{"id":2349,"date":"2010-11-11T04:29:51","date_gmt":"2010-11-11T04:29:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=2349"},"modified":"2010-11-11T04:29:51","modified_gmt":"2010-11-11T04:29:51","slug":"misionar-fra-ilija-barisic-boravio-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2010\/11\/misionar-fra-ilija-barisic-boravio-u-zadru\/","title":{"rendered":"MISIONAR FRA ILIJA BARI\u0160I\u0106 BORAVIO U ZADRU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Hrvatski misionar fra Ilija Bari\u0161i\u0107, jedan od 96 hrvatskih misionara, u rujnu i listopadu boravio je u Hrvatskoj i u Zadru gdje je sjedi\u0161te njegove Franjeva\u010dke provincije sv. Jeronima kojoj pripada. Fra Ilija je misionar u Kongu 38 godina, a tmao\u0161nja Crkva je izuzetno \u017eiva, brojni su suradnici laici i crkveni pokreti. U utorak 28. rujna u crkvi sv. Frane u Zadru prikazan je film novinara HTV-a Mire A\u0161\u0107i\u0107a o radu fra Ilije Bari\u0161i\u0107a u Kongu. Fra Ilija je rodom iz Rame u \u017eupi Prozor, a u Firenzi gdje je zavr\u0161io studij teologije 1969. g. zare\u0111en je za sve\u0107enika. U Firenzi se susretao s bogoslovima Afrikancima i tada ga je odu\u0161evio polazak u misije. God. 1971. za misije se pripremao u Francuskoj u Parizu gdje je u\u010dio \u00a0jezik, a radio je i u gara\u017ei Renaulta da zaradi za svoju kartu. Od 1972. g. djeluje u DR Kongo (nekada\u0161nji Zair), uz Sudan i Nigeriju najve\u0107oj afri\u010dkoj zemlji. Kongo je povr\u0161ine 2 344 885 \u010detvornih kilometara, granica je duga 9 165 km a rijeka Kongo 4 700 km. Ima 62,5 milijuna stanovnika, od \u010dega je katolika 52 %, a kr\u0161\u0107ana oko 58 %, me\u0111u kojima su protestantski reformirani kr\u0161\u0107ani. Ima sedam slu\u017ebenih jezika, te jo\u0161 385 jezika jer je toliko i plemena. Tjedno je u \u017eupi \u0161est vjen\u010danja. Ove su godine franjevci u Kongu imali 17 mladomisnika, rodom Kongoanaca. Fra Ilija napominje razliku izme\u0111u Kongo Brazavila koji je s druge strane rijeke Kongo i nekada\u0161nja je francuska kolonija, komunisti\u010dke je orijentacije. Kongo Kin\u0161asa, \u010diji je glavni grad Kin\u0161asa, bio je belgijska kolonija, a od Belgije je 80 puta ve\u0107i. Stanovni\u0161tvo se uglavnom bavi zemljoradnjom, lovci su i sto\u010dari. U kolonijalizmu je bila razvijena industrija i velika zaposlenost, osobito u isto\u010dnom Kongu, pokrajini Kiwu u kojoj \u017eivi fra Ilija. Bile su velike planta\u017ee \u010daja i tvornice koje su \u010daj prera\u0111ivale. U prvoj misiji u kojoj je fra Ilija radio od 1972. do 1976. g. bilo je osam tvornica \u010daja u kojima je bilo zaposleno vi\u0161e od 4000 radnika. Velike su planta\u017ee kenkine, stabla od \u010dije se kore pravi lijek kinin i njegovi derivati, efikasan lijek za malariju. U tom kraju ima i kave, velike planta\u017ee papaje od \u010dega se industrijski rade lijekovi na bazi papaverina. Kongo je poznat i po rudnom bogatstvu te su mnogi radili u rudnicima, a sad mnogi na privatnoj bazi kopaju zlato u rijekama. Rat od 1996. g. je dodatno srozao industriju da je sad gotovo nepostoje\u0107a. Zadnjih godina se vra\u0107aju velike svjetske tvrtke, ameri\u010dke, kanadske, kineske, japanske i europske i \u00abnastoje dobiti dio kola\u010da\u00bb ka\u017ee fra Ilija. \u00abU Kongu je veliki kola\u010d silno bogatstvo, osobito bogatstvo bakra, zelena brda ruda\u010de, bakra, urana; imaju industrijsku proizvodnju dijamanta, zlata i drugih minerala, kositra, koltana, to je skupi element koji se upotrebljava za telefonske kartice. Ima i merkura i tamo je velika ekvatorijalna \u0161uma\u00bb ka\u017ee fra Ilija.<\/p>\n

