{"id":15158,"date":"2015-09-07T14:32:26","date_gmt":"2015-09-07T13:32:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=15158"},"modified":"2015-09-07T14:32:26","modified_gmt":"2015-09-07T13:32:26","slug":"39-katehetski-dan-zadarske-nadbiskupije-tema-euharistijska-kateheza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2015\/09\/39-katehetski-dan-zadarske-nadbiskupije-tema-euharistijska-kateheza\/","title":{"rendered":"39. KATEHETSKI DAN ZADARSKE NADBISKUPIJE – Tema: Euharistijska kateheza"},"content":{"rendered":"
\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eEuharistijska kateheza u napetosti izme\u0111u obitelji i zajednice, vjere i \u017eivota\u201c tema je 39. katehetskog dana Zadarske nadbiskupije odr\u017eanog u srijedu 2. rujna u dvorani pastoralnog centra \u017eupe Uznesenja BDM na Belafu\u017ei u Zadru. Dr. don Ante Mateljan, dekan KBF-a u Splitu i pro\u010delnik dogmatskog bogoslovlja na splitskom KBF-u, izlagao je o temi ‘Teolo\u0161ke premise za euharistijsku katehezu’, ukazuju\u0107i na me\u0111uovisnost teologije, kateheze, liturgije i pastorala, te vjerskog znanja, vjerni\u010dke pripadnosti zajednici i sakramentalnog slavlja Crkve.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Glede teolo\u0161kog temelja do\u017eivljavanja euharistijskog slavlja, predava\u010d je rekao da je euharistija osobna prisutnost Isusa Krista, ali i uprisutnjenje njegovog djela spasenja. Euharistija je ostvarivanje sakramentalnog zajedni\u0161tva s Bogom po Kristu i u\u010dinkovito sredstvo spasenja. \u201eSvrha i smisao \u010dovjekova postojanja je spasenje, a to je kona\u010dno osobno zajedni\u0161tvo s Bogom. \u010covjek nije pozvan na apstraktno, nego na realno, osobno zajedni\u0161tvo s Bogom. Kr\u0161\u0107anski pojam spasenja u sebe uklju\u010duje odnos. \u010covjek je odnosno bi\u0107e koje se ostvaruje po odnosu i kroz odnos te se oslanja na vjeru da je i Bog odnosno bi\u0107e, u sebi kao Trojstvo, \u0161to se naizvan u povijesti o\u010dituje kroz objavu, prisutnost i milost\u201c rekao je Mateljan. Spasenje je posredovano u Isusu, a Kristova prisutnost u svijetu je vi\u0161estruka: u njegovoj rije\u010di, zajedni\u0161tvu, siromasima i sakramentalnom otajstvu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eEuharistija je Kristova, bo\u017eanska prisutnost u svijetu, u povijesti, prostoru i vremenu, i to na sakramentalni na\u010din. Razlog euharistije je komunikacija, uspostava odnosa s Kristom, sada i ovdje. Ta komunikacija se doga\u0111a na stvaran i realan, ali malo nesvakida\u0161nji na\u010din \u2013 sakramentalan\u201c rekao je Mateljan. Govorio je o euharistiji kao otajstvu Bo\u017eje blizine u kristolo\u0161kim dimenzijama.<\/p>\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eIskonska vertikala nije prvenstveno uspinjanje, nego kenozis, sni\u017eenje, poni\u017eenje, spu\u0161tanje. Vertikala dolazi odozgor, od Boga i spu\u0161ta se dolje, k \u010dovjeku. Takvo kristolo\u0161ko shva\u0107anje vertikale upu\u0107uje na dimenziju da je to nadasve darovanost, \u017eivot i duh. Horizontala je \u010dovjek koji traga za Bogom i kojeg Bog tra\u017ei. Otajstvenost proizlazi iz \u010dinjenice odijeljenosti i potrebe za susretom, ra\u0111a se iz poku\u0161aja tra\u017eenja i \u017eelje da se susretne. Kr\u0161\u0107anska vjera ispovijeda da Bog ozbiljno dr\u017ei do \u010dovjekove horizontalnosti, radi njenog uzdignu\u0107a\u201c rekao je Mateljan. Tuma\u010dio je i temu Bo\u017eje blizine i prisutnosti.