{"id":23472,"date":"2017-05-27T19:10:02","date_gmt":"2017-05-27T18:10:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23472"},"modified":"2017-05-27T19:10:02","modified_gmt":"2017-05-27T18:10:02","slug":"sveuciliste-u-zadru-simpozij-misijsko-i-evangelizacijsko-poslanje-crkve-gyamfi-krasicki-filipovic-vujica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/05\/sveuciliste-u-zadru-simpozij-misijsko-i-evangelizacijsko-poslanje-crkve-gyamfi-krasicki-filipovic-vujica\/","title":{"rendered":"SVEU\u010cILI\u0160TE U ZADRU: SIMPOZIJ, MISIJSKO I EVANGELIZACIJSKO POSLANJE CRKVE – Gyamfi, Krasicki, Filipovi\u0107, Vujica"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Na me\u0111unarodnom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019 na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru u \u010detvrtak 25. svibnja izlaganje \u2018Misionarske i evangelizacijske aktivnosti Crkve u Africi\u2019<\/strong> odr\u017eao je mons. dr. Matthew Kwasi Gyamfi<\/strong>, biskup u Sunyani u Gani. Temeljna misijska i evangelizatorska djelovanja prvih i dana\u0161njih misionara u Africi je otvaranje \u0161kola, pou\u010davanje kr\u0161\u0107anskog nauka i briga za zdravstvenu skrb. Me\u0111utim, takva praksa ne vodi nu\u017eno ljude obra\u0107enju i duhovnom iskustvu, rekao je mons. Gyamfi. Zbog te situacije Crkva u Africi treba novi misionarski pristup i novu evangelizaciju koja vodi dubljem vjerni\u010dkom iskustvu koje se treba o\u010ditovti u crkvenom i dru\u0161tvenom \u017eivotu. Dvije afri\u010dke Sinode, Ecclesia in Africa i Africae Munus nude smjernice za novi misionarski pristup i evangelizaciju Crkve u Africi.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Bitan u\u010dinak \u0161kola na \u0161irenje vjere je mogu\u0107nost pristupa novih vjernika temeljima njihove vjere, omogu\u0107ile su im \u010ditanje Svetog Pisma. Danas protestantizam dominira u mnogim podru\u010djima Afrike, rekao je mons. Gyamfi, dodav\u0161i da su afri\u010dki obra\u0107enici na katoli\u010danstvo rano stupili u kontakt s Biblijom, zahvaljuju\u0107i protestantskim susjedima koji su u isto vrijeme kao i katoli\u010dki misionari stigli u Afriku, od 18. do 20. st. Posljedica toga bila je prihva\u0107anje protestantskog tuma\u010denja biblijskih poglavlja od strane katolika. \u0160kole su bile velika prednost misionarskih pothvata, no one su uzrokovale da misionarski govor o vjeri riskira redukciju navje\u0161taja na pou\u010davanje te zamjenu obra\u0107enja i vjerni\u010dkog iskustva spekulativnim znanjem o vjerskim istinama. Ulazak u Crkvu je bio ozna\u010den katehetskim instrukcijama, pa je postojala mogu\u0107nost da ljudi nau\u010de \u010dlanke vjere bez znanja i iskustva o potrebi promjene \u017eivota.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Kako bi pomogao mjesnim Crkvama u Africi vjerno prenijeti navjestiteljsku misiju u duhu Drugog vatikanskog sabora, papa Ivan Pavao II. sazvao je Prvu afri\u010dku sinodu 1994. g. Duboko evangelizirane i obnovljene, mjesne afri\u010dke Crkve trebale su razumjeti navjestiteljsku zada\u0107u kao slu\u017ebeni navje\u0161taj, u punom smislu, radosne vijesti spasenja u Kristu.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Afri\u010dke sinode pozivaju mjesne Crkve na inkulturaciju, otvaranje dijalogu s drugim kr\u0161\u0107anima i religijama, uvo\u0111enje u dru\u0161tvene aktivnosti i zauzetost za pravdu i mir. Naime, u vrijeme Druge Sinode 2009. g., Afrika je napredovala, ali je afri\u010dki ambijent bio plijen onima koji su oplja\u010dkali bogatstva zemlje s ili bez tajnog sporazuma s ljudima na vlasti, dok su Afrikanci bili u siroma\u0161tvu. To je bio poziv za novu ili postupnu evangelizaciju u slu\u017ebi pomirenja, pravde i mira u Crkvi i dru\u0161tvu. Ina\u010de, prve misijske i evangelizacijske aktivnosti u Africi ju\u017eno od Sahare po\u010dinju sredinom 15. i ranog 16. st.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

