<\/a>Trodnevna proslava 750 godina prvog pisanog spomena mjesta i \u017eupne crkve \u017dman na Dugom otoku zaklju\u010dena je u nedjelju 29. kolovoza sve\u010danim misnim slavljem u \u017eupnoj crkvi sv. Ivana Glavosijeka koje je predvodio zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, potom i procesiju s kipom sv. Ivana kroz mjesto. Jubilej se spominje 11. lipnja 1260. g. kad je papa Aleksandar IV., pi\u0161u\u0107i potvrdu samostanu sv. Nikole u Zadru o onome \u0161to posjeduje, spomenuo posjede u \u017dmanu, njegovu \u017eupnu crkvu, polja i vinograde. Usikovanje, kako \u017dmanci nazivaju blagdan svog za\u0161titnika Ivana Glavosijeka, proslavljeno je \u017emanskom glagolja\u0161kom misom na staroslavenskom. \u017dman je podario \u010dak 114 sve\u0107enika glagolja\u0161a. U misi je suslavio i poznati hrvatski glagolja\u0161 o. Izak \u0160pralja, dugooto\u010dki sin iz susjedne \u017eupe Zaglav, te \u017dmanac rodom, \u017eupnik Zaglava o. \u0160ime Antonina. U Zaglavu se nalazi samostan sv. Mihovila, franjevaca tre\u0107oredaca glagolja\u0161a. Uime \u017eupljana, nadbiskupa je pozdravio Boris Bukulin, istaknuv\u0161i da je to prvi put da zadarski nadbiskup slavi sa \u017emanskom \u017eupnom zajednicom njihova za\u0161titinika na blagdan Ivana Glavosijeka.<\/p>\n

\n

S kr\u0161\u0107anskog gledi\u0161ta, godi\u0161njice nisu nostalgi\u010dni vapaj za onim \u0161to je bilo, niti labu\u0111i pjev ne\u010dem \u0161to odlazi. One su izvrsna prigoda zaustaviti se i upitati odakle dolazimo, gdje se nalazimo i kamo nam je i\u0107i i sti\u0107i, rekao je mons. Pulji\u0107. Takvi povijesni spomendani govore o na\u0161em ishodi\u0161tu, povijesnom hodu, ukorijenjenosti u konkretnom prostoru i vremenu. \u201eU trenutku kad se izgubi povijesno pam\u0107enje i sje\u0107anje, preostaje banalna svakodnevica\u201c upozorio je nadbiskup podsjetiv\u0161i na rije\u010di Ivana Pavla II. \u2013 Ne zaboravljajte pro\u0161lost, jer \u010dovjek bez pam\u0107enja i pro\u0161losti riskira ostati i bez budu\u0107nosti. \u201ePam\u0107enje je sastavni dio kr\u0161\u0107anskog i narodnog identiteta i vrlo je bitno za zajednicu i zajedni\u0161tvo. Zato je i Bog od Mojsija tra\u017eio da u srcu \u010duva ono \u0161to je vlastitim o\u010dima vidio\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107, citiraju\u0107i jednog engleskog spisatelja da je za uni\u0161tenje neke zajednice dovoljno razoriti njenu pro\u0161lost. Nadbiskup je podsjetio na pobo\u017ene i hrabre o\u010deve i majke koji su u \u017dmanu liturgijom i narodnom pjesmom prenosili mladima primljeno od predaka. Tako su postali \u010duvari kolektivnog pam\u0107enja, privilegirani tuma\u010di zajedni\u010dkih vrednota i ideala na kojima se u\u010dvr\u0161\u0107uje \u017eivot zajednice. \u201eNjima, koji su utkali sebe u ovo mjesto slu\u017ee\u0107i Bogu i narodu, misom \u017eelimo re\u0107i ‘hvala’ za sve \u0161to su u\u010dinili, za svjedo\u010danstvo vjere i ljubavi, usprkos te\u0161ko\u0107a pro\u0161log vremena\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Ohrabrio je vjernike da poput Iva<\/a>na Krstitelja ostanu do kraja vjerni jasnim na\u010delima morala i savjesti. Ivan pred mo\u0107nicima nije klecao niti podrhtavao. Brojni su Ivani stradali diljem Lijepe Na\u0161e; nepokolebljivi pred zastra\u0161ivanjem nisu se htjeli odre\u0107i vjere i hrvatskih korijena. Od rimskih careva do bolj\u0161evi\u010dkih komesara udaralo se po hijerarhiji Crkve, no ona je vjesnica nadzemaljske istine i ne nasjeda na zavodljive udice la\u017enih obe\u0107anja, rekao je nadbiskup. Zahvaljuju\u0107i takvima vjera je kod nas jo\u0161 \u017eiva. Obljetnice su prigoda podsjetiti i na arhive u kojima su ispisani prepoznatljivi podaci a otkrivaju vrednote po kojima nas drugi prepoznaju. Trobrodna \u017eupna crkva u \u017dmanu spominje se u 13. st. U \u017dmanu je sa\u010duvano 16 kodeksa i 16 starih tiskanih glagoljskih misala i brevijara. Monasi benediktinci su izgradili \u017eupnu crkvu i prije 1626. g. Na zidovima glavne la\u0111e nalaze se pale Isusa, BDM, sv. Franje Asi\u0161kog i sv. Antuna Padovanskog, a na glavnoj oltarnoj pali je Bogorodica s Djetetom, sv. Nikola i sv. Sebastijan. U crkvi je sa\u010duvano i goti\u010dko procesijsko raspelo iz 14. st. a groblje oko crkve, rekao je zadarski nadbiskup, povezuje nas s onima koji su tu \u017eivjeli, ribarili, obra\u0111ivali polja, gradili ku\u0107e i crkve i ostavili \u017eivu uspomenu o sebi, vjeri i kulturi kojoj su pripadali. \u017dman se prvi put spominje 1260. g. pod nazivom Me\u017eano, Misan ili Amizan. Arheolo\u0161ki nalazi iz pretpovijesnog i rimskog doba pok<\/a>azuju da je tu uvijek bilo naselje, a u srednjem vijeku je dio zadarskog oto\u010dnog distrikta.<\/p>\n

