Broj: 1539\/2015.<\/p>\n
Jubilej je milosno razdoblje – proglas uz ‘Godinu milosr\u0111a’<\/strong><\/p>\n 1. Za\u0161to jubilarna Godina milosr\u0111a?<\/strong><\/p>\n Uo\u010di nedjelje Bo\u017eanskog Milosr\u0111a, 11. travnja 2015., papa Franjo je objavom i uru\u010divanjem bule ”Lice milosr\u0111a” proglasio izvanrednu Svetu godinu milosr\u0111a. I pozvao vjernike neka radosno \u010dine duhovna i tjelesna djela milosr\u0111a. Odabrano je i geslo jubileja iz Lukinog evan\u0111elja, ”milosrdni poput Oca” (Lk 6, 36). Papa je odredio neka se na tre\u0107u nedjelju do\u0161a\u0161\u0107a, 13. prosinca, na svim katedralama otvore Sveta vrata, a on \u0107e to isto u\u010diniti u Lateranskoj bazilici i drugim bazilikama u Rimu. Po\u010detak jubileja Godine milosr\u0111a u Rimu i diljem svijeta bit \u0107e ”znak zajedni\u0161tva cijele Crkve”. Milosr\u0111e je sr\u017e Papinih govora i razmi\u0161ljanja. U jednom susretu sa sve\u0107enicima Rimske biskupije (6. o\u017eujka 2014.) on je naglasio kako ima puno ljudi koji su ”ranjeni materijalnim i duhovnim problemima, a sve\u0107enici su pozvani lije\u010diti njihove rane”. Tuma\u010de\u0107i zatim \u0161to zna\u010di milosr\u0111e, Papa je napomenuo kako je Isus bio pun nje\u017enosti prema svima; posebice prema onima koji su bili ”isklju\u010deni iz dru\u0161tva, prema grje\u0161nicima i bolesnima o kojima nitko nije brinuo”. Zbog toga je prema Papinom uvjerenju ”bitno obilje\u017eje sve\u0107enika” da je ”pun milosr\u0111a i samilosti, da je blizak svome narodu i da mu slu\u017ei poput Dobroga Pastira”. A na upit, za\u0161to govoriti o milosr\u0111u, odgovor nalazimo u zbornoj molitvi 26. nedjelje kroz godinu koja veli da Bog ”svoju svemo\u0107 o\u010dituje najvi\u0161e pra\u0161tanjem i milosr\u0111em”. Godinom milosr\u0111a Papa \u017eeli pokazati svijetu kako Bog upravo po milosr\u0111u o\u010dituje svoju svemo\u0107. Katoli\u010dka crkva, kao produljeno Isusovo utjelovljenje, ima biti majka koja ljubi, koja je strpljiva, srda\u010dna, puna suosje\u0107anja i dobrote prema svojoj djeci. Zbog toga Papa tra\u017ei neka se u biskupijama organiziraju ”pu\u010dke misije” u kojima \u0107e misionari biti ”navjestitelji radosti opro\u0161tenja i uvjerljivi propovjednici milosr\u0111a” (br. 18). Jer, milosr\u0111e je ”sto\u017eer na kojem po\u010diva \u017eivot Crkve”, ali i ”kriterij po kojem se prepoznaju prava djeca Bo\u017eja”. Zato su kr\u0161tenici pozvani \u017eivjeti milosrdno jer njima je prvima, bez njihovih zasluga, ono darovano.<\/p>\n \nNa svetkovinu Bezgrje\u0161nog Za\u010de\u0107a BDM Papa Franjo otvorit \u0107e u bazilici sv. Petra u Rimu izvanredni jubilej milosr\u0111a. Izabrao je taj datum jer je ”bremenit zna\u010denjem za noviju povijest Crkve”. Naime, prije pedeset godina upravo toga dana sve\u010dano je zavr\u0161io radom Drugi vatikanski sabor na kojem je ”zapo\u010delo novo razdoblje povijesti Crkve”. Potaknuta Duhom Svetim ona je osjetila ”potrebu progovoriti ljudima svoga vremena o Bogu suvremenim i razumljivijim jezikom”, te ”biti u svijetu \u017eivim znakom O\u010deve ljubavi”. Upravo