{"id":18423,"date":"2016-05-20T19:42:16","date_gmt":"2016-05-20T18:42:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18423"},"modified":"2016-05-20T19:42:16","modified_gmt":"2016-05-20T18:42:16","slug":"predstavljena-knjiga-lika-i-njezina-crkva-u-proslosti-i-sadasnjosti-mons-dr-mile-bogovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2016\/05\/predstavljena-knjiga-lika-i-njezina-crkva-u-proslosti-i-sadasnjosti-mons-dr-mile-bogovica\/","title":{"rendered":"PREDSTAVLJENA KNJIGA ‘LIKA I NJEZINA CRKVA U PRO\u0160LOSTI I SADA\u0160NJOSTI’ MONS. DR. MILE BOGOVI\u0106A"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Knjiga ‘Lika i njezina Crkva u pro\u0161losti i sada\u0161njosti’ autora mons. dr. Mile Bogovi\u0107a u izdanju Dr\u017eavnog arhiva u Gospi\u0107u predstavljena je u \u010detvrtak 19. svibnja u crkvi sv. Dimitrija u Zadru. O knjizi su govorili prof. Ivica Mataija, ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva u Gospi\u0107u, mr. don Zdenko Dundovi\u0107, predsjednik Dru\u0161tva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije\u00a0Zmajevi\u0107 i autor dr. Bogovi\u0107, apostolski administrator Gospi\u0107ko-senjske biskupije. \u201eLika je u povijesnim okolnostima bila izlo\u017eena razli\u010ditim agresijama s razornim posljedicama na demografske, gospodarske i kulturne prilike te je uni\u0161tena glavnina li\u010dke kulturne ba\u0161tine\u201c rekao je Mataija, istaknuv\u0161i kako se, kao \u010duvarica memorije i identiteta naroda, na posebnom udaru uvijek nalazila Katoli\u010dka Crkva. Njene objekte i ba\u0161tinu sustavno su razarale osmanlijske najezde, Drugi svjetski rat, komunisti\u010dko razdoblje i agresija u Domovinskom ratu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eCrkva je u Lici uspjela svom narodu sa\u010duvati sje\u0107anje, korijene, \u017eivot i vjeru u smisao opstojnosti i vrijednosti koje su na\u0161i preci \u017eivjeli, kao i potrebu povezivanja domicilne i iseljene Like i Hrvatske\u201c istaknuo je Mataija. Povijest Crkve neraskidivo je vezana uz zbivanja na prostoru Like, \u0161to je dr. Bogovi\u0107 pokazao u tom znanstvenom djelu na cjelovit na\u010din, opisuju\u0107i tijek i posljedice povijesnih zbivanja. Dosad se povijesti Like prilazilo fragmentarno te su cijela povijesna razdoblja bila neistra\u017eena. Dr. Bogovi\u0107 je prou\u010davao arhivsko gradivo i povijesnu literaturu, a u knjizi su sabrani tekstovi koje je u stru\u010dnim i znanstvenim \u010dasopisima objavljivao o crkvenom i op\u0107e dru\u0161tvenom \u017eivotu Like od najranijih dana Crkve na tim prostorima. Prvi put se u kontinuitetu prati po\u010detak crkvenog ustroja do suvremenog doba temeljem zapisa iz biskupijskih vizitacija, izvje\u0161\u0107a biskupa Svetoj Stolici, spomenica \u017eupa, senjskog i vatikanskog arhiva.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eMons. Bogovi\u0107 ne poznaje svoju biskupiju i Liku samo kroz prizmu povijesnih izvora i arhivskog gradiva. On je na podru\u010dju biskupije ro\u0111en, s njom i za nju \u017eivi svaki svoj sve\u0107eni\u010dki i znanstveni dan. Osobno je pohodio i dotaknuo svaki njen kutak i kamen, nastoje\u0107i ga otrgnuti zaboravu ili namjernom pre\u0161u\u0107ivanju\u201c istaknuo je Mataija. Tekstovi u knjizi donose pogled na dru\u0161tvene, socijalne, gospodarske, demografske, jezikoslovne i crkvene prilike u Lici od vremena egzistencijalne nesigurnosti do sada\u0161njih crkvenih organizacijskih oblika. Autor navodi imena biskupa, sve\u0107enika i redovni\u0161tva, njihovi \u017eivotopisi pokazuju kako su dijelili \u017eivot s narodom.