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eBlizina zahtjeva prisutnost. Intuitivno osje\u0107amo ako ne\u0161to slavimo, trebamo biti blizu. To je susret s Bogom koji je prisutan u snazi Duha kroz Kristovo \u010dovje\u0161tvo. Bog je prisutan, Jahve zna\u010di ‘Ja sam ovdje i sada za tebe, prisutan’ i o\u010dituje prisutnost i zajedni\u0161tvo, prebivanje u narodu i zauzetost za narod. Vrhunac je u Emanuelu, \u0161to zna\u010di Bog s nama. To kr\u0161\u0107anstvo razlikuje od drugih religija\u201c rekao je Mateljan, dodav\u0161i da \u010dovjek nije dovr\u0161en. Bogosli\u010dnost je u otvorenosti, da se \u010dovjek ostvari kao slika Bo\u017eja, a element ostvarivanja je ljubav. \u201eBog je Bog jer je u neprestanoj komunikaciji darivanja samog sebe. Prava prisutnost raste u zajedni\u0161tvo. Ona te\u017ei ostvarenju. Ostvarenje ljubavi je u srastanju u jedno. Zajedni\u0161tvo je stvarala\u010dko. Na\u0161e mogu\u0107nosti rastu sa zajedni\u0161tvom\u201c istaknuo je Mateljan.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Govorio je i o upu\u0107ivanju u euharistijsko otajstvo koje se vr\u0161i \u010dinom (djelom, tvari, zbivanjem, slavljem) i rje\u010dju (tuma\u010denjem, govorom) koja na na\u010din forme oblikuje tu materiju, odre\u0111uju\u0107i je u njenom zna\u010denju. U euharistijskom slavlju rije\u010d je konstitutivni dio, sve je posredovano u dinamici Rije\u010di i geste. Euharistija postaje poziv, odaziv i susret koji se postavlja u temelj.<\/p>\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eTeolo\u0161ki gledano, euharistija je susret s Kristom u slavlju i po slavlju Crkve, u kojem Krist pro-vocira (doziva) i u kojem e-vocira (spominje ve\u0107 dogo\u0111eno) na na\u010din da con-vocira (okuplja) zajednicu, uprisutnjuju\u0107i se ne samo po rije\u010di u tvar, nego po rije\u010di i tvari u tjelesno-duhovni \u017eivot vjernika su-slavitelja. Stoga puno sudjelovanje u sakramentu zna\u010di aktivno dioni\u0161tvo u slavlju kojeg se poosobljuje upravo \u010dinom pri\u010desti, primaju\u0107i Krista k sebi, u svoj \u017eivot, sada i ovdje\u201c rekao je Mateljan, upozoriv\u0161i kako Crkva mora biti svjesna da nije dovoljno dati komad kruha, nego treba i pou\u010diti o Kruhu \u017eivota, ukazati na Put do Kruha i potaknuti \u010dovjeka da tim putem krene. Tada \u0107e ono \u0161to Crkva posreduje i slavi postati i osobni \u010din, korak ususret Gospodinu. \u201eDa bismo postali svjesni i \u017eeljni spasenjskog susreta s Kristom, Bogom i \u010dovjekom, u euharistiji, potreban nam je rast u vjeri i upu\u0107ivanje u otajstvo. To je razlog i zada\u0107a Crkve, svih koji je tvore, a osobito onih koji su od Boga pozvani i kanonskim na\u010dinom poslani poraditi na djelu spasenja, na ostvarenju zajedni\u0161tva s Trojedinim Bogom\u201c rekao je Mateljan, upitav\u0161i s tim u vezi, mo\u017ee li upu\u0107ivanje u euharistijsko otajstvo biti masovni doga\u0111aj; kada se euharistija kao slavlje pretvara u masovni doga\u0111aj, mo\u017ee li za sve sudionike biti pravi susret s Kristom. To je pitanje autenti\u010dnosti onoga tko predslavi i tko pou\u010dava, smatra Mateljan, upitav\u0161i koliko dr\u017eimo do euharistije i koliko nam zna\u010di.