O temi \u2018Misijski nalog Uskrsloga (Mt 28, 16-20) u svjetlu izabranja, poziva i poslanja apostola\u2019<\/strong> govorio je dr. Arkadiusz Krasicki<\/strong>, CSSp. Bog otac u prostoru i vremenu \u0161alje svog Sina. Isus to izri\u010dito ka\u017ee, \u2018Kao \u0161to mene posla Otac, tako ja vas \u0161aljem\u2019. Ta misija, poslanje Isusa Krista koje je dobio od Oca, prelazi na apostole, rekao je Krasicki, istaknuv\u0161i da je u sredi\u0161tu Isusovog nau\u010davanja Bo\u017eje kraljevstvo. \u201cIsus \u0161alje, poziva ali prvo im prenosi vlast, daje snagu. U toj sili oni kre\u0107u po cijelom svijetu. Isus svoju vlast dijeli s apostolima. Apostoli obu\u010davaju nove u\u010denike, ali ne u svojoj vlasti, nego u vlasti koju su dobili od Isusa, koja odlazi nakon njegovog uskrsnu\u0107a\u201d rekao je Krasicki, istaknuv\u0161i da misijski nalog Uskrsloga ne sadr\u017ei isklju\u010divo teoriju Isusovog nauka.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Isus prvo \u017eeli da apostoli prenesu iskustvo koje imaju u sebi, jer druga\u010dije ne\u0107e drugi povjerovati. \u201cMe\u0111utim, ne mo\u017eemo izdvojiti nauk preno\u0161enja kr\u0161\u0107anskog znanja od vjere ili od osobnog isksutva, svjedo\u010denja. U\u010denik postaje tko primi od apostola Isusov nauk, kr\u0161tenje s trinitarnom formulom\u201d rekao je predava\u010d, istaknuv\u0161i da se misijski nalog Uskrsloga temelji na glagolima po\u0111ite, u\u010dinite u\u010denicima, krstite, u\u010dite sve \u0161to je Isus nau\u010davao. To je bit svega \u0161to je Isus htio re\u0107i o novoj evangelizaciji, poru\u010dio je Krasicki. Tu je i \u010dinjenica Isusove prisutnosti, rekao je apostolima da ne\u0107e biti sami, da \u0107e stalno biti s njima.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

\u201cApostoli ne idu u svoje ime, nego u Isusovo ime. Utemeljuju nove zajednice, Crkve i nau\u010davaju. Ne mo\u017eemo dijeliti nau\u010davanje od iskustva vjere. Uloga u\u010denika, apostola je u tome da su oni odgovorni za uspostavljanje i polaganje temelja kr\u0161\u0107anskom nauku. I Sveu\u010dili\u0161te u Zadru je na tom putu uspostavljanja u\u010deni\u010dkog odnosa nauka i vjere. To je neopoziva to\u010dka u nalogu uskrslog Gospodina\u201d rekao je Krasicki.  <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Izlaganje \u2018Papa Franjo i socijalna dimenzija evangelizacije\u2019<\/strong> priredli su izv. prof. dr. Ana s. Thea Filipovi\u0107<\/strong>, DSNG i lic. catech. Antonia Mio\u010di\u0107<\/strong>. Socijalna dimenzija je konstitutivna dimenzija kr\u0161\u0107anske vjere vidljiva kroz povijest Crkve, a u novije vrijeme tu nam je dimenziju osobito otkrila Crkva u Latinskoj Americi koja je dala doprinos novom osvje\u0161\u0107ivanju socijalne i preobrazbene snage vjere u dru\u0161tvenom kontekstu, rekla je Filipovi\u0107. Iz tog konteksta dolazi papa Franjo koji od po\u010detka svog pontifikata stavlja naglasak na preobrazbenu snagu evan\u0111elja koja mijenja \u010dovjeka, ne samo kao pojedinca, nego i njegovu socijalnu stvarnost. \u201dTo \u010dini papa svojim gestama i govorima. Dolaze\u0107i, kako za sebe ka\u017ee, s kraja svijeta, s drugog kontinenta i iz druge kulture, papa Crkvu kao cjelinu i njeno poslanje gleda iz druga\u010dije perspektive. Stvarnost se bolje razumije iz periferije nego iz centra, ustvrdio je papa prije \u010detiri godine\u201d rekla je Filipovi\u0107, istaknuv\u0161i da se na\u0161e vrijeme mo\u017ee nazvati vremenom periferija. Zato je periferija klju\u010d interpretacije na\u0161eg vremena.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