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na 233 stranice knjiga donosi brojne podatke o \u017eupama, sakralnim objektima i inventaru, li\u010dkim naseljima od kojih su mnoga i nestala, povijesne zemljovide i fotografije te bibliografiju radova mons. Bogovi\u0107a koja je prou\u010davateljima li\u010dke povijesti od neizmjerne va\u017enosti. Knjiga ima \u010detrnaest poglavlja koje je Mataija simboli\u010dno usporedio s \u010detrnaest postaja kri\u017enog puta jer je povijest Like bila put patnje, isku\u0161enja, padova i ponovnih ustajanja. Stradavanje Crkve i likvidacija klera u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu ina\u010de je neistra\u017eena \u201ea o razmjerima tog stradanja i posljedicama naj\u010de\u0161\u0107e se ne govori, osobito ne javno\u201c upozorio je Mataija, dodav\u0161i da dr. Bogovi\u0107 \u201epi\u0161e o njima kao suvremenik na razini osobno do\u017eivljenog, pronalaze\u0107i kao povjesni\u010dar njihove uzroke i posljedice, a kao biskup radi na njihovu otklanjanju i obnovi ba\u0161tine za koju su mnogi mislili da je trajno rasuta\u201c. Istaknuo je i nastojanja dr. Bogovi\u0107a u okviru biskupske komisije za Hrvatski martirologij. Kao biskup i znanstvenik, dr. Bogovi\u0107 je pokazao da je mogu\u0107e istovremeno biti dosljedan znanstvenom na\u010delu i vjerskoj istini, zaklju\u010dio je Mataija.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Mr. Dundovi\u0107 knjigu smatra temeljem daljnjeg prou\u010davanja Crkve na prostoru Like i Krbave. \u201ePovijest je nekad Lici nametnula ulogu rubne, a nekad sredi\u0161nje pokrajine. Nekad je imala karakteristike zatvorenog i za\u0161ti\u0107enog prostora, a nekad grani\u010dnog\u201c istaknuo je Bogovi\u0107evu misao Dundovi\u0107 dodav\u0161i da autor nagla\u0161ava va\u017enost li\u010dko-krbavskog prostora kao poveznice izme\u0111u ju\u017ene i sjeverne Hrvatske, bogatu vjersku i kulturnu ba\u0161tinu hrvatske glagoljske kulture u srednjovjekovlju. Knjiga ima zna\u010daj i priru\u010dnika povjesni\u010darima.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eAutor upoznaje s najve\u0107om povijesnom ranom Like, turskom okupacijom od 1527.-1689. g. koja je promijenila nali\u010dje Like ali nije uspjela u narodu i vo\u0111ama uni\u0161titi osje\u0107aj za djela vrhunske kulture. Li\u010dki identitet je bio i ostao kr\u0161\u0107anski, i nakon oslobo\u0111enja Like i Krbave 1689. g.\u201c istaknuo je Dundovi\u0107, dodav\u0161i da je ta godina prekretnica mnogih doga\u0111anja, poput nazo\u010dnosti pravoslavnih i formiranja pravoslavne hijerarhije u Lici i Krbavi.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Pravoslavlje \u0107e tijekom 18. st. obilje\u017eiti pravac kojim \u0107e Lika i Krbava do\u0107i u podru\u010dje Vojne krajine. Tako \u0107e li\u010dka Crkva ostati li\u0161ena svoje biskupije te je progla\u0161ena posebna crkvena jedinica, Li\u010dko \u2013 krbavski arhi\u0111akonat. On je do 1833. g. unutar Modru\u0161ke, a nakon te godine unutar Senjske biskupije. Autor donosi opis \u017eupa i ustroj koji je pripremao uspostavu Gospi\u0107ko-senjske biskupije 2000. g.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Povijest kr\u0161\u0107anstva u Lici i Krbavi se\u017ee od Rimskog carstva, a zamah ima u vrijeme hrvatskih knezova. U 10. st. kr\u0161\u0107anstvo je obuhvatilo gotovo cijelo stanovni\u0161tvo na podru\u010dju Like i Krbave. Knjiga dokumentira ustrojstvo Crkve o \u010demu prvi slu\u017ebeni podaci postoje u 12. st. Dr. Bogovi\u0107 je istaknuo kako je bio veliki iskorak uspostava biskupije u Lici. \u201eTu je prije Turaka bilo vi\u0161e biskupskih sjedi\u0161ta: Krbava, Modru\u0161, Senj, Oto\u010dac. Poslije je sve to pometeno. Ostala je samo biskupija u Senju koja je kasnije oti\u0161la u Rijeku. Doista je bilo nu\u017eno da se vrati biskupija na te prostore. Izme\u0111u Zagreba i Zadra, Rijeke i Banja Luke, nije bilo niti jedne biskupije. Kao povjesni\u010dar dao sam podlogu tome. Smatralo se da je to veliki iskorak za Crkvu i hrvatski narod\u201c istaknuo je dr. Bogovi\u0107. U obra\u0107anju prisutnima podsjetio je da je po\u010deo pisati sustavno u nastavcima \u010dlanke, sada sabrane u knjizi, u \u010dasopisu Kana za Domovinskog rata. Osje\u0107aj da ne\u0107e mo\u0107i \u017eivjeti u svojoj ku\u0107i, na svojoj zemlji, bio mu je neprihvatljiv i nemogu\u0107. Kasnije je stalno pisao i povijesnu rubriku za \u010dasopis Zvona.