{"id":22226,"date":"2017-02-17T11:49:10","date_gmt":"2017-02-17T10:49:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=22226"},"modified":"2017-02-17T11:49:10","modified_gmt":"2017-02-17T10:49:10","slug":"46-svecenicka-skupstina-zadarske-nadbiskupije-svecenicko-zajednistvo-zivota-rada-i-poslanja-predavanje-mons-zelimira-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/02\/46-svecenicka-skupstina-zadarske-nadbiskupije-svecenicko-zajednistvo-zivota-rada-i-poslanja-predavanje-mons-zelimira-puljica\/","title":{"rendered":"46. SVE\u0106ENI\u010cKA SKUP\u0160TINA ZADARSKE NADBISKUPIJE &#8211; &#8216;SVE\u0106ENI\u010cKO ZAJEDNI\u0160TVO \u017dIVOTA, RADA I POSLANJA&#8217;, PREDAVANJE MONS. \u017dELIMIRA PULJI\u0106A"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\">Sve\u0107eni\u010dko zajedni\u0161tvo \u017eivota, rada i poslanja<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; 1. Uvod<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dokumenti Drugog Vatikanskog sabora, kao pojedine enciklike i pobudnice koje su upu\u0107ivali Vrhovni sve\u0107enici uglavnom isti\u010du kako \u201eu\u010denici Gospodnji ne mo\u00adgu biti zabrinuti ni tu\u017eni, ve\u0107 radosni navjestitelji Radosne vijesti\u201c, te da se u svom radu ne smiju \u201ezatvoriti u pastoralni individualizam\u201c kako je rekao papa Franjo u svom govor kleru biskupije Cassano (21. lipnja 2014.). U toj prigodi on je naglasio \u201eljepotu bratstva i sve\u00ad\u0107eni\u010dkog zajedni\u0161tva\u201c. Sakramentalno bratstvo i zajedni\u0161tvo nije kasta ili klub, ve\u0107 odnos duhovne obitelji koji se u evan\u0111elju opisuje kao nasljedovanje Krista (Lk 8, 21). A smisao toga obiteljskog ozra\u010dja o\u010dituje se u pripadnosti i suradnji na poslu i poslanju. Ono se povrh svega o\u010dituje u srcu, du\u0161i i osje\u0107ajima; posebice u te\u0161kim trenutcima muke, umora i samo\u0107e, fizi\u010dke i duhovne boli. Sakramentalno bratstvo ne ra\u0111a se zbog potrebe ili pomanjkanja sve\u0107enika, ve\u0107 zbog \u010dinjenice da se kao bra\u0107a nalazimo na istoj njivi Gospodnjoj, nakon \u0161to smo bili ro\u0111eni \u201eu istoj Crkvi Kristovoj\u201c i formi\u00adrani u istom sjemeni\u0161tu. A sada poslani nesebi\u010dno nositi radost i snagu Gospodnju kr\u0161\u0107anskim zajednicama iste biskupije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo, naprotiv, ne uva\u017eava i ne priznaje kategorije nesebi\u010dnosti. Njega pro\u017eima duh sebi\u010dnosti i individua\u00adlizma. A me\u0111usobni odnosi temelje se uglavnom na \u201eprivreme\u00adnim interesima i sklonostima\u201c, na \u201euspjehu i prolaznim&nbsp; osje\u0107ajima\u201c. Sve\u0107eni\u010dki odnosi, naprotiv, izgra\u0111uju se na \u010dinjenici \u201ezajedni\u010dkog poslanja\u201c u navije\u0161tanju Rije\u010di Bo\u017eje, dijeljenju svetih otajstava (sakramenata), te u odgoju povjerenih du\u0161a. Takvo \u201ezajedni\u010dko poslanje\u201c s duhovnim ovlastima primili smo na dan svetoga re\u0111enja kad je biskup polo\u017eio ruke na na\u0161u glavu i dekretom odredio podru\u010dje, mjesto i vid na\u0161ega poslanja. No, ne smijemo smetnuti s uma kako okoli\u0161 i dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo ostavlja tragove i na na\u0161em karakteru i osobnosti. Usprkos na\u0161e borbe i nastojanja podlo\u017eni smo brojnim lo\u0161im sklonostima, gripoznom stanju i bolestima koje haraju svijetom. Na neke od tih bole\u0161\u0107urina podsjetio je i papa Franjo u audijenciji za \u010dlanove Rimske kurije, 22. prosinca 2014.