{"id":16370,"date":"2015-12-04T23:10:12","date_gmt":"2015-12-04T22:10:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=16370"},"modified":"2015-12-04T23:10:12","modified_gmt":"2015-12-04T22:10:12","slug":"predstavljen-zbornik-radova-ivan-pavao-ii-putnik-supatnik-i-navjestitelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2015\/12\/predstavljen-zbornik-radova-ivan-pavao-ii-putnik-supatnik-i-navjestitelj\/","title":{"rendered":"PREDSTAVLJEN ZBORNIK RADOVA ‘IVAN PAVAO II. \u2013 PUTNIK, SUPATNIK I NAVJESTITELJ’"},"content":{"rendered":"
\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Zbornik radova “Ivan Pavao II. \u2013 putnik, supatnik i navjestitelj” u srijedu 2. prosinca u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru predstavili su prof. dr. Iris Ti\u0107ac, prof. dr. Jerko Valkovi\u0107, recenzent i doc. dr. Elvis Ra\u017eov, urednik zbornika. Na 177 stranica objavljeno je devet izlaganja sa znanstvenog skupa o Ivanu Pavlu II. odr\u017eanog u sklopu manifestacije ‘Dani Ivana Pavla II.’ na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru 27. studenog 2013. g., koji je organiziran povodom desete godi\u0161njice papinog pohoda Zadru.<\/p>\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Objavljeni tekstovi su: Poznavali smo sveca (Antun Badurina), Karol Wojtila \u2013 Bo\u017eji putnik (Josip Fari\u010di\u0107), Papa Ivan Pavao II. u Zadru 2003. g. (Ivan Musta\u0107), Zadar i pape (Eduard Peri\u010di\u0107), Europa u spisima Ivana Pavla II. (\u017delimir Pulji\u0107), Ivan Pavao II. protiv bezbo\u017enih ideologija i totalitarnih sustava (Zlatko Begonja), Personalisti\u010dka etika Karola Wojtile (Iris Ti\u0107ac), Crtice o naslje\u0111u Ivana Pavla II. (Neven \u0160imac) i Hrvatski narod u zajednici europskih naroda u mislima Ivana Pavla II. (Davor Domazet Lo\u0161o).<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eKnjiga je svjedo\u010danstvo jedne memorije. Postoje doga\u0111aji i susreti, osobe utkane u \u017eivot pojedinaca i naroda koje su svojom rje\u010dju i \u017eivotom sna\u017eno ozna\u010dile trenutak u na\u0161em povijesnom hodu ali i utisnule pe\u010dat cijeloj epohi\u201c rekao je Valkovi\u0107, istaknuv\u0161i aktualnost i svje\u017einu papinih poruka i nakon vi\u0161e desetlje\u0107a, vidljivo i u njegovoj teologiji tijela i otvorenosti za ekumenski i me\u0111ureligijski dijalog.<\/p>\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eTemeljni pojam njegovog pontifikata je osoba, kako je rekao, ‘Dr\u017eim da je ugaoni kamen mog pontifikata tuma\u010denje transcedentne vrijednosti ljudske osobe’\u201c istaknuo je Valkovi\u0107. Bio je voditelj Press centra u Rijeci za papinog pohoda Hrvatskoj 2003. g. te je distribuirao papine govore koje je dobivao iz Vatikana. Istaknuo je kako je papin govor u Zadru do\u017eivio najvi\u0161e promjena prije nego je bio izgovoren.<\/p>\n

\n

\n

\n

\"F1\"<\/a>\u201eTaj govor nije bio pripremljen danima prije, nego ga je papa ono jutro pripremao. Dakle, to je bio i njegov osobni do\u017eivljaj Hrvatske i Zadra odakle se opra\u0161tao od Hrvatske, gdje je opisao dojam nakon pet dana provedenih u Hrvatskoj\u201c rekao je Valkovi\u0107.<\/p>\n

\n

\n

\n

\n

\n

\n

Sadr\u017eaj Zbornika po poglavljima<\/strong><\/em><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

U svom tekstu o. Badurina iznosi bitne \u010dimbenike ljudskog i vjerni\u010dkog oblikovanja Wojtile, \u017eivotopis i njegovo poimanje Isusa Krista, osobe, molitve, naroda, Crkve, kao i hrvatsku dionicu papinstva Ivana Pavla II. Dr. Fari\u010di\u0107 s religijsko-geografskog motri\u0161ta promatra papina putovanja kojih je bilo 103 izvan Italije.<\/p>\n