onako kako je na sve\u010danom otvorenju Koncila istakao sveti starac Ivan XXIII. kad je nazna\u010dio putove kojim Crkva treba i\u0107i. On je u tom svom programatskom govoru najavio kako \u0107e se u radu Sabora ”koristiti vi\u0161e lijek milosr\u0111a, nego oru\u017eje strogo\u0107e”. Naglasio je kako se Crkva \u017eeli o\u010ditovati pred svijetom kao ”ljubazna majka koju pokre\u0107e dobrota, strpljivost i milosr\u0111e, posebice prema bra\u0107i koja su se od nje odijelila”. Sli\u010dno je ustvrdio i bla\u017eeni Pavao VI. u prigodi zatvaranja Drugog Vatikanskog Sabora kad je rekao da je ”pripovijest o milosrdnom Samarijancu bila paradigma duhovnosti sabora. Zato su umjesto tjeskobnih dijagnoza bili ponu\u0111eni ohrabruju\u0107i lijekovi, a umjesto kobnih slutnja, odaslane su poruke povjerenja” (br. 4). U duhu dvojice svojih \u010dasnih pred\u0161asnika, koji su otvorili i zatvorili radove Drugog Vatikanskog Sabora, papa Franjo je napisao kako ”s osje\u0107ajima zahvalnosti i odgovornosti za zadatke koji su pred nama, valja nam prije\u0107i u jubilarnoj Godini milosr\u0111a prag Svetih vrata s punim pouzdanjem da nas uskrsnuli Gospodin prati svojom mo\u0107nom rukom” (Lice milosr\u0111a, br. 4). A Duh Sveti vodi nas i podupire u promatranju O\u010devog lica milosr\u0111a.<\/p>\n \n2. Povijesno-spasenjska i liturgijsko-moralna dimenzija jubilarne godine<\/strong><\/p>\n \u0160to je zapravo jubilej? Samo zna\u010denje toga pojma dolazi od starohebrejske rije\u010di “jobel” koja se upotrebljava za trublju, rog kojim se “pozivalo narod na okupljanje”. U Izraelu se, naime, svake sedme godine obilje\u017eavala “subotnja godina”, a svake pedesete “jubilarna”. Jubilarna je bila progla\u0161avana i navje\u0161\u0107ivana “uz zvuke rogova”, kako bilje\u017ei knjiga Levitskog Zakonika: “A onda zaori u trubu u sedmom mjesecu diljem zemlje. I tu pedesetu godinu proglasite svetom!” (Lev 25, 9-10). Izraelci su jubilarnu godinu smatrali svetom i milosnom godinom, pa se za to vrijeme trebalo ne\u0161to doga\u0111ati. U obrednim propisima detaljno je opisano sve \u0161to bi trebalo i \u0161to se nije smjelo \u010diniti. No, ne\u0161to je osobito bilo uo\u010dljivo po \u010demu se jubilarna godina prepoznavala, a to je bio jasan preduvjet za njezine “milosne plodove”. U tom razdoblju “opra\u0161tali su se dugovi”, “osloba\u0111ali robovi”, vr\u0161ila “me\u0111usobna izmirenja” i “\u010ditalo Mojsijev Zakon”, posebice tijekom osmine blagdana Sjenica. Ovu je praksu usvojila i Crkva pa je kroz stolje\u0107a obilje\u017eavala pojedina povijesna razdoblja i slavila ih s odre\u0111enim zna\u010denjem i ciljevima. Ukratko bi se moglo re\u0107i da su ciljevi toga vremena bili vi\u0161eslojni. Istaknut \u0107emo samo neke njezine dimenzije, kao napr. povijesno-spasenjsku i liturgijsko-moralnu.