017ee i\u0161\u010ditati na geografskoj karti, to su kontinenti ili manje regionalne cjeline. Tu su i razli\u010dite prostorne imaginacije u kojima stvarni prostor gledamo kroz razli\u010dite perspektive, pa postoji puno dvojnosti: stari svijet i novi svijet, zapad i istok, sve je to stvar gledanja perspektive. Oba pojma mogu imati negativnu konotaciju, ovisno kako se promatra. Spominje se i Srednja Europa. Zatim bogati sjever i siroma\u0161ni jug ili stalna geografska dihotomija jezgra periferija, koju na poseban na\u010din apostrofira papa Franjo, jer isti\u010de izlazak u periferiju. Tre\u0107a vrsta prostora je virtualni. Taj prostor je jedan od elemenata i alata globalizacije. Svi se ti prostori isprepli\u0107u i upotpunjuju\u201c rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Me\u0111u prostornim geografskim aspektima s kojih se mo\u017ee promatrati misionarsko djelovanje kr\u0161\u0107ana, nekoliko je razli\u010ditih geografskih motri\u0161ta, no uvijek valja zapo\u010deti s biblijskom geografijom<\/strong>. \u201eTemelji navje\u0161tanja Radosne vijesti mogu se smatrati svojevrsnom geografijom. U Matejevom evan\u0111elju posljednje Isusove rije\u010di odnose se na djelovanje u prostoru, svojevrsnu geografiju. To je i demogeografija u kojoj se mogu razmatrati rezultati demografskog djelovanja, osobito evangelizacije  u obliku religijskog sastava stanovni\u0161tva\u201c rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

Tuma\u010de\u0107i aspekt biblijske geografije, Fari\u010di\u0107 je rekao da se nalazi u Novom zavjetu i na puno mjesta u Starom zavjetu. Zanimljiv navod je u Ps 117,1: ‘Hvalite Gospodina svi puci, slavite ga svi narodi’. Tu su i navodi iz Matejevog i Markovog evan\u0111elja i iz Djela apostolskih. \u201eVa\u017eno je svjedo\u010denje. Me\u0111u svim religijama koje su aktivne u privla\u010denju novih pripadnika, kr\u0161\u0107anstvo to privla\u010denje zasniva na svjedo\u010denju<\/strong>, a manje suptilnim metodama prozelitizma. Valja istaknuti i \u0161irenje perspektive, potrebu uklju\u010divanja cijele zajednice Crkve, klerika i laika u taj sto\u017eerni proces\u201c potaknuo je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Geografska tipologija religija u mnogome se zasniva na tome koliko su aktivni u privla\u010denju novih \u010dlanova. \u201eUniverzalne su kr\u0161\u0107anstvo, islam, budizam i neke nove religije ili sinkretisti\u010dki projekti, New Age. Etni\u010dke su u tome manje aktivne, osobito plemenske ili nacionalne koje su globalno prisutne, npr. hinduizam sa svojih gotovo milijardu pripadnika. S obzirom na tako velik korpus, nije toliko intenzivan proces privla\u010denja novih vjernika\u201c rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Religije se dijele na dva posebna oblika \u0161irenja. To ne zna\u010di da jedan isklju\u010duje drugi. Osnovni su disperzija ili raspr\u0161ivanje i relokacija. Disperzija mo\u017ee biti spontana i upravljana. Npr. \u017eidovsku dijasporu se progonilo, a i selili su zbog ekonomskih razloga. Misionarska djelatnost kr\u0161\u0107ana je doprinijela disperziji. \u201eOblik disperzije su aktivnosti kojima se slu\u017ei islam koji nema ne\u0161to analogno kr\u0161\u0107anskoj misionarskoj djelatnosti, ali imaju razne metode koje su koristile od po\u010detka, oportunizam i konformizam istaknutih predstavnika dru\u0161tva ili cijelih dru\u0161tvenih zajednica. Privla\u010dili su nove pripadnike s poreznim olak\u0161icama i omogu\u0107avanjem napredovanja u karijeri\u201c rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dva primjera relokacije u kojima su se religije razvile na na\u010din da su postpuno u jezgrama u kojima su  ponikle, postale manjinske zajednice ili duboko fragmentirane zajednice je kr\u0161\u0107anstvo u Palestini ili budizam u Indiji.<\/p>\n

Fari\u010di\u0107 je govorio i o udjelu pripadnika pojedinih religija u stanovni\u0161tvu svijeta<\/strong>. Kr\u0161\u0107ani \u010dine oko tre\u0107ine \u010dovje\u010danstva, ima ih oko 2,4 milijarde; muslimani 1,6 milijardi, hinudisti oko milijardu i budisti oko 400 milijuna. Ne\u0161to vi\u0161e od milijardu je deklariranih ateista i agnostika, me\u0111u njima ih je najvi\u0161e u Kini koja ima oko 1, 4 milijardu stanovnika. Indija mo\u017eda ima vi\u0161e stanovnika nego Kina. Slu\u017ebeno, Indija ima oko 1, 2 milijardu stanovnika.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Fari\u010di\u0107 je pojasnio i trendove iz kojih se mo\u017ee vidjeti \u0161irenje i promjene udjela pripadnika pojedinih religija<\/strong>. \u201eTo se ne zasniva na epilogu misionarskog djelovanja ili aktivnog privla\u010denja novih djelatnika, nego na odgovaraju\u0107e prirodne procese. U prirodnom biolo\u0161kom smislu, najvitalniji su muslimani. Do 2060. g. se o\u010dekuje gotovo izjedna\u010denost u broju pripadnika islama i kr\u0161\u0107anstva. Kod islama je izrazito veliki natalitet. Kod dijela kr\u0161\u0107ana je malen, a kod drugih relativno velik. Zbog toga \u0107e kr\u0161\u0107anstvo ipak zadr\u017eati svoj udio, ali \u0107e bitno opasti udjeli drugih religija\u201c rekao je Fari\u010di\u0107. U Aziji opadaju ateisti, to je postsekularni period u Kini.<\/p>\n