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; 2. Podsjetnik na \u201eduhovnu patologiju\u201c koja ranjava zajedni\u0161tvo<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U toj audijenciji Papa je po\u017eelio da njegovi suradnici budu \u201ezdrava i skladna zajednica\u201c, koja sastavljena od vije\u0107a, ureda, povjerenstava i sudova nastoji u\u010dinkovito i uzorno funkcionirati unato\u010d razlikama svojih \u010dlanova. Papa je uz to naglasio kako je nu\u017eno hraniti se Bo\u017ejom Rije\u010dju i euharistijom kako se ne bi pretvorili u birokrate koji funkcioniraju kao puki slu\u017ebenici. Ili pak podlegli bolestima od kojih nisu imuni ni \u010dlanovi duhovnog stale\u017ea. Od petnaest mogu\u0107ih oboljenja koje Papa navodi izdvojit \u0107u samo neke koje na osobit na\u010din prije\u010de i ranjavaju \u201esve\u0107eni\u010dko zajedni\u0161tvo\u201c.<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>\u201eOsje\u0107ati se besmrtnima i nezamjenjivima\u201c prva je bolest koja se ra\u0111a iz \u201epatologije mo\u0107i i kompleksa narcizma\u201c. Takvi \u201eumi\u0161ljeni i zaljubljeni u vlastitu sliku\u201c ne vide Boga na licima slabih i potrebitih. Njima bi posjet groblju mogao mo\u017eda pomo\u0107i otkriti imena tolikih ljudi koji su tako\u0111er mislili da su \u201ebesmrtni i nezamjenjivi\u201c. Lukine rije\u010di iz evan\u0111elja \u201eo slugama beskorisnim\u201c (Lk 17, 10), mogle bi biti lijek u procesu ozdravljenja rana koje naru\u0161avaju sve\u0107eni\u010dko zajedni\u0161tvo \u017eivota, rada i poslanja<\/li>\n<\/ul>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Druga rana koja naru\u0161ava zajedni\u0161tvo (V.) ti\u010de se \u201eslabe koordinacije\u201c u kojoj se gubi zajedni\u0161tvo, a pojedinci \u201eproizvode paralelnu buku zbog izostanka suradnje i timskog rada\u201c. Takvo stanje pogoduje klimi \u201esamo\u017eivosti i individualizma\u201c. I doga\u0111a se da noga rekne ruci \u201ene trebam te\u201c, a ruka glavi \u201eovdje ja zapovijedam\u201c. Takva klima razbija zajedni\u0161tvo i uzrokuje sablazan.<\/li>\n<\/ul>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Uz \u201esuparni\u0161tvo i umi\u0161ljenost\u201c Papa posebice spominje \u201ebolest naklapanja i ogovaranja\u201c (IX.). I veli da je to \u201eozbiljna bolest u kojoj osoba postaje sija\u010dem kukolja\u201c, a u brojnim slu\u010dajevima i \u201ehladnokrvnim ubojicom dobroga glasa svojih kolega i subra\u0107e\u201c. \u010cuvajmo se \u201eterorizma ogovaranja\u201c, veli Papa.<\/li>\n<\/ul>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Papa spominje \u201ebolest zatvorenih krugova\u201c (XIV.) gdje pripadnost odre\u0111enoj skupini postaje ja\u010dom od pripadnosti samome Kristu. Ona po\u010dinje dobrim namjerama, ali s vremenom pretvara se \u201eu bolest raka koji prijeti skladu Tijela\u201c, u duhu one Kristove: \u201eSvako kraljevstvo u sebi razdijeljeno opustjet \u0107e i ku\u0107a \u0107e na ku\u0107u pasti\u201c (Lk 11,17).