\n

\n

\n

\n

\"F\"<\/a>Mons. Musta\u0107 kao predsjednik Organizacijskog odbora opisuje ozra\u010dje priprema za papin dolazak u Zadar. Mons. Peri\u010di\u0107 govori o povezanosti Zadra i rimskih prvosve\u0107enika od starog do novog vijeka. Zadarski nadbiskup Pulji\u0107 tematizira kakvu Europu \u017eelimo, \u0161to je zapravo Europa, opisuju\u0107i duhovnu krizu Postdamske i Jaltske Europe.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Dr. Begonja opisuje narav totalitarnih ideologija 20. st.: komunizam (najdugovje\u010dniji totalitarizam 20. st.), fa\u0161izam i nacionalsocijalizam i odnos pape prema njima. Upozorava na totalitaristi\u010dke tendencije u globalizaciji kao opasnost za brak i obitelj u sudaru kultura \u017eivota i smrti na \u0161to je papa upozoravao.<\/p>\n

\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Dr. Ti\u0107ac donosi glavne naglaske Wojtiline personalisti\u010dke antropologije i etike koja je odgovor i na aktualne izazove. Dr. \u0160imac opisuje doprinos pape socijalnom nauku i djelovanju Crkve i kr\u0161\u0107ana laika u Crkvi i javnom \u017eivotu. Lo\u0161o otvara \u0161iru perspektivu i opisuje dru\u0161tveno-ideolo\u0161ku situaciju Hrvatske u europskom kontekstu. Isti\u010de da snaga evan\u0111elja Europi mo\u017ee jam\u010diti razvoj, upozorava na militantni liberalizam koji napada Katoli\u010dku Crkvu te podsje\u0107a na ustrajnu vjernost Hrvata Svetoj Stolici.<\/p>\n

\n

Personalisti\u010dka etika Wojtile \u2013 dr. Ti\u0107ac<\/strong><\/em><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Ti\u0107ac je istaknula kako je novost Wojtiline etike u tome da osobu promatra kroz njen \u010din, polazi\u0161te je iskustvo \u010dovjeka. Razmatraju\u0107i kako \u010din zrcali \u010dovjeka, Wojtila je bio ispred svoga vremena kao jaki fenomenloog sredine 20. st. Sva filozofija do tada poku\u0161avala je dati primat \u010dovjeku kao spoznajnom bi\u0107u. \u201eWojtila se pita, o\u010dituje li \u010dovjeka vi\u0161e njegovo spekuliranje, interpretacije ili kad se suo\u010di s egzistencijalnim pitanjima i mora donijeti odluku koja ima i posljedice za koje odgovara, jer nitko umjesto nas ne mo\u017ee odlu\u010diti. To je bio po\u010detak za\u0161to Wojtila gradi personalisti\u010dku antropologiju primjenjuju\u0107i fenomenolo\u0161ku metodu\u201c rekla je Ti\u0107ac, podsjetiv\u0161i da je tradicija u filozofiji definicija osobe kao individualne supstance racionalne naravi.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u010cin nosi biljeg osobe, \u010din najbolje otvara \u010dovjeka njemu samome jer \u010dovjek u iskustvu djeluje, donosi odluku. \u201eNe samo da sam svjestan da sam uzrok \u010dina, nego da taj \u010din izvodi neponovljiva jedinstvena osoba koja raspola\u017ee i vlada sobom, koja mo\u017ee sebe odrediti; da pri svakom izboru neke vrijednosti ili dobra, ne odlu\u010dujem samo o tom dobru ili vrijednosti, nego odlu\u010dujem i o sebi tko sam\u201c rekla je Ti\u0107ac, istaknuv\u0161i da Wojtila ka\u017ee kako je svako izvr\u0161enje \u010dina na neki na\u010din ispunjenje osobe, svaki \u010din je izraz na\u0161eg jastva, \u010din je personalan i nosi personalnu vrijednost.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eOno \u0161to nas ispunjava i \u010dini boljim ljudima nije bilo koji \u010din, nego moralno dobar. Moralno dobro nas usavr\u0161ava. Kad nekome pomognemo, nismo samo unijeli dobro u svijet, nego smo i sami postali bolji, dobri kao ljudi\u201c rekla je Ti\u0107ac, naglasiv\u0161i da je personalisti\u010dka etika Wojtile mogu\u0107i odgovor i na izazov umorne Europe, za koju je papa rekao da joj treba dati du\u0161u: \u201eTo nije samo gospodarska alijansa. Ne smiju se zaboraviti temljne vrijednosti, dostojanstvo ljudske osobe, solidarnost i pravednost. Pravdu treba upotpuniti ljubavlju kao odgovornim \u010dinom\u201c.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

