{"id":1233,"date":"2010-04-13T07:26:48","date_gmt":"2010-04-13T05:26:48","guid":{"rendered":"http:\/\/zadar.hbk.hr\/?p=1233"},"modified":"2010-04-13T07:26:48","modified_gmt":"2010-04-13T05:26:48","slug":"izlozba-liturgijsko-ruho-blago-crkava-i-samostana-zadra-i-okolice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/2010\/04\/izlozba-liturgijsko-ruho-blago-crkava-i-samostana-zadra-i-okolice\/","title":{"rendered":"IZLO\u017dBA "LITURGIJSKO RUHO – BLAGO CRKAVA I SAMOSTANA ZADRA I OKOLICE ""},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>“Liturgijsko ruho – Blago crkava i samostana Zadra i okolice” naziv je izlo\u017ebe otvorene 9. travnja u prostoru Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti u Zadru. Autorica tog jedinstvenog postava Crkve u Hrvatskoj je Silvija Bani\u0107, povjesni\u010darka umjetnosti i konzervatorica koja se prva u Hrvatskoj sustavno bavi znanstvenim istra\u017eivanjem tekstila na liturgijskom ruhu, zapostavljenog vrijednog dijela sakralnog inventara. Na Izlo\u017ebi otvorenoj do kraja godine je 79 primjeraka ruha no\u0161enog prije Drugog vatikanskog koncila, nikad ranije izlaganog, iz razdoblja 15. do 20. st. iz svih crkava zadarske nadbiskupije. Izlo\u017eeni tekstil se naj\u010de\u0161\u0107e kupovao u Italiji i Francuskoj. U tehni\u010dko izvedbenom smislu slo\u017eene i skupocjene, a dekorom raznolike i ma\u0161tovite, izlo\u017eene su misnice, mitre, dalmatike, pluvijali, \u0161tole, burse i velumi za kale\u017e. Zbog promjena liturgijskih propisa i dotrajalosti mnogi su se prestali upotrebljavati u obredima te su bili spremljeni u ladicama, \u0161krinjama i ormarima sakristija. Svaki izlo\u017eeni predmet prate podaci o podrijetlu i vremenu nastanka. Izlo\u017ebu je otvorio dr. Radoslav Tomi\u0107, mentor Bani\u0107 u pripremi doktorske dizertacije o temi “Svila 17. i 18. st. sa\u010duvana na liturgijskom ruhu na podru\u010dju zadarske nadbiskupije”. Odabir izlo\u017eaka je izvr\u0161en temeljem njihove vrijednosti i stanja o\u010duvanosti, nisu izlo\u017eeni samo najzna\u010dajniji primjerci. “Hrvatska povijest umjetnosti do danas nije imala stru\u010dnjaka koji bi se bavili va\u017enom temom liturgijskog ruha i tekstila. Trebalo je \u010dekati da se pojave mla\u0111e generacije koje opravdano smatraju da se povijest umjetnosti ne iscrpljuje samo istra\u017eivanjem arhitekture, arheolo\u0161kih nalaza, skulpture, slikarstva nego da i te ‘manje teme’ mogu biti zanimljive; njihova neistra\u017eenost i ljepota mo\u017ee biti poticajna jer se prostor lijepoga pro\u0161irio i na druge segmente, ne samo ono \u0161to smo nekad smatrali klasi\u010dnom umjetni\u010dkom ba\u0161tinom” rekao je dr. Tomi\u0107 najaviv\u0161i da \u0107e osim istra\u017eivanja sakralnog tekstila na red do\u0107i i istra\u017eivanje namje\u0161taja, nakita i zavjetnih darova. Izlo\u017eene tkanine nisu samo iz gradskih crkava i katedrale sv. Sto\u0161ije, nego su \u010dudesni materijali prona\u0111eni i u seoskim crkvama. I skromnije zajednice manjih financijskih mogu\u0107nosti \u017eeljele su biti opremljene i ukra\u0161ene lijepim predmetima. “Ako nisu imali novaca za slike, htjeli su imati pla\u0161t, lijep kale\u017e ili tkaninu koja \u0107e im svjedo\u010diti o vlastitom identitetu” rekao je dr. Tomi\u0107 istaknuv\u0161i da se izlo\u017ebom \u017eeli upozoriti na zna\u010denje tog zanemarenog bogatstva te upozoriti \u017eupnike, \u017eupne zajednice, redovnice i vjernike koji bi trebali bdjeti nad time \u0161to crkve posjeduju te da se s velikom pa\u017enjom, ozbiljno\u0161\u0107u i strahopo\u0161tovanjem odnose prema naslije\u0111enom. “To ruho svjedo\u010di o generacijama koje su se borile u te\u0161kim uvjetima pro\u0161losti, ali se nastojalo u sku\u010denim okvirima doprijeti do lijepoga i kupiti umjetni\u010dki lijepe, bogate, zanimljive i rasko\u0161ne predmete koji svjedo\u010de da je crkveni obred i estetska kategorija” rekao je dr. Tomi\u0107 istaknuv\u0161i da bi i danas trebalo nastojati do\u0107i do dragocjenih umjetni\u010dkih predmeta koji bi ostavili trag na\u0161eg vremena za budu\u0107e generacije.<\/p>\n