<\/li>\n<\/ul>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Me\u0111u posljednjim bolestima (XV.) s \u201ePapinoga popisa\u201c nalazimo \u201esvjetovnu dobit\u201c u kojoj \u201eapostol pretvara slu\u017ebu u vlast, a vlast u robu za stjecanje svjetovne dobiti ili vi\u0161e mo\u0107i\u201c. U svrhu ostvarenja tih ciljeva \u201ene pre\u017ee se ni od klevetanja i diskreditiranja drugih, kako bi se pokazali sposobnijima; ponekada i putem tiskovnih naslovnica, bez obzira \u0161to se time nanosi velika \u0161teta drugima i Crkvi. Papa je takve \u201e\u010dastohlepce\u201c nazvao \u201ejadnicima\u201c.<\/li>\n<\/ul>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"3\">\n<li>Sve\u0107eni\u010dko zajedni\u0161tvo izvire iz \u201esakramenta reda i poslanja\u201c (LG, 28)<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;O temi bratstva i zajedni\u0161tva govorili su koncilski otci kad su u dekretu \u201eO slu\u017ebi i \u017eivotu prezbitera\u201c napisali kako su \u201esvi prezbiteri re\u0111enjem me\u0111usobno povezani najtje\u0161njim sakramentalnim bratstvom&#8230; i vezama apostolske ljubavi i slu\u017ebe\u201c (PO 8). No, valja odmah re\u0107i kako takvo zajedni\u0161tvo nije svrha samome sebi. Ono je usmjereno na&nbsp; sve\u0107eni\u010dko poslanje u duhu Pavlove re\u010denice Korin\u0107anima: \u201eSvima bijah sve, da po\u0161to-poto neke spasim\u201c (1 Kor 9, 22). A \u017eivljeno sve\u0107eni\u010dko bratstvo o\u010dituje na vidljiv na\u010din Kristovu nakanu da njegovi u\u010denici \u201ebudu jedno kako bi svijet upoznao da ga je Otac poslao\u201c. Zbog toga je povezanost klera bitni \u010dimbenik u \u017eivotu i poslanju sve\u0107enika u jednoj dijecezi. To je, naime, zahtjev koji izvire iz \u201esakramenta svetoga reda i zajedni\u010dkog poslanja\u201c (LG, 28) koji se onda iz pojedine partikularne prelijeva na univerzalnu Crkvu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp; &nbsp; &nbsp; a. Euharistija je izvor i vrhunac \u017eivota i poslanja Crkve<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Euharistija je izvor i vrhunac \u017eivota i poslanja Crkve. Ona nije \u201etema poput drugih\u201c, ve\u0107 sr\u017e kr\u0161\u0107anske vjere i \u017eivota; kako sve\u0107enika, redovnika i vjernika tako i cijele zajednice \u017eupe, biskupije i sveop\u0107e Crkve. Ona je u isto vrijeme i \u201eotajstvo svjetla\u201c koje osvjetljava put vjere, poput opisa dvojice u\u010denika na putu u Emaus. Zbog toga je taj biblijski prizor iz Eamausa bio uzet kao \u201eikona za euharistijsku godinu\u201c u vidu navje\u0161taja i kateheze. Dobivali smo poticaje neka se svete Tajne slavi dostojanstveno i opu\u0161teno, a ne u \u017eurbi i jurnjavi da \u010dim prije zavr\u0161e. Prou\u010davanje i odr\u017eavanje onoga \u0161to \u201eUredba Rimskoga misala\u201c zahtjeva i tra\u017ei trajni je \u201evade mecum\u201c sve\u0107enicima da paze na prikladnost ambijenta gdje se slavlje obavlja (posve\u0107eni prostor, kri\u017e, oltar i ambon, misnica i kale\u017e). Euharistijska godina u tom vidu bila je dobra prigoda vidjeti \u0161to nam je popravljati i pobolj\u0161ati gledom na na\u010din slavlja (s po\u0161tovanjem i dostojanstveno), kao i na popratne stvari poput trenutaka \u0161utnje, uresa svetih prostora, te glazbe i pjevanja koji se njeguje i upotrebljava. Euharistijska duhovnost pru\u017ea mogu\u0107nost o\u010ditovati plodove na\u0161e vjere, usidrena u svetim znakovima obreda. I ne zadovoljimo se osredno\u0161\u0107u na\u0161e duhovnosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; b. Savjeti apostola Pavla i Pape Franje<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako bismo se izdigli iz te \u201eosrednjosti\u201c poslu\u0161ajmo \u0161to apostol Pavao savjetuje svom \u201evrlom sinu, bratu i suradniku Titu\u201c. Kad mu je odredio neka po gradovima postavi starje\u0161ine, opisao je kako oni imaju biti \u201ebesprigovorni, ne samo\u017eivi, jedljivi ili vinu skloni; a pogotovu ne nasilni ili skloni prljavu dobitku, nego gostoljubivi, ljubitelji dobra, razumni, pravedni, sveti i uzdr\u017eljivi\u201c (Tit 1, 5.7-8). I mi smo, bra\u0107o sve\u0107enici, dekretom i poslanjem na\u0161ih poglavara postali starje\u0161ine koji bi imali po Pavlovu receptu biti \u201ebezprigovorni\u201c. Mo\u017eda je ovo prigoda upitati se \u201ekako je s mojom samo\u017eivo\u0161\u0107u i razdra\u017eljivo\u0161\u0107u\u201c? Pri\u010da li se kako mi je \u201ekupica opojne teku\u0107ine draga\u201c? \u0160to je \u201es trgovinom nabo\u017enih stvari: svije\u0107a, sli\u010dica, bro\u0161ura, misnih nakana, crkvenih priloga i kolekta\u201c? Kako je s mojim podmirivanjem dugova? Istina, ovo nije priprava za sakrament ispovijedi, ve\u0107 poticaj na\u0161oj savjesti da se popravljamo i budemo dostojni djelitelji svetih otajstava. I svakim danom svjesno i uporno usvajamo onih \u201epet pozitivnih odlika\u201c koje bi svaki upravitelj morao pokazati u svome \u017eivotu i djelovanju, te biti \u201egostoljubivi, ljubitelji dobra, razumni, pravedni, sveti i uzdr\u017eljivi\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kad je 2015. proglasio \u201eGodinu posve\u0107enog \u017eivota\u201c, papa Franjo je odredio neka svi doga\u0111aji i programi budu pro\u017eeti s tri cilja: \u201eSa zahvalno\u0161\u0107u se spominjati pro\u0161losti, s nadom prigrliti budu\u0107nost i s odu\u0161evljenjem \u017eivjeti sada\u0161njost\u201c. Uz ovaj trostruki cilj Papa je izrazio o\u010dekivanje da redovnici (\u010ditaj i sve\u0107enici) \u201eu\u010dine Crkvu domom i \u0161kolom zajedni\u0161tva\u201c, a ogovaranje, zavist, ljubomora i drugi antagonizmi neka se izmjeste iz crkvenih prostora\u201c. I pozvao je sve, vjernike i kler, neka \u201epo\u0111u na egzistencijalne periferije gdje ih \u010dekaju oni koji su izgubile nadu, obitelji u te\u0161ko\u0107ama, mladi bez budu\u0107nosti, napu\u0161teni starci i bolesnici, te brojni pojedinci koji \u017ee\u0111aju za Bogom\u201c. A bogu posve\u0107ene osobe potakao neka \u201ene budu orijentirani samo na sebe\u201c; neka ne dopuste da ih \u201eugu\u0161e male zadjevice u ku\u0107i, te ostanu zatvorenicima svojih problema\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; c. Duhovnost dijecezanskoga klera<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na upit jednoga sve\u0107enika \u0161to je temelj dijecezanske duhovnosti, Papa odgovorio u Kazerti, 26. srpnja 2014. slijede\u0107e: \u201eSve\u0107enik dijecezanac nije kontemplativac u kartezijanskom smislu. Njegova je duhovnosti u sposobnosti otvoriti se dijecezanstvu. \u0160to to zna\u010di? Dijecezanstvo zna\u010di odnos prema biskupu i prema drugim sve\u0107enicima. Odnos prema biskupu je neminovan i bitan za dijecezansku duhovnost. Sve\u0107enik, naime, ne mo\u017ee postojati bez biskupa, niti djelovati odcjepljen od njega\u2026 Ta u obredu re\u0111enik \u201eobe\u0107ava po\u0161tovanje i poslu\u0161nost biskupu i njegovim nasljednicima\u201c. Dijecezanstvo se sastoji u pozitivnom odnosu sve\u0107enika i biskupa koje mora biti trajno i normalno. Ono uklju\u010duje dobre odnose s drugim sve\u0107enicima i \u010ditavim