\n

Ostalo su animisti, muslimani ili pripadnici sekti koji su osobito do\u0161li u ratnom razdoblju od 1996. do 2003. g. \u00abTada je bila poplava sekti iz SAD-a i Azije. Dovedene su u Kongo da\u00a0 ‘rastresu’ narod koji te\u0161ko \u017eivi i budu opozicija Katoli\u010dkoj Crkvi koja je najja\u010da i jedina ima glas onih koji ga nemaju. Prema nazivu, u Kongu bi trebalo biti demokratsko ure\u0111enje, no onima kojima smeta red smetaju oni koji red uvode. Izbori su dirgiriani, i na\u017ealost, rekao bih da nema demokratskih dr\u017eava. Sve su to lutke u rukama velikih sila koje moraju plesati kako oni sviraju. Tako je i u Kongu\u00bb ka\u017ee fra Ilija. Od 2005. g. \u017eivi u isto\u010dnom dijelu Konga, u biskupiji Butembo Beni koja se nalazi u sjevernom dijelu pokrajine Kiwu, na samom ekvatoru. Djeluje u \u017eupi sv. Josipa u mjestu Kimbulu, gdje se nalazi osam kapelanija, podru\u017enica, a imaju i osnovnu \u0161kolu. Od 35 000 stanovnika u \u017eupi, 22 000 je katolika. Imaju oko 1200 katekumena koji poha\u0111aju vjeronauk; ove godine na Veliku subotu krstilo se 110 odraslih. Svakog mjeseca u \u017eupi se krsti 200 djece. \u00abDjeca, to je bogatstvo! Siroma\u0161ne zemlje imaju svoje bogatstvo, a to su obitelj, djeca. Djeca su posebno bogatstvo tog kraja. \u017dupa raste. Imali smo 600 prvopri\u010desnika. U misijskim krajevima sve\u0107enik je vi\u0161e koordiantor pastoralnih aktivnosti. Sve\u0107enik sam ne mo\u017ee. Mi odgajamo vjerou\u010ditelje katehiste, a onda svaka kapelanija ima animatora koji predvodi Slu\u017ebu rije\u010di kad sve\u0107enik ne mo\u017ee do\u0107i, dijeli pri\u010dest, posje\u0107uje bolesnike, priprema roditelje za kr\u0161tenje djece. Vjerou\u010ditelji pou\u010davaju katekumene, pripremaju za prvu pri\u010dest i krizmu. Uloga sve\u0107enika je odgoj vjerou\u010ditelja i animatora. Svakog tjedna \u0161est bra\u010dnih parova sklapa \u017eenidbu. U njihovu pripremu uklju\u010den je sve\u0107enik, ima 16 pouka kroz tri mjeseca. Uloga sve\u0107enika je koordinirati i pripremati animatore i katehiste, a bazi\u010dna zajednica ima svoje katehiste, vjerou\u010ditelje, svoju malu organizaciju. Onaj tko \u017eeli krstiti dijete, dijete koje se sprema za prvu pri\u010dest, krizmu, katekumen koji se sprema za kr\u0161tenje, mora imati pismenu dozvolu od bazi\u010dne zajednice. Oni znaju kako on \u017eivi, u kakvoj obitelji se nalazi, kakvo je njegovo svjedo\u010denje vjere, kako je uspjela njegova priprema. Oni daju dozvolu da se dijete krsti, mladi\u0107 i djevojka da se \u017eene, pri\u010deste i krizmaju. \u00abCrkva je doista lijepo organizirana. Od bazi\u010dne zajednice, preko kapelanije ili sektora, kako mi zovemo, do \u017eupe i \u017eupnog savjeta. Mi posje\u0107ujemo svaku kapelaniju jedanput mjese\u010dno, u tjednu za ispovijed i kr\u0161tenje, nedjeljom za misu i susre\u0107emo se sa savjetom doti\u010dne kapelanije. Tu rje\u0161avamo pastoralne probleme i radimo programe, zajedno vodimo zajednicu\u00bb ka\u017ee fra Ilija.<\/p>\n