U inventar\"\"<\/a>u je i ruho nekada\u0161njih nadbiskupa, poput Vicka Zmajevi\u0107a, a osobita vrijednost su i dvije restaurirane misnice iz \u017eupa sv. Eufemije iz Sutomi\u0161\u0107ice iz 17. st. i crkve Presvetog Trojstva na Vrgadi iz 1760. g. prona\u0111ene u jako lo\u0161em stanju. No nisu samo sve\u0107enici kupovali gotova djela, nego se \u010desto i prilikom vjen\u010danja uglednih gra\u0111ana i plemkinja od njihove vjen\u010dane odje\u0107e ta odje\u0107a prekrajala da bi se izradile misnice i ukrasi za odje\u0107u koju su nosili sve\u0107enici. Stoga je izlo\u017eba, koja \u017eeli biti putokaz kako taj tekstil primjereno \u010duvati i izlo\u017eiti, sakralne i svjetovne tematike \u010dije umjetnine govore o ukupnosti pro\u0161lostoljetnih zbivanja. Ti su dijelovi predmeta izmijenjeni dijelovi anti\u010dke civilne i vojne odje\u0107e. U liturgiji se upotrebljavala samo bijela boja do 9. st., odkad se po\u010dinje upotrebljavati razli\u010dite boje koje je papa Inocent III. ustalio u kanon boja u 13. st. Uz zahvalu mons. Pavi Keri, vikaru za kulturu zadarske nadbiskupije, samostanima sv. Frane i sv. Mihovila u Zadru te sv. Duje na Pa\u0161manu na ustupljenim umjetninama, Bani\u0107 je zahvalila \u017eupnicima koji su velikodu\u0161no otvarali crkve i \u017eupne ku\u0107e i dopustili joj s povjerenjem istra\u017eiti sadr\u017eaj \u017eupnih ormara i ladica u sakristijama. Zahvalila je i zadarskom Ordinarijatu koji godinu i pol dana ugo\u0161\u0107uje zbirku tekstila zadarske nadbiskupije prikupljenog sa svih \u017eupa. Bani\u0107 je \u010destitala Ordinarijatu \u0161to je udomitelj najve\u0107e zbirke povijesti tekstila u Hrvatskoj. Liturgijsko ruho je va\u017eno dr\u017eati polegnuto, a ne obje\u0161eno, dalje od vlage i sunca kako bi se o\u010duvalo. Svaki primjerak ruha je svojevrsno \u010dudo i vrijedan dokument, rekla je Bani\u0107 zadovoljna \u0161to svaki dan ne\u0161to spasi. Mnoge umjetnine su spa\u0161ene u zadnji tren a brojne \u010dekaju konzervatorsko restauratorski zahvat. \u0160esnaest eksponata u vlasni\u0161tvu franjeva\u010dkih samostana u Zadru i Pa\u0161manu s Izlo\u017ebe \u0107e se tamo i vratiti, a ostalo ruho se vra\u0107a u zadarski Ordinarijat. Bani\u0107 je sustavno 2008\/2009 g. obilazila \u017eupe zadarske nadbiskupije, popisala staro liturgijsko ruho i smjestila ga u trezor Ordinarijata u Zadru sprije\u010div\u0161i ga od propadanja i kra\u0111e. Dosad je u inventarnu knjigu Zbirke tekstila uneseno vi\u0161e od 600 primjeraka liturgijskog ruha. Ruho je u jednobojnim tkanim materijalima koje je potom bilo ru\u010dno izvezeno, te ruho na kojem su sa\u010duvane slo\u017eene svile tkane na tkala\u010dkim stanovima. Da bi se razumio slo\u017een i dugotrajan postupak izrade, na izlo\u017ebi se prikazuje i snimka tkanja bar\u0161una i svile na tkala\u010dkom stanu jacquard. Najstariji primjerak liturgijskog ruha na podru\u010dju zadarske nadbiskupije je u riznici nekada\u0161nje katedrale sv. Anselma u Ninu. To je fragment isto\u010dnja\u010dkog tekstila iz 13. st. u jednom relikvijaru.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Liturgijsko ruho – Blago crkava i samostana Zadra i okolice” naziv je izlo\u017ebe otvorene 9. travnja u prostoru Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti u Zadru. Autorica tog jedinstvenog postava Crkve u Hrvatskoj je Silvija Bani\u0107, povjesni\u010darka umjetnosti i konzervatorica koja se prva u Hrvatskoj sustavno bavi znanstvenim istra\u017eivanjem tekstila na liturgijskom ruhu, zapostavljenog vrijednog dijela sakralnog<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-1233","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1233"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1233\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}