prezbiterijem. Zapravo, nema dijecezanstva ako je jedan ili drugi vid odnosa s biskupom ili prezbiterijem poreme\u0107en. Oboje su bitno nu\u017eni za razvitak i rast dijecezanske duhovnosti. Mo\u017ee netko re\u0107i kako s biskupom nekako ide, ali, na sve\u0107eni\u010dke skupove ne ide, jer tamo se o glupostima raspravlja. Ako tako pojedinac rezonira i pona\u0161a se, njemu nedostaje osje\u0107aj prave dijecezanske duhovnosti, tj. pozitivan odnos s biskupom i s kolegama sve\u0107enicima. Iako izgleda jednostavno, nije lako. Nije lako sve uskladiti. Potrebno je razgovarati i ne prekidati odnose. Koliko puta samo u obitelji otac i sin \u017eustro raspravljaju, ali ostaju u svojim ulogama oca i sina; zauvijek.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Potrebna je hrabrost prihvatiti to, ali i duh poniznosti pa ispravljati ono u \u010demu se zakazalo. Najve\u0107i neprijatelj tih odnosa jesu tra\u010devi. Oni su znak duhovne praznine i oboljenja kako je to Papa opisao. I veliki neprijatelj dijecezanske duhovnosti. Jer, truju zrak koji udi\u0161emo i prepreka su duhovnom i plodnom ozra\u010dju biskupa i klera. Zbog toga ne budimo tra\u010dari koji zaga\u0111uju atmosferu. Neprijatelju ljudskoga roda od po\u010detka najdra\u017ee je na\u0107i se na banketu gdje se pretresaju tu\u0111i grijesi, mane i propusti. On se tada veseli i likuje jer to je udar na bit dijecezanske duhovnosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Koji su to znakovi po kojima mo\u017eemo prepoznati da su odnosi sve\u0107enika s biskupom i me\u0111u klerom dobri? To je ona istinska radost, nasuprot gor\u010dine koja upu\u0107uje na nedostatak dijecezanske duhovnosti. Pri\u010da Papa kako mu je na jednom susretu klera u Rimu neki sve\u0107enik \u201eispovijedio\u201c da mu se \u010dini kako njegovi kolege sve\u0107enici ostavljaju dojam \u201eskupine ogor\u010denih i ljutih pojedinaca\u201c koji imaju uvijek neki \u201ecasus belli\u201c ljutiti se jedni na druge. A to onda stvara okru\u017eje tuge i gor\u010dine; nema istinske &nbsp;radosti. Kad me\u0111u nama postoji netko, veli Papa, tko je \u201euvijek nabru\u0161en, ljut i u trajno napetim odnosima s drugima, pomislimo kako taj svako jutro za doru\u010dak ocat pije, za ru\u010dak salatu pomije\u0161anu s octom, a nave\u010der potro\u0161i dobru spremutu od limuna\u201c. Nije dobro, nastavlja Papa, tako se pona\u0161ati i vladati jer to ostavlja sliku \u201ebijesne i nalju\u0107ene Crkve\u201c. Mo\u017ee se \u010dovjek naljutiti. I to nije lo\u0161e. Ali, \u017eivjeti u stanju trajne ljutnje i bijesa ne dolazi od Gospodina. To, naime, ostavlja tugu i gor\u010dinu, te potkapa jedinstvo i nagriza dijecezansku duhovnost. Zahvalni smo papi Franji \u0161to je jednostavnim i razumljivim rije\u010dima protuma\u010dio gdje su temelji, ali i zapreke &nbsp;dijecezanske duhovnosti. Neka nam ovi poticaji pomognu rasti u toj duhovnosti kako bismo njegovali i o\u010duvali vjernost Kristu i Evan\u0111elju, Crkvi i njezinom misijskom poslanju, kao i vjernost \u010dovjeku na\u0161eg vremena. Posebice pak zahvalni smo Bogu \u0161to se slu\u017ei na\u0161om osobom u slu\u017ebi ljudima i na\u0161em narodu. Zato mu punim srcem zahvalno kli\u010demo: \u201eVelika nam djela u\u010dini Svesilni, sveto je ime Njegovo!