{"id":18701,"date":"2016-06-07T18:52:49","date_gmt":"2016-06-07T17:52:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18701"},"modified":"2016-06-07T18:52:49","modified_gmt":"2016-06-07T17:52:49","slug":"zbornik-kacic-sv-franjo-asiski-u-hrvatskoj-1212-godine-predstavljanje-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/?p=18701","title":{"rendered":"ZBORNIK KA\u010cI\u0106 ‘SV. FRANJO ASI\u0160KI U HRVATSKOJ 1212. GODINE’ PREDSTAVLJEN U ZADRU"},"content":{"rendered":"

\"Zbornik<\/a>\u201eHrvatska je najfranjeva\u010dkija zemlja na svijetu. Sv. Franjo je sa svojom bra\u0107om vjerni\u010dki, kulturno i politi\u010dki najve\u0107i dobrotvor hrvatskog naroda. Tamo gdje nitko drugi nije mogao pre\u017eivjeti, pre\u017eivjeli su franjevci. Zato \u0161to su ne\u0161to ponijeli od sv. Franje. Va\u017eno je da svi otkrijemo sv. Franju, \u0161to nam Gospodin poru\u010duje po sv. Franji danas\u201c istaknuo je fra Andrija Bilokapi\u0107, provincijal Franjeva\u010dke provincije sv. Jeronima u dvorani samostana sv. Frane u Zadru u subotu 4. lipnja, kad je predstavljeno vrijedno djelo \u2013 Zbornik ‘Sv. Franjo Asi\u0161ki u Hrvatskoj 1212. godine’, koji na 568 stranica, uz stotine crte\u017ea i fotografija, sabire radove predstavljene na Me\u0111unarodnom znanstvenom skupu prigodom osam stolje\u0107a od dolaska sv. Franje u Hrvatsku i o po\u010decima Franjeva\u010dkog reda me\u0111u Hrvatima, odr\u017eanima u Splitu i Zadru 1. i 2. listopada 2012. g. Taj simpozij organiziralo je Vije\u0107e franjeva\u010dkih zajednica Hrvatske i BiH.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Zbornik je objavljen kao 46. broj edicije ‘Ka\u010di\u0107 – zbornik Franjeva\u010dke provincije Presvetog Otkupitelja’ iz Splita, \u010diji je glavni urednik od 1974. g. \u00a0fra Hrvatin Gabrijel Juri\u0161i\u0107. Osobe koje su inicirale i organizirale odr\u017eavanje simpozija, nepune \u010detiri godine poslije, jer je rije\u010d o pripremi iznimnog i opse\u017enog znanstvenog djela, predstavile su Zbornik u Zadru. To su biv\u0161i provincijali dr. fra Josip Sopta, (Franjeva\u010dka provincija sv. Jeronima) i fra Ljudevit Anton Mara\u010di\u0107, (Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca) te fra Hrvatin Gabrijel Juri\u0161i\u0107, urednik i\u00a0 ovog izdanja \u010dije su tiskanje pomogli Splitko-dalmatinska \u017eupanija, Grad Sinj i Provincije Prvoga, Drugog i Tre\u0107eg reda.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eFranjo je zacijelo najzanimljivija osoba u povijesti Crkve i svijeta. Za njega se zanimaju vjernici, povjesni\u010dari, filmski umjetnici, pjeva\u010di, ljudi koji su izvan Crkve, agnostici. To je zanimljiva osoba jer je svet. Obasjao je svijet bo\u017eanskom dobrotom. Zato je dobro zanimati se za njega i istra\u017eivati ga sa svih strana. Ne toliko baviti se Franjom svecem, nego sv. Franjom prorokom. Jer\u00a0 po njemu nam Gospodin i danas govori\u201c rekao je provincijal Bilokapi\u0107 u samostanu sv. Frane u Zadru, koji je prvi i najstariji franjeva\u010dki samostan na hrvatskoj obali.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Zbornik sadr\u017ei 23 priloga stru\u010dnjaka predava\u010da sa simpozija, pozdravne govore u Splitu (Fra Ljudevit A. Mara\u010di\u0107, fra Jo\u0161ko Kod\u017eoman, mons. dr. Ivan \u010cubeli\u0107 i Ante Sanader) i Zadru (mons. dr. \u017delimir Pulji\u0107, dr. fra Stanko Josip \u0160kunca, dr. fra Josip Sopta) te jedanaest priloga u dva dodatka koji s povijesne i umjetni\u010dke strane pro\u0161iruju temu po\u010detaka franjeva\u0161tva na hrvatskim prostorima. Radovi tematiziraju glavno pitanje simpozija: Je li, kada i kako do\u0161ao sv. Franjo prilikom svog prvog poku\u0161aja odlaska na