\n

\u017dupa fra Ilije je osnovana 2006. g. i u njoj djeluju tri sve\u0107enika. U pokrajini Katanga u Kongu djeluju \u010detvorica franjevaca Hercegova\u010dke provincije, udaljeni su od fra Ilije 2000 km. \u0160kolske sestre franjevke Splitske provincije su u Bukawu gdje je fra Ilija radio vi\u0161e od 30 godina. U njegovoj sada\u0161njoj \u017eupi nema sestara, ali sve\u0107enici sura\u0111uju s laicima. \u00abNema luksuza da svaka \u017eupa ima \u010dasnih sestara, ali zato je va\u017ean odgoj laika, animatori su sve laici\u00bb ka\u017ee fra Ilija. Slu\u017ebeni jezik je francuski. Nakon molitve u 6,00 sati i mise u kojoj svaki dan sudjeluje puno ljudi, izme\u0111u ostalog i predaju vjeronauk, a osobito zadnjih godina sudjeluju u gradnji srednjih \u0161kola. Zadnje \u010detiri godine izgradili su 20 razreda za srednju \u0161kolu. Veliki problem u tom kraju je nepismenost, 90 % je nepismenih. Nema \u0161kola. Bilo je nekoliko osnovnih \u0161kola, no nije bilo srednjih \u0161kola. \u00abNu\u017eno je bilo potrebno pomo\u0107i toj mladoj generaciji da se uzdigne iz te sredine. Dosad su uglavnom bogata\u0161i slali svoju djecu u \u0161kolu jer \u0161kolovanje treba pla\u0107ati. \u00abSad nastojimo na\u0107i kumove, da se baza \u0161koluje. Puno je sirotinje i ratne siro\u010dadi koji nikad ne bi vidjeli \u0161kolu ni \u0161kolovali se da im ne poma\u017eu kumovi\u00bb ka\u017ee fra Ilija. Rade pastoralno, socijalno, predaju vjeronauk u srednjoj \u0161koli. \u00abIma puno pastoralnog razgovora. Moramo biti na raspolaganju tim ljudima koji \u017eive u posebnim uvjetima. Ima puno vra\u010danja, vjerovanja koji se kose s kr\u0161\u0107anstvom, evan\u0111eljem. Ti problemi se rje\u0161avaju u osobnim razgovorima u \u017eupnom uredu\u00bb ka\u017ee fra Ilija.<\/p>\n

\n

Nema direktnog napada na kr\u0161\u0107ane, Katoli\u010dka Crkva je dosta jaka, ka\u017ee fra Ilija. Sve \u0161kole, od osnovne do fakulteta, u rukama su Crkve, kao i zdravstvo. Napadi su indirektni, preko medija ili sekta. \u00abNastojalo se pro\u0161irivati kontracepcijska sredstava. No to je protivno kulturi i \u017eivotu tog naroda s velikim natalitetom. Ti poku\u0161aji nisu uspjeli. Kad nisu uspjeli s ograni\u010denjem nataliteta do\u0161le su sekte koje od jutra do mraka napadaju Katoli\u010dku Crkvu. Imaju poja\u010dala, propovijedaju po selima, putevima i tr\u017enicama, \u010duje ih se posvuda u svako doba dana i redovito kritiziraju Crkvu. No \u0161to oni vi\u0161e napadaju, to Crkva vi\u0161e dobiva na ugledu i va\u017enosti\u00bb ka\u017ee fra Ilija. Veliki problem su politi\u010dki neredi. Brojne vojne frakcije podr\u017eavaju velike vanjske sile, lokalni trgovci; ima puno plja\u010dki po \u017eupama, samostanima i redovni\u010dkim zajednicama. No\u0107u i po sto naoru\u017eanih vojnika oplja\u010dka cijelu \u017eupnu ku\u0107u. \u010ceste su i plja\u010dke na cestama, problem su i djeca vojnici. One koji ne idu u \u0161kolu, u unutra\u0161njosti i po selima, odvode u vojnike. \u00abU mojoj \u017eupi u Kimbulu u dvije kapelanije ove godine nije bilo \u0161kole jer su vojnici odveli svu djecu u \u0161umu\u00bb ka\u017ee fra Ilija.<\/p>\n