\u201c<\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"4\">\n<li>Nekoliko prakti\u010dnih savjeta<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>&nbsp;<\/strong>Euharistija je, kako smo vidjeli, izvor i vrhunac \u017eivota i poslanja Crkve, \u201eotajstvo svjetla\u201c koje osvjetljava na\u0161 put vjere, kao i temelj na\u0161ega sve\u0107eni\u010dkoga poslanja i zajedni\u0161tva. Kao djelitelji svetih otajstava \u010dinimo sve neka nam ona bude sredi\u0161tem na\u0161ega \u017eivota i rada. Stoga, valja nam slaviti svetu euharistiju svakoga dana dostojanstveno i opu\u0161teno; ne u \u017eurbi i jurnjavi da \u010dim prije zavr\u0161i. Posebice to va\u017eno \u010diniti na Dna Gospodnji, kad se sje\u0107amo Isusovog slavnoga Uskrsnu\u0107a u zajedni\u0161tvu velike obitelji, \u017eupne zajednice. I njegujmo duhovnost i pobo\u017enost prema euharistiji povremenim izlaganjem i klanjanjem na euharistijskim pobo\u017enostima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S ovim duhovnim poticajima htio bih jo\u0161 samo letimi\u010dno podsjetiti i na ono \u0161to sam u vi\u0161e navrata zborio. Uz njegovanje euharistijske duhovnosti i drugih pobo\u017enosti, koje predvi\u0111a i poti\u010de \u201eDirektorij pu\u010dkih pobo\u017enosti\u201c, ne zaboravite posvetiti malo vi\u0161e vremena i pozornosti svojim suradnicima u \u017eupi:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Ministrantima, katehetama, \u010dlanovima \u017eupnih vije\u0107a, bratstvima, vjerni\u010dkim dru\u0161tvima. Omogu\u0107ite im ciljane susrete na kojima \u0107e se ne samo razgovarati i dogovarati, ve\u0107 posvetiti i dostatno vremena Rije\u010di Bo\u017ejoj zapisanoj u Svetome Pismu i koncilskim dokumenatima koje vjernici nedovoljno poznaju.<\/li>\n<li>Posebice posvetiti pozornost obiteljima koje ove godine imaju u svom domu kr\u0161tenike, prvopri\u010desnike ili krizmanike. Ne zaboravite i njihove kumove.<\/li>\n<\/ul>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Podr\u017eavajte sve vidove pu\u010dkih pobo\u017enosti koje postoje. A o\u017eivite i one koje su s vremenom zamrle, a ostavile su vidne tragove u vjerskoj tradiciji \u017eupe.<\/li>\n<\/ul>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Uz redoviti \u017eupni pastoral predvidite i planirajte: Misije i duhovne obnove jer vjernici pri\u017eeljkuju takve doga\u0111aje. Bogu hvala \u0161to \u201evjerska ravnodu\u0161nost\u201c nije jo\u0161 ugasila onaj fitilj duhovne \u010de\u017enje za Bogom pravim i \u017eivim. A u vidu odgoja svijesti i va\u017enosti pripadanja odre\u0111enoj partikularnoj crkvi, uklju\u010dite povjerene vam vjernike u hodo\u010da\u0161\u0107a na\u0161ih nadbiskupijskih sredi\u0161ta i sveti\u0161ta: Svete Sto\u0161ije, sv. \u0160ime, Gospe od Ze\u010deva i drugih Gospinih crkava, svete Nedjeljice u Vrani, \u0160kabrnje uz godi\u0161njicu stradanja, sv. Ante na Smiljevcu i drugih mjesta gdje se tradicionalno ljudi rado okupljaju. Ovdje mislim i na druga nacionalna mjesta i sveti\u0161ta diljem Lijepe Na\u0161e.<\/li>\n<\/ul>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Hodo\u010da\u0161\u0107a, naime, i pu\u010dke pobo\u017enosti bila su i ostala izvrstan i proku\u0161an na\u010din odgoja ljudi u vjeri. A u osobne i zajedni\u010dke molitve uklju\u010dite Crkvu, Papu, obitelji, te posebice duhovna zvanja. Sve ovo trebalo bi nam pomo\u0107i da poraste svijest i odgovornost koju nam je Bo\u017eja Providnost povjerila na na\u0161em kr\u0161tenju i sve\u0107eni\u010dkom re\u0111enju. I ne umarajmo se pru\u017eati vjerom, molitvom, ljubavlju i dosljednim sve\u0107eni\u010dkim \u017eivotom \u201erazloge nade koja je u nama\u201c (1 Pet 3, 15).