istok 1212. g. i preplovljavanja Jadrana? Zbornik sabire radove o najpoznatijim tradicijama koje svojataju pristanak sv. Franje u neke isto\u010dno-jadranske luke, rekao je Mara\u010di\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Prvi krug radova obuhva\u0107a tekstove koji obra\u0111uju predaje Franjina pristajanja na hrvatsku obalu: dubrova\u010dka (fra Josip Sopta i dr. Marijan Siviri\u0107), splitsko-trogirska (dr. Milan Ivani\u0161evi\u0107 i fra Nikola M. Ro\u0161\u010di\u0107), zadarska (fra Stanko \u0160kunca, fra Donat Fabijani\u0107) uz tekst ‘Diplomati\u010dka analiza papinskih isprava franjevcima 13. st. sa\u010duvanih u franjeva\u010dkom samostanu u Zadru’ dr. Milka Brkovi\u0107a, istarsko-kvarnerska (fra Ljudevit Mara\u010di\u0107), zagreba\u010dka (fra \u017deljko \u017deleznjak). Tome je povijesni predlo\u017eak tekst ‘Mjesne predaje o putovanjima sv. Franje u pokrajini Marke’ fra Angela Palerija, kao ono \u0161to je prethodilo Franjinoj plovidbi s druge strane Jadrana. Drugi krug radova donosi \u0161iri kontekst o vremenu i prostoru kad se odvijao brodolom la\u0111e sa sv. Franjom i posljedi\u010dno vjerojatno prisilno pristajanje na hrvatsku obalu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Politi\u010dko-dru\u0161tvene prilike toga vremena u Ju\u017enoj Hrvatskoj donosi prof. An\u0111elko Mijatovi\u0107, prikaz crkvenih prilika dr. Slavko Kova\u010di\u0107, pomorsko-geografski sustav Jadrana onog vremena dr. Josip Fari\u010di\u0107. O fratrima i klarisama koje su nakon tih doga\u0111aja po\u010deli \u017eivjeti i djelovati na ovom podru\u010dju govore prilozi fra Andrije Zirduma (Bosna), fra Marijana Vogrina (Slovenija), fra Petra Runje (tre\u0107oredci) te s. Kate Karad\u017ee i s. Marije Petri\u010devi\u0107 (klarise). Pregled prvih franjeva\u010dkih plodova svetosti na hrvatskim prostorima donosi fra Gabrijel Juri\u0161i\u0107. Tre\u0107i krug \u010dine prilozi o kulturno-umjetni\u010dkim odjecima i utjecajima Franjina dolaska i boravka u nas: likovni prilozi Franjina boravka u Hrvatskoj (prof. An\u0111elko Badurina), povezanost franjevaca i umjetnosti na hrvatskoj obali tog vremena (dr. Jo\u0161ko Belamari\u0107).<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Objavljeni su i prilozi rezultata istra\u017eivanja franjeva\u010dkih po\u010detaka u Hrvata, pokojnih franjeva\u010dkih istra\u017eiva\u010da fra Euzebija Fermend\u017eina (dr. fra Daniel Patafta) i fra Dominika Mandi\u0107a (dr. fra Robert Joli\u0107). Podsjetiv\u0161i na sedam mjesta koja se spore oko toga iz kojeg potje\u010de gr\u010dki pjesnik Homer, pa postoji gr\u010dki diptih koji ih sve spominje, Mara\u010di\u0107 je rekao: \u201eMo\u017eda bi bilo dobro sastaviti zgodno mnemotehni\u010dko sredstvo, koje bi nabrajanjem mjesta koja svojataju Franjin dolazak i budu\u0107i nara\u0161taji mogli pamtiti, u nadi da \u0107e se postupno smanjivati popis i polako otpadati imena koja ne izazivaju povjerenje ni sigurnost. Mislim da Zbornik u tome mo\u017ee prili\u010dno pomo\u0107i\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eProna\u0111eni novi izvori daju novo svjetlo na pitanje dolaska prvih franjevaca i osnivanje prvih samostana na Jadranskoj obali. Izdavanje Zbornika i odr\u017eavanje znanstvenog skupa potvr\u0111uju blagotvornu suradnju i slo\u017eni rad sve bra\u0107e i sestara franjeva\u010dke obitelji u Hrvata: mu\u0161kih i \u017eenskih redovni\u010dkih i svjetovnih, franjeva\u010dkih zajednica u Hrvatskoj i u BiH. To je dodatni poticaj njihovom zajedni\u010dkom radu i zbli\u017eavanju\u201c poru\u010dio je Mara\u010di\u0107. Najavio je i obilje\u017eavanje Spomena franjeva\u010dkih obljetnica, svefranjeva\u010dku proslavu 