\n

Poma\u017eu ih Crkve iz Europe, Amerike, caritasi, osobito \u0161panjolski Manusinidas. \u017dupa Kimbulu primila je najvi\u0161e pomo\u0107i od Provincije sv. Jeronima za gradnju \u017eupne ku\u0107e koja je ujedno i prvi franjeva\u010dki samostan u tom kraju. Poma\u017eu ih i kumovi za djecu, dobro\u010dinitelji, samostani kao \u0161to su Mala bra\u0107a u Dubrovniku, Papinska misijska djela iz Zagreba skrbi o gradnji \u0161kole. Izgradili su osam razreda i misle jo\u0161 \u010detiri. Oko 630 djece\u00a0 ima svoje kumove. O 22 000 katolika brinu tri sve\u0107enika. U njegovoj biskupiji Butembo Beni ima dosta katoli\u010dkih pokreta: Marijina legija, karizmati\u010dki pokret, An\u0111eli neba, Klanjatelji euahristije, pokreti za mlade. Djeluju Radio Marija i lokalni radio kojeg vode misionari Uznesenja Marijina koji prenose Radio Vatikan. \u010cuju se Papine poruke za Misijski dan, Dan zvanja, Susret mladih, poruke prevedu na doma\u0107i jezik, \u010ditaju se i prenesu po \u017eupama. Nemaju televiziju, oda\u0161ilja\u010d ni telefon.<\/p>\n