\u201cPapa koji dolazi iz megapolisa ju\u017ene hemisphere, iz Buenos Airesa, zna o \u010demu govori, jer u konglomeratima periferija \u017eivi ogroman broj svjetskog stanovni\u0161tva. Vi\u0161e nego kao geopolit\u010dki i ekonomski koncept, pojam periferija kod pape Franje omogu\u0107uje dublju spoznaju o \u010dovjekovoj isklju\u010denosti i otu\u0111enosti. Egzistencijalna periferija uklju\u010duje grijeh, nepravdu, svaku bijedu. Periferije nisu samo nova mjesta pastoralnog i evangelizacijskog djelovanja, ve\u0107 novo polazi\u0161te gledanja na svijet\u201d rekla je Filipovi\u0107, dodav\u0161i da takva promjena perspektive proizlazi iz srca evan\u0111elja. To pokazuje papina enciklika \u2018Evangelii gaudium\u2019 o navje\u0161tanju evan\u0111elja u dana\u0161njem svijetu te je Filipovi\u0107 predstavila njeno \u010detvrto poglavlje koje govori o socijalnoj dimenziji evangelizacije. \"\"<\/a><\/p>\n

Tuma\u010de\u0107i socijalni u\u010dinak kerigme, istaknula je papinu misao da je evangelizacija uprisutnjivanje Bo\u017ejeg kraljevstva  u svijetu. \u201cKraljevstvo Bo\u017eje i svijet su prvotne perspektive vjerni\u010dkog djelovanja. Sve drugo je tome podre\u0111eno i sredstvo je ostvarivanja kraljevstva, pa i Crkva. Kerigma ima neizostavni socijalni sadr\u017eaj. U srcu evan\u0111elja je zajedni\u010dki \u017eivot i zauzimanje za druge. Sadr\u017eaj prvog navje\u0161taja ima moralnu posljedicu \u010dije je sredi\u0161te ljubav\u201d istaknula je Filipovi\u0107, dodav\u0161i da \u201cevangelizacija nije samo \u0161irenje Isusovog nauka kao individualne duhovne pomo\u0107i za \u017eivot niti pridobivanje novih \u010dlanova Crkve, nego preobrazba vladaju\u0107ih odnosa, vrijednosti koje utjelovljujemo u kulturu. Papa \u017eali \u0161to je ta \u010dinjenica u uobi\u010dajenom crkvenom \u017eivotu malo osvje\u0161tena\u201d.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

\u201cAko se dru\u0161tvena dimenzija evangelizacije ispravno ne protuma\u010di, postoji opasntost da se izobli\u010di autenti\u010dno i cjelovito zna\u010denje evangelizacijskog poslanja. Socijalni anga\u017eman proizlazi iz ispovijedanja vjere\u201d poru\u010dila je predava\u010dica, istaknuv\u0161i da svi \u010dlanci i otajstva vjere imaju socijalnu dimenziju u odnosu na me\u0111uljudske odnose. \u201cPapa Franjo preokre\u0107e optiku u smislu da se briga vjernika ne usmjerava prvenstveno na vlastito spasenje, nego je usmjerena na dobro drugih, konkretna je u ljubavi prema bli\u017enjemu a istovremeno se doga\u0111a i ljubav prema Bogu. Vjera nije samo osobni odnos s Bogom, ve\u0107 obe\u0107anje da tamo gdje Bog vlada, bivaju izokrenuti vladaju\u0107i odnosi te se preobra\u017eavaju u \u017eivot u solidarnosti, miru i pravdi\u201d rekla je Filipovi\u0107. Biblijsko razumijevanje Kraljevstva Bo\u017ejeg nije samo osobno posve\u0107enje i ne bez posljedica, nego ljubav prema Bogu \u010dija se slava sastoji u tome da svi ljudi imaju \u017eivot.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