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Govore\u0107i o odnosu religioznog i euharistije, predava\u010d je rekao da se mnoge nedoumice ra\u0111aju iz \u010dudnog shva\u0107anja op\u0107ereligioznog stava, nerazlikovanja religioznosti od vjere. \u201eIz povr\u0161nih pojednostavljenja proizlaze i te\u0161ke posljedice, koje kao u\u010dinak imaju nekr\u0161\u0107ansku interpretaciju euharistije i poku\u0161aje da je se desakralizira, odnosno svede na simbolizam. Religiozno ozna\u010dava \u010dovjekovo tra\u017eenje usmjereno na vertikalu, kao i dosege tog tra\u017eenja, de\u0161ifriranje znakova nadnaravnoga u naravnome. Vjera se odnosi na prihva\u0107anje dara odozgor. Ona je utemeljena na Objavi i darovana snagom Duha. Vjera ima svoj objavljeni sadr\u017eaj, svoj Put, Istinu i \u017divot, a to je Isus Krist. Vjera posredovana u i po Crkvi nije tek podatak, nego odnos s Bogom. Vjera je odgovor Bogu koji nam se javio. Taj odnos ima izvor u Bogu, odnos je snagom Duha konkretno posredovan po Kristu i dovr\u0161enje ima u eshatolo\u0161kom zajedni\u0161tvu stvorenja i Stvoritelja, Spasitelja\u201c zaklju\u010dio je Mateljan.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

O temi ‘Obredne i glazbene nepravilnosti u euharistiji’ izlagao je don Dario Ti\u010di\u0107. Liturgijskom obnovom Drugog vatikanskog sabora otvorene su nove mogu\u0107nosti djelatnijeg i plodonosnijeg sudjelovanja u misi koja je postala naj\u010de\u0161\u0107i na\u010din i najredovitiji vid susreta Boga i \u010dovjeka u me\u0111usobnom djelovanju. \u201eNa taj na\u010din, Bog se pribli\u017eava \u010dovjeku do mjere da mu postaje hranom, a \u010dovjek postaje dionik bo\u017eanskog \u017eivota. \u010covjek i za taj me\u0111uodnos i akciju tra\u017ei na\u010din kako \u0161to boljim izri\u010dajem obreda do\u0107i do punine bogatstva. Upravo iz \u010dovjekove mogu\u0107nosti prilago\u0111avanja i modeliranja vlastitog izri\u010daja obrednosti, nastaju neke zamke i opasnosti da pod vidom vlastite slobode i nazovimo kreativnosti, uni\u0161ti obrednu zbiljnost i dovede do banalnosti i nakarade\u201c upozorio je don Dario, istaknuv\u0161i da su po snazi svetog reda sve\u0107eniku predane u ruke svete tajne vje\u010dnog \u017eivota.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eNitko od nas, od vrha prema bazi, nema pravo ni ovlast mijenjati i prilago\u0111avati obredni izri\u010daj Crkve koju je ona oblikovala. Liturgijska reforma Drugog vatikanskog sabora dala je veliki spektar mogu\u0107nosti raznih liturgijskih slavlja, prilagodiv\u0161i izri\u010daj i obrednost \u010dovjeku dana\u0161njice. To ipak ne zna\u010di da po na\u0161oj, nazovi kreativnosti, uni\u0161timo ljepotu i dostojanstvo liturgijskog \u010dina, koji bi nas uvijek, u svojoj jednostavnoj uzvi\u0161enosti, trebao oblikovati i preobra\u017eavati. Litrugija ne smije biti ohola, u smislu da se napre\u017eemo i mu\u010dimo nekakvom usiljeno\u0161\u0107u i kruto\u0161\u0107u postizati tzv. ozbiljnost slavlja. Na\u0161a najbolja ozbiljnost slavlja \u0107e se o\u010ditovati u na\u0161em vlastitom poimanju reda i obreda\u201c istaknuo je don Dario, naglasiv\u0161i da ljepota liturgijskog slavlja nije u pompoznosti i sjaju svega \u0161to \u010dini dio samog \u010dina, nego u snazi vjere i ljepoti duhovne snage i poruke koju obred u sebi nosi. Radi toga, za takvo \u0161to treba odgajati i preodgajati, u\u010diti i truditi se da kroz znakove i geste dolazi do Nevidljivog i Svetog.