<\/p>\n Ako se govori o povijesno-spasenjskoj dimenziji jubilarne godine, onda je nu\u017eno po\u0107i na po\u010detke povijesti i sjetiti se stvaranja svijeta koje je, kako pisac slikovito veli, trajalo sedam dana. U tom izvje\u0161\u0107u \u010dovjek je opisan kao kruna svih stvorenja, stvoren ”na sliku i priliku Bo\u017eju” (Post 1,26). To nas izvje\u0161\u0107e me\u0111utim podsje\u0107a i na pad prvog \u010dovjeka Adama, kao i na obe\u0107anje dolaska novog Adama, Isusa Krista po kojem se dogodilo na\u0161e spasenje i otkupljenje. Ova povijesna dimenzija poma\u017ee \u010dovjeku da upozna svoju pro\u0161lost i svoje korijene. Ona mu posvje\u0161\u0107uje i odgovara na pitanje “tko je i odakle je”. Jubilarna godina, dakle budi u \u010dovjeku ponos \u0161to je Bo\u017ejom svemo\u0107u do\u0161ao na ovaj svijet, te snagom kr\u0161tenja postao dijete Bo\u017eje. A to se dogodilo u konkretnoj povijesnoj zbilji i u odre\u0111enom kraju i narodu, pa mu kroz usta Leona Velikog trajno odlije\u017ee poklik: “Kr\u0161\u0107anine, upoznaj svoje dostojanstvo!”<\/p>\n I kao \u0161to se stvarni i milosni \u017eivot svakog \u010dovjeka zbiva u vremenu, tako je i liturgija usko vezana s vremenom i njegovim mijenama unutar kojih se doga\u0111a stvaranje svijeta i povijest spasenja. Ono svoj vrhunac ima u “punini vremen\u00e2” kad je Krist si\u0161ao u ovu na\u0161u stvarnost, utjelovio se i postao “nama u svemu jednak, osim u grijehu”. Iz tog Bo\u017ejeg odnosa s vremenom ra\u0111a se i na\u0161a du\u017enost da vrijeme posvetimo. Zbog toga Crkva cijelu godinu slavi liturgiju u razli\u010ditim bojama i s razli\u010ditim formularima, kao \u0161to su razli\u010dita godi\u0161nja doba. Ali, uvijek s istom vjerom i istim religioznim zna\u010denjem. Vremenske mijene, dakle, bivaju pro\u017eete liturgijskim duhom pa se kroz cijelu godinu ponavlja otajstvo utjelovljenja i otkupljenja, od prve nedjelje do\u0161a\u0161\u0107a do nedjelje Krista Kralja, gospodara svemira i povijesti. To je ujedno i razdoblje ove svete Godine milosr\u0111a koja zapo\u010dinje u Do\u0161a\u0161\u0107u, a zavr\u0161ava svetkovinom Krista Kralja.<\/p>\n \nOsim povijesne i liturgijske dimenzije jubilarna godina ima i svoju moralnu komponentu. \u010covjek je po strukturi svjesno i savjesno bi\u0107e. To pokazuje kako ga je Bog stvorio slobodnim i odgovornim. Svijest i savjest, sloboda i odgovornost bitne su njegove odlike koje ga \u010dine razli\u010ditim od svih drugih stvorenih bi\u0107a na zemlji. No, on je tako\u0111er svjestan kako je u biti ranjeno i ranjivo bi\u0107e. Pitamo se za\u0161to? Iako je obdaren mo\u0107ima razuma, volje i srca, njegove su sposobnosti toliko oslabile da \u010desto olako podlegnu zabludama i zavo\u0111enjima. \n3. Oprosni\u010dki hod u milosnoj jubilarnoj Godini milosr\u0111a<\/strong><\/p>\n \nCrkva je prihvatila starozavjetnu praksu pa je za “milosnu godinu” uvijek isticala kako je ona osobito vrijeme “otpu\u0161tanja grijeha i kazni od grijeha”, te dobra prigoda da se “zava\u0111eni pomire”, a ”zalutali i odmetnuli povrate u svoj ov\u010dinjak”. Budu\u0107i da je milosr\u0111e ”najvi\u0161i \u010din kojim nam Bog dolazi ususret”, a ujedno i ”put koji sjedinjuje Boga i \u010dovjeka” i otvara nadu kako je on ljubljeno bi\u0107e, usprkos slabosti i grijeha (Lice milosr\u0111a, 2), Crkva koristi jubileje kako bi izobilja dijelila oproste, vi\u0161e nego u drugim vremenima. U pismu o oprostima, koje je uputio 1. rujna 2015. mons. Rinu Fizikeli, Papa veli kako mu je velika \u017eelja da “Jubilej bude \u017eivo iskustvo Ot\u010deve blizine, opipljivi dodir njegove nje\u017enosti kojom \u0107e se svaki vjernik oja\u010dati za bolje i u\u010dinkovitije svjedo\u010danstvo”.