<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zavr\u0161it \u0107u s nekoliko savjeta svetoga Karla Boromjeskoga (1538.- 1584.), koji je bio veliki pastoralac, odli\u010dan dr\u017eavni tajnik i izvrstan biskup u Milanu. \u017divio je samo 46. godina, a ostavio zapa\u017eene i korisne liturgijske upute, kateheze i pastoralne smjernice. Neke od njih imamo u \u010casloslovu uz dan njegovoga spomena (4. 11. Brevijar br. IV, str. 1189-1190). Tamo ima nekoliko korisnih savjeta sve\u0107enicima:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201e\u017deli\u0161 li napredovati u krjeposti, te biti sabran slu\u0161aj \u0161to \u0107u ti re\u0107i: Ako je ve\u0107 zapaljen \u017ei\u017eak bo\u017eanske ljubavi, nemoj ga odmah izlagati vjetru. Tiganj dr\u017ei zatvoren da ne ohladi i izgubi toplinu. Izbjegavaj koliko mo\u017ee\u0161 okolnosti koje te rastresaju. Ostani pribran i kloni se ispraznih razgovora.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ako pak ima\u0161 du\u017enost propovijedati i pou\u010davati slu\u0161aj \u0161to \u0107u ti re\u0107i: U prvom redu propovijedaj \u017eivotom i vladanjem kako ne bi oni koji vide da jedno govori\u0161, a drugo radi\u0161, ismijali tvoje rije\u010di i vrtjeli glavom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">I na koncu, obavlja\u0161 li sakramente, misli, brate, \u0161to \u010dini\u0161; Kad slavi\u0161 misu, razmatraj \u0161to prikazuje\u0161. Moli\u0161 li psalme, misli kome govori\u0161. Ako du\u0161ama ravna\u0161, misli kojom su i kakvom skupocjenom krvlju oprane\u201c.&nbsp; \u201eVama, glasnicima velikoga Kralja, savjetujem budite plemeniti i mudri upravitelji du\u0161a koje su vam povjerene. Budite prijatelji djece i mladih, starih i nemo\u0107nih. I trajno Bogu zahvaljujte \u0161to vas je izabrao i u svoj vinograd poslao\u201c (sveti Pio X.).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a>&nbsp; Predavanje mons. \u017delimira Pulji\u0107 na skup\u0161tini sve\u0107enika Zadarske nadbiskupije, 15. 02.2017.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sve\u0107eni\u010dko zajedni\u0161tvo \u017eivota, rada i poslanja[1] &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; 1. Uvod Dokumenti Drugog Vatikanskog sabora, kao pojedine enciklike i pobudnice koje su upu\u0107ivali Vrhovni sve\u0107enici uglavnom isti\u010du kako \u201eu\u010denici Gospodnji ne mo\u00adgu biti zabrinuti ni tu\u017eni, ve\u0107 radosni navjestitelji Radosne vijesti\u201c, te da se u svom radu ne smiju \u201ezatvoriti u pastoralni individualizam\u201c kako je rekao papa<a class=\"article-read-more\" href=\"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2017\/02\/46-svecenicka-skupstina-zadarske-nadbiskupije-svecenicko-zajednistvo-zivota-rada-i-poslanja-predavanje-mons-zelimira-puljica\/\"><i class=\"flownewsicon fa-angle-double-right\"><\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-22226","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22226","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22226"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22226\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22226"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22226"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22226"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}