U svom djelu ‘Ljubav i odgovornost’ Wojtila ka\u017ee da je ljubav odgovorni \u010din, \u010din priznanja i afirmacije drugoga, ne zato \u0161to nam koristi, nego zbog njega samoga. Ka\u017ee da ljubav igra veliku ulogu i u dru\u0161tvenom, javnom \u017eivotu, pri \u010demu koristi kategoriju sudjelovanja. \u201eWojtila ka\u017ee, kad \u010dovjek djeluje zajedno s drugim, kad stvara zajedni\u0161tvo, i tu mora biti autor svoga \u010dina, da ispuni sebe, da svom \u010dinu da personalni biljeg i tako doprinese zajedni\u0161tvu. Wojtila ka\u017ee, sudjelovati zna\u010di anga\u017eirati se cijelim svojim bi\u0107em u \u010dovje\u010dnosti drugoga\u201c istaknula je Ti\u0107ac, dodav\u0161i kako je personalisti\u010dka norma ljubav metodolo\u0161ko oru\u0111e i za kritiku svih procesa i situacija koje nisu na razini i dostojni \u010dovjeka, nego ga uni\u017eavaju.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eWojtila je svjedok dva totalitarizma, ali kritizira i individualizam kao izokrenuti kolektivizam. Oboje onemogu\u0107uju \u010dovjekovo samoodre\u0111enje i slobodu, a sloboda je uvijek u slu\u017ebi ljubavi, kao odgovornog \u010dina kod Wojtile\u201c istaknula je Ti\u0107ac. Iako ka\u017ee da \u010din otvara osobu, Wojtila isti\u010de da je osoba vi\u0161e od \u010dina, ostaje tajna.<\/p>\n

\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eDrugome se ne pristupa da se vlada i manipulira njime, \u010dovjek ne pripada kao stvar nekome, nego treba pri\u0107i u ljubavi, kao odgovoran \u010din koji po\u0161tuje visoko dobro kao \u0161to je osoba sama. Wojtila je ujedinio filozofiju i teologiju i posvjedo\u010dio dostojanstvo koje \u010dovjek ne gubi niti mu ga netko mo\u017ee oduzeti, osim on sam sebi. Posvjedo\u010dio je \u0161to zna\u010di da je \u010dovjek antropolo\u0161ka veli\u010dina. \u010covjek i u tjelesnoj nemo\u0107i pokazuje snagu svoga duha\u201c istaknula je Ti\u0107ac, zaklju\u010div\u0161i da je Zbornik Hvala Ivanu Pavlu II. koji je glasom istine o \u010dovjeku kao visokom dobru dosegnuo cijeli svijet.<\/p>\n