<\/p>\n Nakon \u0161to je objasnio na\u010dine i uvjete dobivanja jubilejskih oprosta, Papa u mislima odlazi do bolesnika, starijih ljudi i samaca koje poti\u010de neka plodonosno iskoriste ovo sveto vrijeme milosti i milosr\u0111a. Uz stare i bolesne Papa spominje i zatvorenike kojima svake godine na Veliki \u010cetvrtak ide prati noge. I na koncu poziva sve vjernike i poti\u010de ih neka ne zaborave da jubilejski oprost mogu namijeniti i za svoje pokojne kako bi ih ”Ot\u010devo milosrdno lice oslobodilo svih natruha grijeha i prigrlilo sebi u vje\u010dnom bla\u017eenstvu”.<\/p>\n ”Do\u0161lo je, dakle, vrijeme da Crkva preuzme zada\u0107u pa s rado\u0161u poziva na opra\u0161tanje, jer ono je snaga koja nas iznova budi i ulijeva hrabrost gledati u budu\u0107nost s povjerenjem i nadom”. Ono je temelj na kojem po\u010diva \u017eivot Crkve pa treba pro\u017eimati cjelokupno njezino pastoralno djelovanje, kako u ”navije\u0161tanju tako i u svjedo\u010denju” (Lice milosr\u0111a, 10). A hodo\u010da\u0161\u0107e, koje \u0107e vjernici poduzimati da ”stignu do Svetih vrata”, zahtijeva predanost, \u017ertvu i poticaj ”biti milosrdni s drugima kao \u0161to je Otac milosrdan prema nama”. Zbog toga Papa poziva, da uz napor izvanjskog hodo\u010da\u0161\u0107a do Svetih vrata, u\u010dinimo i ”oprosni\u010dko hodo\u010da\u0161\u0107e” u na\u0161u nutrinu kroz nekoliko etapa.<\/p>\n Gdje to ”oprosni\u010dko hodo\u010da\u0161\u0107e” zapo\u010dinje, kako se odvija i gdje zavr\u0161ava? Papa veli kako ono zapo\u010dinje u na\u0161oj odluci i stavu ”ne suditi i ne osu\u0111ivati”. Posebice kad se radi o ”ljubomori i zavisti kojom se potkopava ugled na\u0161eg brata i prepu\u0161ta ga se na milost i nemilost raljama ogovaranja” (Lice milosr\u0111a, 14). Ako se odustane od osude, onda je \u010dovjek kadar u drugoj etapi ”otkrivati kod drugoga pozitivne stvari” i ne dopu\u0161tati da bli\u017enji ”trpi zbog na\u0161e uskogrudnosti i pristranog suda” (isto). Kad se pak uspje\u0161no prebrodi dvije prethodne etape, \u010dovjek je sposoban u\u010diniti zavr\u0161ni hodo\u010dasni\u010dki korak , pa ”darovati i moliti opro\u0161tenje”. Sjetimo se one velike ”Mise stolje\u0107a” na Hipodromu u Zagrebu 1994. kad nas je sveti Ivan Pavao II., u jeku \u017eestokih sukoba u Domovinskom ratu, zamolio da ”oprostimo i tra\u017eimo opro\u0161tenje”. To je zapravo vrhunac ”oprosni\u010dkog hodo\u010da\u0161\u0107a u Godini milosr\u0111a”.