\u201eUnutar kr\u0161\u0107anstva je izrazit porast udjela afri\u010dkih kr\u0161\u0107ana u ukupnom kr\u0161\u0107anstvu<\/strong>. O\u010dekuje se da \u0107e oni iznositi gotovo polovinu svih kr\u0161\u0107ana. Vidi se i izraziti pad Europe. Dekristijanizacija Europe je rapidna<\/strong> i rezultat je mnogih procesa. To su i procesi starenja Europe i malog nataliteta u ve\u0107ini europskih zemalja. Pad udjela kr\u0161\u0107ana u europskim zemljama je i ve\u0107i nego pad ukupnog stanovni\u0161tva. Za razliku od Afrike gdje je broj kr\u0161\u0107ana u porastu, ve\u0107i je nego \u0161to je demografski ukupan porast stanovnika u Africi\u201c rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je predstavio i demografiju Katoli\u010dke Crkve<\/strong>. God. 2015. u svijetu je bilo 1, 285 milijardu<\/strong> katolika<\/strong>, \u0161to je oko 18 % ukupnog \u010dovje\u010danstva<\/strong>. Ne\u0161to manje od petine \u010dovje\u010danstva su katolici. U odnosu na godinu prije, to je porast od svega 1 %. Tu je velik porast broja kr\u0161\u0107ana u Africi i Aziji te stagnacija i opadanje kr\u0161\u0107ana u Europi i pojedinim dijelovima Amerika, osobito u Sjevernoj Americi.<\/p>\n

U 2015. g. u svijetu je bilo 415 656 sve\u0107enika<\/strong>. To je za 136 manje od godinu prije. U Europi se u godinu dana broj sve\u0107enika smanjio za 2 502, u odnosu na 2014. g. Umrli su ili napustili sve\u0107ni\u0161tvo. Neznatno pove\u0107anje broja sve\u0107enika je rezultat porasta broja sve\u0107enika u Africi (za 1133) i Aziji (za 1104), pa je amortiziran manjak sve\u0107enika u Europi. U Amerikama se 2015. g. broj sve\u0107enika pove\u0107ao za njih 47, u odnosu na 2014. g.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Broj trajnih \u0111akona 2015. g. bio je 45 255<\/strong>, dok ih je 2014. g. bilo 44 566. Broj trajnih \u0111akona se pove\u0107ao uglavnom u Sjevernoj Americi jer je drugdje na kontinentima to gotovo nepoznanica, u Africi i Aziji. God. 2015. u svijetu je bilo 670 320 redovnica<\/strong>. Taj broj se postupno smanjuje. Smanjenje bi bilo i ve\u0107e, da nema pove\u0107anja u Africi i Aziji.<\/p>\n

\u201eKad govorimo o misionarskom djelovanju, kr\u0161\u0107ani su u me\u0111usobnoj koliziji i defanzivi u odnosu na islam<\/strong>, osobito u Europi. \u0160to se ti\u010de kolizije, \u0161irom svijeta, posebno u nekim tradicionalnim, jakim katoli\u010dkim sredinama. Kolizija je me\u0111u razli\u010ditim kr\u0161\u0107anskim denominacijama; unato\u010d deklarativnom ekumenizmu, podrazumijeva sudjelovanje u istom prostoru. Postoji i interpolacija, kao \u0161to je protestantska interpolacija u Brazilu<\/strong>. Pentekostalne i druge protestantske denominacije tamo zauzimaju prostor koji je tradicionalno katoli\u010dki\u201c rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eMoramo biti svjesni i \u010dinjenice ustupanja geografskog i vjerskog prostora islamu. U kojoj mjeri je u praksi provediv deklarativno proklamiran me\u0111ureligijski dijalog? Kad gledamo politi\u010dki korektno, taj dijalog nema alternativu. Me\u0111utim, \u010dinjenica je da u praksi \u010desto ne funkcionira\u201c rekao je Fari\u010di\u0107 i zaklju\u010dio: \u201eLa\u0111a Crkve bi trebala vi\u0161e i smjelije ploviti. Svaka plovidba podrazumijeva jasna na\u010dela navigacije, ne dihotomije, da mo\u017ee ovako i onako. Onda je pitanje koji je smjer plovidbe. Treba uzimati u obzir i lokalne specifi\u010dnosti, to je inkulturacija i interkulturacija.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

La\u0111a je medij komunikacije<\/strong> koji ako je stati\u010dan, autoreferencijalan, kako bi rekao papa Franjo, ne ispunjava svoju temeljnu misiju. Brod treba ploviti planski, da nije usidren u luci, jer je tada mala vjerojatnost da \u0107e taj medij komunikacije poslu\u017eiti svrsi. Kad se govori o misijskom djelovanju kr\u0161anstva, treba djelovati istodobno lokalno i globalno\u201c.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eMisijsko djelovanje je platforma procesa kojeg mo\u017eemo smatrati kr\u0161\u0107anskom globalizacijom, ali i globalizacijom kr\u0161\u0107anstva. Pritom podrazumijevamo da je to pozitivan proces. Katoli\u010dko i globalno na\u010delo su komplementarni, preklapaju se\u201c rekao je prof. dr. Josip Fari\u010di\u0107 u izlaganju \u2018Geografski aspekti kr\u0161\u0107anskog misionarskog djelovanja\u2019 na simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-23683","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23683"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23683\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}