\n

Identitet Europe i odnos vjere i razuma \u2013 dr. Ra\u017eov<\/em><\/strong><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Ra\u017eov je rekao kako taj veliki papa mo\u017ee odgovoriti i na aktualno pitanje identiteta. I na po\u010detku svog pontifikata kad je sve pozvao da otvore vrata Kristu, osjetio je zdvajanje u dogovoru \u0161to je identitet Europe. I tada je bilo jasno da se Europa okre\u0107e protiv sebe. Upozoravao je da se Europa predaje kulturi smrti kroz strah pred \u017eivotom koji se \u017eeli onemogu\u0107iti. \u201eKultura koja se odri\u010de kulta kao svoje unutarnje \u017eivotne snage sli\u010dna je stablu s odrezanim korijenom od kojeg se ne mo\u017ee o\u010dekivati plodove, nego samo suho li\u0161\u0107e. To je antikultura, jer je upravo kult srce svake kulture\u201c rekao je Ra\u017eov, upozoriv\u0161i da se kristijanizirana Europa ne mo\u017ee dekristijanizirati a da time ne bude ugro\u017eena sama njena opstojnost.<\/p>\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201ePrincip sekularnosti koji je u po\u010detku tra\u017eio autonomiju postao je posvema\u0161nji sekularizam koji ne \u017eeli priznati nikakvu javnost i dru\u0161tvenu ulogu kulta te je postao gotovo nova religija ili antireligija. Papin odgovor je poziv na reevangelizaciju starog kontineta kao povratku na izvore\u201c istaknuo je Ra\u017eov. Europa je kontinent koji izumire te bi se svetac zapitao kako ono \u0161to je napredno i progresivno mo\u017ee voditi u vlastitu smrt. Papa odgovara na to u svoje dvije enciklike, Redemptor Hominis i Evangelium Vitae.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Va\u017ean je i papin govor o odnosu vjere i razuma i upozoravanje na opravdavanje nasilja u ime religije. Na po\u010detku enciklike Vjera i razum koja je nastavak prethodne enciklike Sjaj istine, papa ka\u017ee da su vjera i razum kao dva krila kojima se ljudski duh uzdi\u017ee u promatranju istine. Bog je usadio u srca ljudi nastojanje da spoznaju isitnu. \u201ePapa upozorava na opasnost da razum, li\u0161en objave, odlazi na stranputicu. Ka\u017ee, pogre\u0161no je misliti da je vjera pred slabim razumom mo\u0107nija: naprotiv, ona dospijeva u opasnost da postane bajkom ili praznovjerjem. Kao teologalna krepost, vjera osloba\u0111a razum od pretjeranog samopouzdanja. To je napast kojoj znanstvenici naginju. Razum nikad ne smije izgubiti sposobnost da se propitkuje i ispituje, svjestan da sam po sebi nije apsolutan ni isklju\u010div\u201c istaknuo je Ra\u017eov papine misli, dodav\u0161i da je razum li\u0161en objave u opasnosti svesti se na instrumentalnu funkciju ukidaju\u0107i nastojanje oko tra\u017eenja istine.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Ra\u017eov je spomenuo pritom i Benedikta XVI. koji je rekao da se ne djelovati prema umu protivi Bo\u017ejem bi\u0107u. \u0160irenje vjere silom je besmisleno jer se protivi Bo\u017ejoj biti i biti du\u0161e. Bog djeluje prema umu, vjera je plod du\u0161e, a ne tijela, te se nekoga ne mo\u017ee prisiliti na vjeru. Zapad je ugro\u017een prema temeljnim pitanjima svog uma i zato mo\u017ee trpjeti samo \u0161tetu, smatra Benedikt XVI., te je potrebna hrabrost za \u0161irinu uma kao program s kojim teologija ulazi u rasprave.<\/p>\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Ra\u017eov je zaklju\u010dio porukama tri papina pohoda Hrvatskoj: \u201eU prvom pohodu za vrijeme rata 1994. g. papa se zauzeo da se svaki narod ima pravo braniti od agresije, ima pravo na svoju dr\u017eavu. Uz svu svoju ljubav prema hrvatskom narodu, nije mu povla\u0111ivao nego nas je pozivao da dr\u017eavu gradimo na temelju evan\u0111elja \u017eivota. U drugom pohodu 1998. g. za uzor stavlja Stepinca kao model za nasljedovanje. Pouzdavao se u Boga u najte\u017eim vremenima i nije iznevjerio svoje poslanje nego je ostao utemeljen na evan\u0111elju i princip jedinstva naroda. U tre\u0107em pohodu 2003. g. papa govori da pripadamo Europi i da nas Europa treba, kao da je hrvatski narod potrebniji Europi, nego Europa njemu\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Isti\u010du\u0107i svevremensku veli\u010dinu Ivana Pavla II., Ra\u017eov je istaknuo da se \u201eprava vrijednost velikih ljudi poka\u017ee osobito s odmakom vremena. Ono \u0161to vrijedi sve vi\u0161e sjaji i postaje mjerodavno za budu\u0107a vremena. Osoba i vrijeme nadilaze vrijeme i povijest te postaju nadpovijesna vrednota\u201c.<\/p>\n

\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Zahvalu sudionicima nastajanja Zbornika u izdanju Zadarske nadbiskupije i Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru uputili su i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 i rektorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru dr. Dijana Vican. Kroz program je vodio dr. Josip Fari\u010di\u0107, a nastupio je zbor A.K.A. Crescendo.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbornik radova “Ivan Pavao II. \u2013 putnik, supatnik i navjestitelj” u srijedu 2. prosinca u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru predstavili su prof. dr. Iris Ti\u0107ac, prof. dr. Jerko Valkovi\u0107, recenzent i doc. dr. Elvis Ra\u017eov, urednik zbornika. Na 177 stranica objavljeno je devet izlaganja sa znanstvenog skupa o Ivanu Pavlu II. odr\u017eanog u sklopu<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-16370","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16370"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16370\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}