\n

Proslava je po\u010dela u \u010detvrtak 26. kolovoza kad je u \u017dmanu prikazan dokumentarni film o mjestu, ljudima i \u017emanskim obi\u010dajima, a priredili su ga Narodna knji\u017enica i \u010ditaonica Sali i \u017eupni ured u \u017dmanu. U petak je ispred crkve Sv. Ivana Glavosjeka u \u017dmanu koncert za klavirom izveo Vedran Mili\u0107, rodom iz obli\u017enjih Sali. U subotu 28. kolovoza u \u017emanskom portu odr\u017eana je smotra dugooto\u010dke pjesme i plesa “Dugi otok u \u017dmanu”, kad su se predstavili zborovi i KUD-ovi iz mjesta na Dugom otoku. U toj je sve\u010danosti sudjelovao i mons. Pulji\u0107. \u010cestitao je svima na vjernosti Crkvi i tradiciji potaknuv\u0161i na razmi\u0161ljanje pitanjem: Kuda bismo bili otplovili da su se na\u0161i pre\u0111i klanjali svima koji su bili uplovili u na\u0161e more i doselili na na\u0161e \u0161koje.<\/p>\n

\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trodnevna proslava 750 godina prvog pisanog spomena mjesta i \u017eupne crkve \u017dman na Dugom otoku zaklju\u010dena je u nedjelju 29. kolovoza sve\u010danim misnim slavljem u \u017eupnoj crkvi sv. Ivana Glavosijeka koje je predvodio zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, potom i procesiju s kipom sv. Ivana kroz mjesto. Jubilej se spominje 11. lipnja 1260. g. kad je<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,7],"tags":[],"class_list":["post-2194","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2194"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2194\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}