<\/p>\n 4. Jubilej je pogodno vrijeme za duhovna i tjelesna djela milosr\u0111a<\/strong><\/p>\n Kada se uspije uputiti ”oprosni\u010dkim hodom” ne osu\u0111ivanja, otkrivanja kod drugih pozitivnih strana, te preuzimanja odgovornosti da sami budemo ”oru\u0111e pra\u0161tanja”, kr\u0161\u0107anin biva osposobljen i\u0107i dalje, pa ”otvoriti \u0161irom svoje srce za jad i nevolju svijeta”. On tada postaje kadar po\u0107i svima koji su ”li\u0161eni ljudskog dostojanstva i vapiju za pomo\u0107” (br. 15). Papa se od svog ustoli\u010denja ne umara poticati i usrdno pozivati da se ”pribli\u017eimo takvima i pru\u017eimo im svoje prijateljstvo, toplinu i potporu”. Dapa\u010de, on moli da ”njihov vapaj postane na\u0161im vapajem kako bismo skupa, nose\u0107i im utjehu i solidarnost, dokinuli barijere ravnodu\u0161nosti, licemjerja i egoizma” koji vlada u svijetu. Papa \u017eeli i iskreno se nada kako \u0107e puk Bo\u017eji tijekom ove jubilarne godine osobitu pozornost posvetiti upoznavanju i vr\u0161enju onih klasi\u010dnih djela milosr\u0111a koje poznajemo kao ”tjelesna”: Gladna nahraniti, \u017eedna napojiti, siro\u00acmaha odjenuti, stranca primiti, bolesna podvoriti, uta\u00acmni\u010dena pohoditi i mrtva pokopati) i ”duhovna djela milosr\u0111a”: Dvoumna savjetovati, neuka pou\u010diti, grje\u0161nika pokarati, \u017ealosna i nevoljna utje\u0161iti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za \u017eive i mrtve Bogu se moliti). A to je ono po \u010demu \u0107e nas Vje\u010dni Sudac prepoznati na koncu svijeta (br. 15): ”Zaista ka\u017eem vam, \u0161to god u\u010diniste jednom od ove moje najmanje bra\u0107e, meni u\u010diniste” (Mt 25, 40).<\/p>\n U tom vidu ovo sveto jubilarno razdoblje povoljan je trenutak da se u duhu Levitskog Zakonika “otpuste dugovi” i dogodi “me\u0111usobno izmirenje” ljudi i naroda. Posebice je to dobra prigoda da se “oproste grijesi i poni\u0161te kazne od grijeha”, te da se “zava\u0111eni pomire”, a ”zalutali i odmetnuli povrate u svoj ov\u010dinjak”. Papa se nada kako \u0107e u ovoj godini do\u0107i do osobitog izra\u017eaja bogatstvo toga poslanja, pa \u017eivo \u017eeli neka kr\u0161\u0107ani budu radosni dok iskazuju milosr\u0111e (Rim 12, 8), neka pronose diljem svijeta Radosnu vijest evan\u0111elja i utjehu siromasima, osobito onima koji su ba\u010deni u okove novih ropstava. Obra\u0107aju\u0107i se na koncu Mariji, Majci milosr\u0111a, Papa poziva Crkvu da ”razmatra u Kristu Ot\u010devo milosrdno lice, te u vremenu velikih nadanja i sna\u017enih proturje\u010dja uvede \u010dovje\u010danstvo u to veliko otajstvo Bo\u017ejega milosr\u0111a” (br. 25). I poti\u010de neka se Crkva ”nikada ne umori i neka bude strpljiva u pru\u017eanju utjehe, milosr\u0111a i pra\u0161tanja”. Jer, milosr\u0111e je, kako je pisao sveti Ivan Pavao II., ”naj\u010dudesnije svojstvo Stvoritelja i Otkupitelja”. A Crkva kao ”\u010duvarica tog otajstva, koja privodi ljude vrelima spasenja”, \u017eivi svoj istinski \u017eivot samo ”kada ispovijeda i obznanjuje takvo milosr\u0111e” (Bogat milosr\u0111em, 13). S tim mislima papa Franjo najavljuje izvanrednu Svetu godinu milosr\u0111a koju \u0107e otvoriti na svetkovinu Bezgrje\u0161nog za\u010de\u0107a BDM, 8. prosinca 2015. A odredio je neka traje do svetkovine Krista Kralja, 20. studenoga 2016. godine.