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Don Dario je govorio i o poimanju zadane obrednosti euharistijskog slavlja. S obzirom na doga\u0111anja u praksi, iznio je prakti\u010dne upute, da se obred ne optereti svjetovno\u0161\u0107u i banalno\u0161\u0107u. Oltar treba biti prekriven samo platnom, a ne jo\u0161 najlonom ili staklom, kao da smo u muzeju. Pozdravi \u010delnika na misi tebali bi biti prije ili nakon slavlja, ambon treba izbje\u0107i za takva obra\u0107anja. Uvod u misu nije prva propovijed, nego treba kratko i jasno uvesti u slavlje. Slavlje mise zapo\u010dinje za ambonom ili kod sedesa, a ne za oltarom, jer se tako uni\u0161tava diptih Slu\u017ebe rije\u010di i euharistijske slu\u017ebe. I na izvanjskom na\u010dinu obreda mora se vidjeti da postoji prvi i drugi dio slu\u017ebe. U misi bi trebale prevladavati skladbe iz na\u0161eg crkvenog kantuala. \u201eProblem je zadiranje u nepromjenjivi dio mise, pa se umjesto Gospodine, Slava, Svet i Jaganj\u010de Bo\u017eji, pjevaju druge pjesme. To osobito dolazi do izra\u017eaja u bo\u017ei\u0107no vrijeme, \u0161to je utjecaj sjevernih krajeva Hrvatske. To nije na\u0161a tradicija i kosi se s redom i obredom misnog slavlja. Izbjegavajmo to\u201c rekao je don Dario. Smatra da mlade treba pou\u010davati da spoznaju ljepotu obreda mise, bez udara\u010dkih instrumenata koji unose svjetovnost u prostor svetoga.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eAko isto slu\u0161aju kod ku\u0107e i u crkvi, kako \u0107e osjetiti spasonosnu promjenu. Posebni ritmovi mladima gode, a ako je Crkva ve\u0107 dala mogu\u0107nost i tom glazbenom izri\u010daju, neka ne gu\u0161i svetost \u010dina koji mora biti razli\u010dit od svagdanjega\u201c rekao je don Dario. Potaknuo je na \u010duvanje glagolja\u0161kog pu\u010dkog pjevanja kao odjek generacija predaka koji su nas zadu\u017eili; pjesma Zdravo Tilo je izraz vjere puka u Kristovu trajnu prisutnost u euharistiji. \u201eNajve\u0107a je odgovornost na nama da bdijemo nad \u010disto\u0107om i redom onoga \u0161to nam je predano u ruke bez ikakvih zasluga. Budu\u0107i da dar daleko nadilazi na\u0161u zemaljsku stvarnost, time nam je odgovornost ve\u0107a i nasu\u0161na potreba za ve\u0107im trudom i naporom da dostojno slavimo svete tajne. Otajstveno smo povezani najve\u0107im redom i zakonom, pa neka na\u0161 \u017eivot i djelovanje bude tome sukladan\u201c zaklju\u010dio je don Dario Ti\u010di\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 u pozdravnom govoru rekao je kako je euharistija sr\u017e kr\u0161\u0107anske vjere i \u017eivota, vjernika i zajednice \u017eupe, biskupije i sveop\u0107e Crkve. U svojoj vi\u0161eslojnosti ima teolo\u0161ki, liturgijski, duhovni i pastoralni kontekst. \u201eEuharistija je i otajstvo svjetla koje osvjetljava put vjere, kako to prikazuje evan\u0111elist Ivan u opisu dvojice u\u010denika na putu u Emaus. Taj biblijski prizor prikladna je ikona euharistijske godine u vidu navje\u0161taja i kateheze. U liturgiji se prinosi Kristova \u017ertva, pa je va\u017eno u\u010diniti sve kako bi se svete tajne slavilo dostojanstveno i u prikladnom ambijentu\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je Katehetski dan zavr\u0161io euharistijskim klanjanjem u crkvi, da kao \u0161tovatelji svete tajne budemo spremni \u017eivjeti jedni za druge, darivati se i slu\u017eiti bra\u0107i u nevolji, podnositi kri\u017eeve i te\u0161ko\u0107e koje donosi \u017eivot u zvanju, poslu, ku\u0107i, na svakom mjestu i u svako vrijeme.