800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta i 500. obljetnice diobe prvog franjeva\u010dkog reda koji \u0107e se odr\u017eati u Zagrebu 16. i 17. rujna u franjeva\u010dkoj crkvi sv. Kri\u017ea u Sigetu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eStablo mira i dobra zasadio je sveti otac Franjo koji je prije osam stolje\u0107a svojom blagoslovljenom nogom stupio na hrvatsku obalu Jadrana. Bilo je to sjeme koje je duboko pru\u017eilo svoje korijene u du\u0161u na\u0161eg \u010dovjeka i razvilo divne kro\u0161nje, da se u njihovoj sjeni i mi danas lijepo i ugodno osje\u0107amo\u201c rekao je fra Gabrijel Juri\u0161i\u0107. Nasuprot pojmu ‘protivni vjetorvi’ fra Tome \u010celanskog, koji je rekao da su Franju bacili na hrvatsku obalu, fra Gabrijel je istaknuo: \u201eZa nas je to sretni i dragi Brat Vjetar koji je u na\u0161u domovinu doveo prvog gra\u0111anina onda\u0161njeg kr\u0161\u0107anskog svijeta, Franju iz Asiza\u201c. Stoga uvodna posveta Zbornika glasi: \u201eBla\u017eenom ocu Franji\u00a0 koji je 1212. godine, ‘kad su puhali protivni vjetrovi’, do\u0161ao na hrvatsku jadransku obalu i u du\u0161u hrvatskog naroda zasijao predragocjeno sjeme serafske ljubavi, pa je to sjeme u proteklih osam stolje\u0107a obilno ra\u0111alo ne samo duhovne plodove, ovaj Zbornik njegovi sinovi i k\u0107eri harno posve\u0107uju g. g. 1212.-2012.\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eFranjevci su najbrojnija redovni\u010dka zajednica u hrvatskom narodu. Imaju pravo oni koji ka\u017eu da je hrvatski narod najfranjeva\u010dkiji narod na svijetu\u201c istaknuo je Juri\u0161i\u0107. U Crkvi u Hrvata je oko 14 000 registriranih \u010dlanova u franjeva\u010dkoj obitelji. U dodatku je navedeno 29 provincija svih triju franjeva\u010dkih redova i dru\u017ebi koji zajedno imaju oko tri tisu\u0107e \u010dlanova. Tre\u0107i svjetovni franjeva\u010dki red ima oko \u0161est tisu\u0107a, a Franjev\u010dka mlade\u017e vi\u0161e od \u010detiri tisu\u0107e \u010dlanova.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Juri\u0161i\u0107 je naveo koje va\u017ene i zanimljive podatke Zbornik donosi: prvi i najva\u017eniji plod boravka sv. Franje u Hrvatskoj su njegovi sveti sljedbenici, jeruzalemski mu\u010denici sv. Nikola Taveli\u0107 i Deodat Airbert, bl. Salomeja Krakovska, bl. Julijan iz Bala, bl. Stanislava \u0160ubi\u0107, klarisa, sestra bana Pavla i vi\u0161e od trideset mu\u010denika preminulih na glasu svetosti. Kasnije ih ima jo\u0161 preko petsto. Samostan u Zadru \u010duva bulu pape Grgura IX. o progla\u0161enju patrijarha Franje svetim. Pe\u010dat Provincije Dalmacije iz 14. st. \u010duva se u Britanskom muzeju u Londonu, a pe\u010dat generala Franjeva\u010dkog reda bl. Ivana iz Parme (1289.) u samostanu Male bra\u0107e u Dubrovniku. Prvi franjevci biskupi u gradovima na Jadanu dali su novi zamah crkvenoj umjetnosti 13. st. Jedan stari Dubrov\u010danin dao je slu\u017eiti tsu\u0107u misa za svoje pokojne. U Zagrebu na Kaptolu franjevci su izgradili crkvu na zemlji\u0161tu koje je grofica Katarina Galovi\u0107 darovala sv. Franji kad je, prema predaji, posjetio Zagreb.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Predsjednik organizacijskog odbora simpozija bio je dr. fra Josip Sopta. Na predstavljanju je rekao da je Zbornik zaokru\u017eenje velikih tada u\u010dinjenih napora i zavr\u0161etak slavljeni\u010dkih doga\u0111anja. \u201eJubileji jesu da se slavi, s ciljem da se poka\u017eu rezultati, da se vidi gdje smo i nazna\u010di perspektive budu\u0107ega\u201c rekao je Sopta po\u017eeljev\u0161i da se osvijesti zna\u010daj va\u017enih proslava. \u201eGod. 2006. smo slavili Godinu obra\u0107enja sv. Franje koji se obratio 1206. g. God. 2009. smo slavili obljetnicu