<\/p>\n Gospodine Isuse Kriste, ti si nas pou\u010dio da budemo milosrdni kao Otac nebeski i rekao nam da tko vidi tebe, vidi njega. Poka\u017ei nam svoje lice i bit \u0107emo spa\u0161eni. Tvoj pogled, pun ljubavi, oslobodio je Zakeja i Mateja od robovanja novcu, a preljubnicu i Mariju Magdalenu od isku\u0161enja da sre\u0107u tra\u017ee samo u stvorenju. Ti si potaknuo Petra da zapla\u010de, nakon \u0161to te je zatajio, a raskajanomu je razbojniku zajam\u010dio raj. Daj da svatko od nas osjeti da je i nama upu\u0107ena rije\u010d koju si rekao Samarijanki: ”O, kad bi znala dar Bo\u017eji!”<\/p>\n Ti si vidljivo lice nevidljivoga Oca, Boga koji svoju svemo\u0107 o\u010dituje nadasve pra\u0161tanjem i milosr\u0111em: daj da Crkva u svijetu bude Tvoje vidljivo lice\u2026 i da svatko tko pristupi tvojim slu\u017ebenicima osjeti da ga Bog i\u0161\u010dekuje, ljubi i da mu opra\u0161ta. Po\u0161alji svoga Duha svoga da tvoja Crkva uzmogne donijeti siromasima radosnu vijest,proglasiti slobodu zato\u010denima i potla\u010denima te slijepima vratiti vid. Po zagovoru Marije, Majke milosr\u0111a, to molimo tebe koji s Ocem i Duhom Svetim \u017eivi\u0161 i kraljuje\u0161 u vijeke vjekova. Amen. \n5. Odredbe za Zadarsku nadbiskupiju<\/strong><\/p>\n U duhu najavljene jubilejske Godine milosr\u0111a i odredbi pape Franje da se ona slavi diljem svijeta ovim za podru\u010dje Zadarske nadbiskupije odre\u0111ujem slijede\u0107e:<\/p>\n 1. Obred otvaranja vrata i po\u010detak svetog jubilarnog vremena milosr\u0111a bit \u0107e na tre\u0107u nedjelju do\u0161a\u0161\u0107a, 13. prosinca 2015. u 18 sati u katedrali u Zadru. Uvodni obredi zapo\u010det \u0107e u crkvi sv. Marije odakle kre\u0107e procesija prema katedrali. Neka toga dana u ve\u010dernjim satima ne bude ve\u010dernjih svetih misa ili pobo\u017enosti u dekanatima Zadra (istok i zapad). Neka se vjernike pozove u katedralu, a sve\u0107enici i redovnici pridru\u017ee sva\u010danosti otvorenja jubilejskih vrata.<\/p>\n 2. Isto tako odre\u0111ujem neka se u svim \u017eupama diljem Nadbiskupije, u nedjelju 13. prosinca 2015. pod misama pro\u010dita sa\u017eetak Proglasa, a vjernike potakne da iskoriste ovo sveto vrijeme za svoje duhovno dobro, kao i dobro svojih obitelji, \u017eupe i naroda, posebice pokojnika kojima je potrebna na\u0161a molitvena potpora.<\/p>\n 3. Otvaranje vrata i mjesto jubilejskih milosti i oprosta bit \u0107e kroz cijelu godinu u na\u0161oj katedrali svete Sto\u0161ije. Za dobivanje oprosta neka vjernici ”u\u010dine kratko hodo\u010da\u0161\u0107e u katedralu kao znak \u017eelje za istinskim obra\u0107enjem” (Papa Franjo). Oprost koji poni\u0161tava kazne od grijeha vezan je uz ispovijed i pri\u010dest, kao i uz ispovijed vjere i molitvu za Papu i njegove nakane koje nosi u svom srcu za dobro Crkve i \u010ditavoga svijeta. U vidu boljeg razumijevanja, neka se vjernicima protuma\u010di kratko o oprostima kako stoji u Zakoniku kanonskog prava (kan 992-997) i u Katekizmu Katoli\u010dke Crkve (br. 1471-1479).