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eNema mjesta tuzi i malodu\u0161ju kad je Krist me\u0111u nama. To ne zna\u010di da hodamo s glavom u pijesku i ne vidimo boli kojima su ljudi izlo\u017eeni. Naprotiv, euharistijski Krist nas tje\u0161i u svakoj nevolji. S pravom se tu bo\u017eansku hranu koju primamo na na\u0161em putovanju naziva poputbinom. Poput hrane koju je prorok Ilija dobivao na svom putovanju, da kroz \u010detrdeset dana i no\u0107i izdr\u017ei na putu prema Horebu te izvr\u0161i poslanje koje mu je Jahve povjerio. Tako i mi na na\u0161em putu i zadatku imamo euharistijsku hranu. Obnovimo svijest o tom blagu koje je Krist povjerio svojoj Crkvi\u201c potaknuo je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

U uvodnoj rije\u010di mr. don Ga\u0161par Dodi\u0107, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije, rekao je da Pavao u Kolo\u0161anima 1, 24-29 povezuje euharistiju i poslanje u misionarskom i pastoralnom smislu: treba dovesti \u010dovjeka do savr\u0161enosti pred Boga, opominju\u0107i i pou\u010davaju\u0107i. \u201eKao vrhunac odgojnog djelovanja, kateheza se brine pripremiti vjernicima slaviti euharistijsku tajnu, izvor i vrhunac kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. Vjera u euharistiju otkriva najvi\u0161e autenti\u010dni mentalitet kr\u0161\u0107anina\u201c rekao je don Ga\u0161par, istaknuv\u0161i da odgojna sposobnost crpi snagu iz kruha \u017eivota.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>

OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/p><\/div>\n

\u201eNjezina \u0107e nas \u017eivost osposobiti za \u017eivljenje i djelovanje s ljudima, spremnih \u017ertvovati se za op\u0107e dobro u izgradnji bratskog i pravednijeg dru\u0161tva. Osna\u017eeni euharistijom, zapo\u010dnimo trajno pro\u017eimanje izme\u0111u otajstva koje slavimo i na\u0161e svakodnevice. Neka svakodnevni \u017eivot bude mjesto duhovnog bogo\u0161tovlja, da Bog po Kristu bude u sredi\u0161tu na\u0161eg \u017eivota. Ne \u017eivi \u010dovjek samo o kruhu, nego od svake rije\u010di koja izlazi iz usta Bo\u017ejih. Mi \u017eivimo od poslu\u0161nosti toj Rije\u010di koja je \u017eivi kruh. \u017delim svima da budete uvijek gladni toga kruha\u201c zaklju\u010dio je don Ga\u0161par Dodi\u0107.
\nInes Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eEuharistijska kateheza u napetosti izme\u0111u obitelji i zajednice, vjere i \u017eivota\u201c tema je 39. katehetskog dana Zadarske nadbiskupije odr\u017eanog u srijedu 2. rujna u dvorani pastoralnog centra \u017eupe Uznesenja BDM na Belafu\u017ei u Zadru. Dr. don Ante Mateljan, dekan KBF-a u Splitu i pro\u010delnik dogmatskog bogoslovlja na splitskom KBF-u, izlagao je o temi ‘Teolo\u0161ke premise<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-15158","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15158"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15158\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}