po\u010detka franjeva\u010dkog reda, kad je papa dao usmeno dopu\u0161tenje franjevcima da rade. God. 2012. je bio jubilej mogu\u0107eg dolaska sv. Franje na hrvatsku obalu, kad je prema zapisima Franjo ba\u010den na hrvatsku obalu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Postoje zapisi da je Franjo i na povratku iz Svete Zemlje svratio u jedan ili vi\u0161e hrvatskih gradova. Zato postoje te brojne tradicije. Ve\u0107 sljede\u0107e godine obilje\u017eava se spomen na 1517. g. kad se franjeva\u010dki red podijelio, papa Leon X. odlu\u010dio je to na \u017eelju franjevaca\u201c rekao je Sopta.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Istaknuo je i zna\u010dajna djela o franjeva\u0161tvu koja su bila san i prija\u0161njih generacija. To su Hrvatski franjeva\u010dki biografski leksikon koji je u glavnim konturama bio dovr\u0161en prije \u010detrdeset godina. Za to je osobito zaslu\u017ean povjesni\u010dar fra Emanuel Ho\u0161ko. Prije njega na tome su radili franjevci Vicko Kapitanovi\u0107, Hadrijan Borak i Mijo Brlek. Drugo veliko djelo je priru\u010dnik za svakog franjevca, ‘Franjeva\u010dki izvori’ (2013.), koji ima vi\u0161e od 2200 stranica na biblijskom papiru. Rad je stotine ljudi i brojnih autora. \u201eVeliku zahvalu dugujemo franjevcu iz Italije. Fra Carlo Paolazzi je tada radio kriti\u010dko izdanje na spisima sv. Franje. On je nama Hrvatima velikodu\u0161no dao svoje jo\u0161 neobjavljene rukopise, da iz njegovih zapisa mi radimo hrvatske prijevode. Tako se ovo hrvatsko djelo pojavilo paralelno s talijanskim prijevodom, \u0161to nijedan narod u Europi nije u\u010dinio\u201c rekao je Sopta. Oko toga se trudio i bosanski franjevac Pero Vrebac.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Tre\u0107e djelo je Zbornik Ka\u010di\u0107 o me\u0111unarodnom simpoziju, predava\u010di su bili iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije. Liturgijska proslava odr\u017eana je tada na Sustipanu u Splitu a znanstveni trag je simpozij kojeg su vodili Sopta, Mara\u010di\u0107 i Juri\u0161i\u0107. Uz to, konventualci su objavili veliku monografiju o svojoj provinciji, ‘Veli\u010dina malenih’ 2010. g., autora fra Ljudevita Mara\u010di\u0107a i fra Nikole Ro\u0161\u010di\u0107a. Provincija sv. Jeronima iz Zadra priredila je 2010. g. izlo\u017ebu ‘Milost susreta \u2013 umjetni\u010dka ba\u0161tina Franjeva\u010dke provincije sv. Jeronima’ u Klovi\u0107evim dvorima u Zagrebu. \u201e\u017deljeli smo re\u0107i da je susret sa sv. Franjom bio milostan doga\u0111aj uop\u0107e, za hrvatski narod, kao \u0161to je milostan doga\u0111aj bio po\u010detak franjeva\u010dkog reda\u201c poru\u010dio je Sopta.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U prigodnoj rije\u010di svima je \u010destitao i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Doga\u0111aj je vodio fra Tomislav \u0160anko, tajnik Franjeva\u010dke provincije sv. Jeronima i odgojitelj postulanata, a obogatio je i nastup klape Kalelarge i Zbora mladih crkve sv. Frane.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eHrvatska je najfranjeva\u010dkija zemlja na svijetu. Sv. Franjo je sa svojom bra\u0107om vjerni\u010dki, kulturno i politi\u010dki najve\u0107i dobrotvor hrvatskog naroda. Tamo gdje nitko drugi nije mogao pre\u017eivjeti, pre\u017eivjeli su franjevci. Zato \u0161to su ne\u0161to ponijeli od sv. Franje. Va\u017eno je da svi otkrijemo sv. Franju, \u0161to nam Gospodin poru\u010duje po sv. Franji danas\u201c istaknuo je<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-18701","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18701"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18701\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}