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Istaknuo je opise mjesta u knjizi zna\u010dajne za cijelu Hrvatsku: Gospi\u0107 kao sredi\u0161te biskupije, sveti\u0161te Gospe od Krasna, Bori\u0107evac, Udbina. Na svom novom mjestu stanovanja \u0107e otvoriti zavi\u010dajnu zbirku s mno\u0161tvom knjiga o li\u010dkom kraju koje posjeduje, \u0161to \u0107e biti trajna i vrijedna spomen ba\u0161tina. \u201eSanjali smo na po\u010detku kad je osnovana biskupija da \u0107e i dr\u017eava s najja\u010dim institucijama do\u0107i u Liku. Jer Lika ne mo\u017ee sama. Nema Hrvatske bez Like. Zato su nas tu htjeli presje\u0107i. To se nije dogodilo. Nego se i dalje korov \u0161iri, ljudi odlaze na drugi svijet i u druge krajeve. To je na kraju mog biskupskog mandata tu\u017ena spoznaja\u201c rekao je dr. Bogovi\u0107, pozivaju\u0107i sve da pohode Liku koja je prostor ljepote, voda, \u0161uma i \u010distog zraka.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 istaknuo je da dr. Bogovi\u0107a rese skromnost i poniznost, sam je puno toga morao otkrivati i istra\u017eivati. \u201eDrago mi je da si se usudio i da si bio za\u010detnik istra\u017eivanja tog podru\u010dja. Hvala ti na svemu \u0161to si u\u010dinio. Zaista \u0107e mi biti te\u0161ko za koji dan re\u0107i, ‘Opra\u0161tamo se od Mile’. Ali, ne opra\u0161tamo se u znanstvenom i drugim podru\u010djima. Mile odlazi u mirovinu, ali sam siguran da ne\u0107e biti u miru. Nastavljat \u0107e objavljivati radove u znanosti i kulturi\u201c rekao je mons. Pulji\u0107 pohvaliv\u0161i vrijedni znanstveni opus dr. Bogovi\u0107a.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Rektorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru prof. dr. Dijana Vican zahvalila je dr. Bogovi\u0107u \u0161to je svoje temeljito spoznavanje i istra\u017eivanje Like ovjekovje\u010dio u djelo.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201e\u0160to je s pomnom brigom o spoju zemljopisnog polo\u017eaja, kulture i vjere te povijesnog veza dokumenata i \u010dinjenica, utvrdio istine i demaskirao pro\u0161lost Like. \u0160to je sve povijesne istra\u017eiva\u010dke fakte stradanja i uni\u0161tenja, razaranja i gra\u0111enja Crkve i duhovnog bitka li\u010dkog kraja za\u010dinio svojim mislima, isti\u010du\u0107i bitne i specifi\u010dne elemente te je opisao bitne li\u010dnosti. Kao majstor jednostavnog izri\u010daja, svakom Li\u010daninu, a s Likom kao srcem Hrvatske i svima ostalima, podario je dokumentiran nacionalni kulturni i duhovni identitet od duboke pro\u0161losti do danas. Samo \u0161to nije uzviknuo, Ponosite se! Ostavio je to svima nama\u201c rekla je dr. Vican istaknuv\u0161i da je dr. Bogovi\u0107 istinski intelektualac i istinski moralni autoritet, \u010duveni biskup i pisac, li\u010dki i hrvatski ponos.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Moderator predstavljanja bio je prof. dr. Josip Fari\u010di\u0107, prorektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Doga\u0111aj su organizirali Sveu\u010dili\u0161te u Zadru i Zadarska nadbiskupija. U glazbenom dijelu programa nizom skladbi pod vodstvom Tvrtka Sari\u0107a sudjelovao je pjeva\u010dki zbor\u00a0Degenija\u00a0Odjela za nastavni\u010dke studije u Gospi\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Solistica je bila Ivana Rukavina.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Dr. Bogovi\u0107 je zahvalio svima koji su doprinijeli tom doga\u0111aju po\u017eeljev\u0161i podr\u0161ku Lici da se i dalje razvija u svojim potencijalima.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjiga ‘Lika i njezina Crkva u pro\u0161losti i sada\u0161njosti’ autora mons. dr. Mile Bogovi\u0107a u izdanju Dr\u017eavnog arhiva u Gospi\u0107u predstavljena je u \u010detvrtak 19. svibnja u crkvi sv. Dimitrija u Zadru. O knjizi su govorili prof. Ivica Mataija, ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva u Gospi\u0107u, mr. don Zdenko Dundovi\u0107, predsjednik Dru\u0161tva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije\u00a0Zmajevi\u0107 i<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-18423","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18423"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18423\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}