\u201cKraljevstvo Bo\u017eje usmjereno je na univerzalno obe\u0107anje da Otac ho\u0107e da se svi ljudi spase. Ta univerzalnost ne zna\u010di kolonijalnu ni patronatsku misiju, ve\u0107 spasenje svih ljudi za \u017eivot u punini. U nalogu poslanja rije\u010d je o nalogu uspostavljanja pravednih odnosa prema Isusovoj zapovijedi ljubavi i solidarnosti\u201d rekla je Filipovi\u0107, upozoriv\u0161i da \u201cistinska vjera nije lagodna ni individualisti\u010dka, nego podrazumijeva \u017eelju za promjenom svijeta preno\u0161enjem vrednota. Nauk Crkve pritom ne mo\u017ee ostati uop\u0107en, nego treba imati hrabrost za konkretizaciju, kako bi imao utjecaja na dru\u0161tvo i povijest.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Papa Franjo isti\u010de tri podru\u010dja konkretizacije, kao ispit postoje\u0107nih odnosa u svijetu: uklju\u010divanje siroma\u0161nih u dru\u0161tvo, a taj pojam se \u0161iri na sve diskriminirane i isklju\u010dene, mir i socijalni dijalog. Papa govorima i gestama poku\u0161ava dati primjer tog dijaloga. U situaciji dijaloga s islamom, papa pokazuje svojim primjerom: odlazi u zemlje s ve\u0107inski islamskim stanovni\u0161tvom. Tamo pokazuje respekt prema islamu, isti\u010de vrijednosti islama u \u0161tovanju Boga, ali jer s tog polazi\u0161ta kre\u0107e, ka\u017ee, du\u017eni ste \u0161tititi manjine. Dati prava manjinama. To je put dru\u0161tvenog dijaloga, put uklju\u010divanja koji predla\u017ee papa, a taj put uvijek ide preko kri\u017ea, preko pashalnog otajstva\u201d poru\u010dila je Filipovi\u0107.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Temu \u2018Izazov islama za misijsko i evangelizacijsko djelovanje Crkve\u2019<\/strong> priredli su dr. Tomo Mlaki\u0107 i mr. Vikica Vujica<\/strong>. \u201ePromatraju\u0107i povijest, vidimo da tamo gdje je do\u0161ao islam, kr\u0161\u0107anske zajednice lagano, a negdje progresivno, nestaju ili su ve\u0107 stolje\u0107ima nestale\u201c rekla je Vujica, gledaju\u0107i na evangelizaciju u smislu obra\u0107anja pojedinca, gdje evan\u0111elje mijenja osobe, kulture na na\u010din kojega ni jedni ni drugi nisu svjesni. \u201eGledaju\u0107i u toj perspektivi, vjerujemo da evangelizacija i danas ima smisla, a da nas islam ‘provocira’. On nam je izazov u smislu njegove revnosti. Na\u0161e je \u017eivjeti i svjedo\u010diti\u201c rekla je Vujica, istaknuv\u0161i da je me\u0111ureligijski dijalog jedan od najljep\u0161ih i najizazovnijih vidova evangelizacije. Dijalog ne gleda u smislu prozelitizma, nego svjedo\u010denja vjere.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Papa Franjo ka\u017ee da se evangelizacija i dijalog ne isklju\u010duju. \u201eIzazov islama za kr\u0161\u0107anstvo nije strah od njihovog \u0161irenja i tra\u017eenje na\u010dina kako ih blokirati. Izazov je u tome da mi kr\u0161\u0107ani probamo ponovno otkriti svu ljepotu na\u0161e vjere i otvoreno je \u017eivjeti. Stoga smatram da je puno ve\u0107i izazov za nas vjerski indiferentizam koji je dobrano zagazio na zapadu i kroz kojeg nas promatraju teroristi\u010dke skupine\u201c rekla je Vujica.<\/p>\n

      \"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Mlaki\u0107 isti\u010de da Drugi vatikanski sabor predstavlja prekretnicu u odnosu Crkve prema drugim religijama. Nikad prije toga crkveno u\u010diteljstvo se nije oglasilo o islamu, jo\u0161 i pozitivno. U Lumen Gentium 16 stoji da \u201enaum spasenja obuhva\u0107a i one koji priznaju Stvoritelja, me\u0111u koje pripadaju u prvom redu muslimani; priznavaju\u0107i da dr\u017ee Abrahamovu vjeru, oni se s nama klanjaju Bogu jedinomu i milosrdnomu, koji \u0107e suditi ljude na Sudnji dan\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Koncilski dokument Nostra Aetate 3 je magna charta kr\u0161\u0107ansko-muslimanskog dijaloga, gdje se ka\u017ee da Crkva s po\u0161tovanjem gleda i muslimane koji se klanjanju jednom Bogu. Nakana Sabora nije bila zalaziti u doktrinalna neslaganja, nego naglasiti ono \u0161to kr\u0161\u0107ane i muslimane mo\u017ee pribli\u017eiti. Mlaki\u0107 podsje\u0107a da je sekcija za islam Tajni\u0161tva za nekr\u0161\u0107ane objavila knji\u017eicu Smjernice za dijalog izme\u0111u kr\u0161\u0107ana i muslimana (1981.) u kojem navode \u010detiri oblika dijaloga: dijalog srdaca (bratske ljubavi), dijalog (su)\u017eivota (za unaprije\u0111enje ljudskih vrijednosti), dijalog rije\u010di (teolo\u0161ki) i dijalog ti\u0161ine (duhovni), koji se me\u0111usobno nadopunjuju.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na me\u0111unarodnom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019 na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru u \u010detvrtak 25. svibnja izlaganje \u2018Misionarske i evangelizacijske aktivnosti Crkve u Africi\u2019 odr\u017eao je mons. dr. Matthew Kwasi Gyamfi, biskup u Sunyani u Gani. Temeljna misijska i evangelizatorska djelovanja prvih i dana\u0161njih misionara u Africi je otvaranje<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-23472","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23472"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23472\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}