\n

Prvo bogatstvo je natalitet, broj djece a drugo bogatstvo su zvanja, isti\u010de fra Ilija. U pojedinim biskupijama, osobito gdje su Arapi u 18.\/19. st. dolazili po izvoz roblja, uzdu\u017e rijeke, tu je malo kr\u0161\u0107ana. Ve\u0107ina su muslimani i ra\u0161irena je poligamija. U biskupijama Kasongo i Kindu u Kiwu malo je zvanja, a to zna\u010di da su \u010detiri sve\u0107enika iz te biskupije. Ostali su iz drugih biskupija ili misionari iz drugih zemlaja. Pojedine biskupije, kao \u0161to je Bukawu gdje je radio od 1972. do 2005. i Butembo gdje je sada, na nadmorskoj su visini \u00a0od 1700 do 2000 m. A neke su \u017eupe i na 3000 m nadmorske visine. \u00abKlima je ugodna, narod \u017eivahan, ima djece, vjen\u010danja, obitelj je lijepo strukturirana. Tu ima i zvanja.\u00a0 Biskupija Butembo Beni ima 256 biskupijskih sve\u0107enika. U biskupiji djeluju i drugi redovnici. Franjevci u Kongu od 1975. g. imaju provinciju, patron je sv. Jeronim. Od 1985. fra Ilija je \u010dlan te Provincije koju su osnovali u Kongu, \u010diji je pokrovitelj sv. Benedikt afrikanac. To je prvi crnac kojeg je Crkva kanonizirala, franjevac koji je 1589. umro na Siciliji gdje su mu roditelji bili prodani kao robovi. Ne znaju iz koje je zemlje i zato su ga nazvali Benedikt Afrikanac. Ta Provincija sad ima 153 zavjetovana, 85 bogoslova, imaju svoju filozofiju, teologiju, novicijat, dvije ku\u0107e postulata. Ove su godine franjevci u Kongu imali 17 mladomisnika, rodom Kongoanaca. U toj su Provinciji u Kongu samo \u010detiri stranca; fra Ilija, dva iz Belgije i jedan iz SAD-a. \u00abTo je Crkva koja staje na svoje noge. Od 52 biskupije svi su biskupi doma\u0107i. Po strukturama i broju biskupa, sve\u0107enika i redovnika, ta Crkva ima svoju budu\u0107nost. Preostaje i vrlo je va\u017eno evangelizirati \u010dovjeka u dubini, ne samo kr\u0161tavati, da je broj va\u017ean. Broj kr\u0161tenih raste, ali treba evangelizirati u dubinu \u010dovjeka, njegov mentalitet, svakida\u0161nji \u017eivot. Tome \u0107e lokalna Crkva posvetiti osobitu pa\u017enju\u00bb isti\u010de fra Ilija, opisuju\u0107i primjer Konga kao \u017eive Crkve u Africi. Na pitanje otkud umor Crkve u Europi, fra Ilija odgovara i poru\u010duje: \u00abTo je tako u prirodnom \u017eivotu. Mladi \u017eivot je mladi \u017eivot. Kad \u010dovjek ostari, gubi svoju snagu, polet i zanos. Crkva u Africi je stara sto godina; 2006. g. u isto\u010dnom dijelu Konga, Bukawu i Butembo Beni, slavili smo stotu obljetnicu dolaska prvih misionara. Njihov mentalitet je vrlo prikladan za primanje katoli\u010dke vjere i sakramentalni \u017eivot. Bio je zanos misionara, socijalno uzdizanje naroda preko \u0161kola, karitativno djelovanje Crkve preko bolnica. Crkva je brinula o najmanjima, bolesnicima, odba\u010denima, hendikepiranima, gubavima. Sve je to Crkvi dalo elan i posebnu snagu. Ali to mora biti Duh Sveti koji vodi. \u010covjek je zadivljen. Iz tih banana, \u0161ume, iz tih koliba\u2026 kako Gospodin pozove djevojke i mladi\u0107e za sve\u0107eni\u010dka i redovni\u010dka zvanja. Sje\u0107am se da je od 1960. do 1975. g. u Hrvatskoj bilo puno zvanja. I povijesne i politi\u010dke okolnosti utje\u010du na \u017eivot Crkve. Crkvi nikad ne\u0107e na\u0161koditi progonstvo i opozicija. Crkvi \u0161kodi privilegij u dru\u0161tvu, bogatstvo koje postaje teret samoj Crkvi, lagodan \u017eivot; vrsta hedonizma koja ulazi u strukture Crkve i razara Crkvu iznutra. To je starost Crkve u Europi. Me\u0111utim, s tog starog stabla sigurno \u0107e cvasti drugi cvatovi. To su pokreti o kojima i papa \u010desto govori i daju novi polet Crkvi. U Europi i Africi ima puno pokreta: to je kvasac koji \u0107e europskom dru\u0161tvu dati smisao \u017eivota. Jer amorfna masa gubi smisao za \u017eivot, ideale; gubi smisao za \u017ertvu, za ono \u0161to je dobro, \u0161to \u010dini vi\u0161e \u010dovjekom, \u0161to izgra\u0111uje i uzdi\u017ee. Zato \u0107e taj kvasac u Crkvi u Europi tom tijestu dati vrednote. Ne bih rekao da Crkva stari i umire, nego ima povijesni tijek, gledaju\u0107i kroz povijest spasenja. Crkva je djelo Duha Svetoga i onda se ne treba bojati. Pitanje je vjere. A vjera je Bo\u017eji dar. Taj dar treba prihvatiti i otvoriti mu se. Kao \u0161to se treba otvoriti suncu. Sunce grije, no ako se vi sakrijete, u\u0111ete u hlad ili se zatvorite u podrum, sunce ne mo\u017ee ni\u0161ta. Treba se otvoriti. Taj dar treba primiti. I treba moliti. Apostoli ka\u017eu ‘Gospodine, umno\u017ei nam vjeru’. Bog daje dar, a \u010dovjek mu se treba otvoriti i moliti, ako nema da ga primi; ako ima zrno, da to zrno raste. Crkva ima svoju budu\u0107nost jer je vodi Duh Sveti. Crkva nikad ne\u0107e ostariti\u00bb.<\/p>\n

\n

Boravak fra Ilije u Zadru bio je i prigoda za poticaj na kumstva u \u0161kolovanju afri\u010dke djece, a takvu je akciju pokrenula zadarska katedralna \u017eupa sv. Sto\u0161ije: 50 E je godi\u0161nji iznos za poha\u0111anje osnovne \u0161kole, 100 E za srednju, a 300 E za fakultet.<\/p>\n

\n

\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski misionar fra Ilija Bari\u0161i\u0107, jedan od 96 hrvatskih misionara, u rujnu i listopadu boravio je u Hrvatskoj i u Zadru gdje je sjedi\u0161te njegove Franjeva\u010dke provincije sv. Jeronima kojoj pripada. Fra Ilija je misionar u Kongu 38 godina, a tmao\u0161nja Crkva je izuzetno \u017eiva, brojni su suradnici laici i crkveni pokreti. U utorak 28.<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2349","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2349"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2349\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}