<\/p>\n 4. Papa Franjo je pismom od 1. rujna 2015., o podjeljivanju oprosta tijekom Svete godine milosr\u0111a, odlu\u010dio podijeliti sve\u0107enicima ovlast odrje\u0161enja od grijeha poba\u010daja za one koji su ga po\u010dinili i skru\u0161ena srca tra\u017ee opro\u0161tenje. U tom vidu svi sve\u0107enici, koji imaju ovlast ispovijedanja (jurisdikciju) u Zadarskoj nadbiskupiji, imaju ovlast odrje\u0161enja od kazne izop\u0107enja zbog sudjelovanja u vr\u0161enju poba\u010daja (kan. 1398) tijekom cijele Godine Milosr\u0111a: od 13. prosinca 2015. do 20. studenog 2016.<\/p>\n 5. Isto tako odlu\u010dio sam za sve \u017eupe i samostanske crkve, gdje se okupljaju vjernici na\u0161e Nadbiskupije, dati mogu\u0107nost dobivanja jubilejskih oprosta uz sve\u010danost slavlja za\u0161titnika \u017eupnih ili samostanskih crkava.<\/p>\n 6. Budu\u0107i da se slijede\u0107e godine obilje\u017eava pet stolje\u0107a slavlja ”Gospe od Ze\u010deva”, ovim dajem mogu\u0107nost dobivanja spomenutih jubilejskih milosti i oprosta u \u017eupnoj crkvi sv. Anselma u Ninu, od po\u010detka duhovne priprave do zavr\u0161etka slavlja Gospe od Ze\u010deva na svetkovinu Uza\u0161a\u0161\u0107a Gospodnjega.<\/p>\n 7. Svim vjernicima iz \u017eupa Zadarske nadbiskupije, koji imaju svoj odre\u0111eni termin hodo\u010da\u0161\u0107enja u crkvu svetog \u0160ime, dajem mogu\u0107nost dobivanja jubilejskih milosti i oprosta toga dana kada kao \u017eupna zajednica budu hodo\u010dastili k svetom \u0160imi.<\/p>\n Bogu Ocu koji je bogat milosr\u0111em (Ef 2,4), njegovom Sinu koji nam je objavio milosrdno O\u010devo lice, kao i Duhu Svetome koji nam poma\u017ee razmatrati to veliko otajstvo, a ujedno je i garant da taj izvor milosr\u0111a ne\u0107e nikada presu\u0161iti, neka se vine prema nebu na\u0161a hvala i zahvala, sada i u vjekove vjekova. Amen.<\/p>\n \u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n Zadar, 27. studenog 2015.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Broj: 1539\/2015. Jubilej je milosno razdoblje – proglas uz ‘Godinu milosr\u0111a’ 1. Za\u0161to jubilarna Godina milosr\u0111a? Uo\u010di nedjelje Bo\u017eanskog Milosr\u0111a, 11. travnja 2015., papa Franjo je objavom i uru\u010divanjem bule ”Lice milosr\u0111a” proglasio izvanrednu Svetu godinu milosr\u0111a. I pozvao vjernike neka radosno \u010dine duhovna i tjelesna djela milosr\u0111a. Odabrano je i geslo jubileja iz Lukinog<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-16450","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16450"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16450\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nNjegovo srce, koje bi trebalo biti dobrohotno srce koje voli Boga i ljude, nerijetko je zara\u017eeno mr\u017enjom do iskorijenjenja. Za\u0161to je to tako? Odgovore nam mo\u017ee dati samo Isus Krist koji je objavio punu istinu o \u010dovjeku. Budu\u0107i da je \u010dovjek ranjeno i ranjivo bi\u0107e, te da uz to ranjava i sve oko sebe, ljude i prirodu, jubilarna godina dobra je prigoda uspostaviti ozra\u010dje u kojem \u0107e se ”stvari izgladiti, ljudi izmiriti, robovi osloboditi, dugovi podmiriti, a prognanici vratiti na svoju o\u010devinu, k rodu svome”, kako je propisivala knjiga Levitskog Zakonika (Lev 25, 10).<\/p>\n
\n(Iz:Molitve pape Franje za Godinu milosr\u0111a)<\/p>\n