{"id":110326,"date":"2023-08-17T19:30:32","date_gmt":"2023-08-17T18:30:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=69241"},"modified":"2023-08-17T19:30:32","modified_gmt":"2023-08-17T18:30:32","slug":"bibinje-nadbiskup-zgrablic-na-blagdan-sv-roka-karakteristika-ljubavi-je-da-drugome-zelis-vise-dobra-nego-sebi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/?p=110326","title":{"rendered":"BIBINJE: Nadbiskup Zgrabli\u0107 na blagdan sv. Roka: \u201eKarakteristika ljubavi je da drugome \u017eeli\u0161 vi\u0161e dobra nego sebi\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Blagdan sv. Roka sve\u010dano je proslavljen u \u017eupi sv. Roka u Bibinjama u srijedu, 16. kolovoza. Koncelebrirano misno slavlje u crkvi sv. Roka koja je nekad bila bibinjska \u017eupna crkva, potom i procesiju s kipom sv. Roka kroz mjesto predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrabli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Bibinjski sin don Frane \u0160indija ispred kipa u procesiji nosio je relikvijar sv. Roka u kojemu se nalazi komadi\u0107 tijela toga sveca \u010dije je \u010da\u0161\u0107enje duge tradicije u Bibinjama. Brojni Bibinjci nose ime Roko po svom nebeskom za\u0161titniku, sv. Roku, a tijekom procesije pjevali su pjesme sv. Roku u \u010dast.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSveci su Bo\u017eji i na\u0161i prijatelji. Slave\u0107i svece, Crkva nam daje mogu\u0107nost hodati u dru\u0161tvu sa svetima. Sveci nas vode na sigurno mjesto u vje\u010dnu domovinu\u201c istaknuo je nadbiskup Zgrabli\u0107, zamoliv\u0161i zagovor sv. Roka da nas prati na putu \u017eivota kako bismo i mi mogli posti\u0107i ono \u0161to su postigli sveci.<\/p>\n\n\n\n

\u201eI mi primamo milosti koje su sveci primali. Gospodin nam dolazi ususret sa svojim milostima, svojim darovima. Proslavom blagdana sv. Roka, spominju\u0107i se njegovog \u017eivotnog puta i proslave u nebu, Boga \u010dastimo na osobiti na\u010din. Sveci su neumorni i neustra\u0161ivi heroji i nasljedovatelji Kristovi po milosti Bo\u017ejoj. Sveci su Bo\u017eju milost radosno i zahvalno primali, u sebi njegovali i s njom sura\u0111ivali\u201c poru\u010dio je mons. Zgrabli\u0107, podsjetiv\u0161i na poticaj biblijskog pjesnika: \u201eHvalite Boga u svecima njegovim\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eStoga, slave\u0107i sv. Roka, ponajprije slavimo Boga, izvor svetosti \u017eivota sv. Roka. Slavimo Boga koji je divan u svojim svetima, kako bismo i mi prepoznali mnoge milosti koje smo primili te da bismo, poput sv. Roka, na putu na\u0161eg \u017eivota mogli odva\u017eno slijediti Krista\u201c potaknuo je nadbiskup, poru\u010div\u0161i: \u201e\u010ca\u0161\u0107enje sv. Roka je trenutak na\u0161eg zajedni\u0161tva i prijateljevanja s Bogom i onima koji ga okru\u017euju. Papa Benedikt XVI. ka\u017ee da smo \u201eokru\u017eeni, vo\u0111eni i usmjeravani od strane Bo\u017ejih prijatelja. Ne moram s\u00e2m nositi ono \u0161to, zapravo, ne bih mogao s\u00e2m nositi. \u010ceta Bo\u017ejih svetaca tu je kako bi me za\u0161titila, podupirala i nosila\u201c.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je podsjetio i na dogmatsku konstituciju o Crkvi Lumen gentium<\/em> u kojoj je o \u0161tovanju svetaca zapisano: \u201eCrkva putnika, dobro poznaju\u0107i tu zajednicu Misti\u010dnog tijela Isusa Krista, ve\u0107 je od prvih vremena kr\u0161\u0107anske religije s velikim pijetetom \u0161tovala uspomenu na mrtve i, jer je \u201esveta i spasonosna misao moliti za mrtve da se odrije\u0161e od grijeha\u201c, za njih je prinosila i molila. Za apostole i Kristove mu\u010denike koji su, proliv\u0161i svoju krv, dali najve\u0107e svjedo\u010danstvo vjere i ljubavi, Crkva je uvijek vjerovala da su u Kristu tje\u0161nje s nama spojeni, ujedno ih je s Bla\u017eenom Djevicom Marijom i sa svim an\u0111elima s osobitim osje\u0107ajem \u0161tovala i pobo\u017eno prosila pomo\u0107 po njihovom zagovoru. Njima su doskora bili pribrojeni i drugi koji su revnije nasljedovali Kristovo djevi\u010danstvo i siroma\u0161tvo te su vr\u0161enje kr\u0161\u0107anske kreposti i bo\u017eanske karizme preporu\u010divali pobo\u017enom \u0161tovanju i nasljedovanju vjernika\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSveci su otkrili i prihvatili Bo\u017eju ljubav cijelim svojim bi\u0107em, svojim umom, svojom du\u0161om i srcem, svojom snagom i na tu Bo\u017eju ljubav su odgovorili. Kakav je Bog prema nama i tko smo uistinu mi, najvi\u0161e otkrivamo upoznaju\u0107i Isusa Krista, drugu bo\u017eansku osobu koja je postala \u010dovjekom. \u017divot je dar onoga koji je \u017divot, koji je \u017divotvorac.<\/p>\n\n\n\n

Koliko mi vrijedimo i koliko smo dragocjeni u Bo\u017ejim o\u010dima pokazao nam je Bog u svome ljubljenom Sinu Isusu koga nije po\u0161tedio kako bi nam do kraja pokazao i darovao svoju ljubav. Nismo znali koliko nas Bog ljubi i kakav je prema nama, dok se nije pojavio Isus i \u017eivio svoj \u017eivot. Njegova ljubav za nas ide do muke i kri\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Ne znamo kako je Otac ljubio Sina. Ali znamo kako je Sin ljubio nas. Prema tome, znamo da ta ista ljubav, snaga i sila ljubavi koja je po\u010divala na njegovom Sinu Isusu, kojega je \u010dak i mrtvoga digla iz groba, ta ljubav po\u010diva na svakome od nas\u201c, naglasio je nadbiskup Zgrabli\u0107, istaknuv\u0161i: \u201eBo\u017eja ljubav u Kristu i na nas se izlila. Mi smo postali Hram Duha Svetoga gdje se Bo\u017eja ljubav u nama nastanila. Ako tu ljubav ne \u017eivimo, ona stoji u nama kao potencijal na\u0161eg \u017eivota kojeg trebamo razviti. Na nama je da je prepoznamo, prihvatimo, na nju odgovorimo i da na\u0161u du\u0161u u Bogu nastanimo\u201c potaknuo je predvoditelj slavlja.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eNijedna ljudska radost po svojoj naravi ne mo\u017ee u\u0107i u smrt, osim radosti koja proizlazi iz Boga\u201c<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eBiti u dru\u0161tvu sa svecima zna\u010di biti dionik tako velike, ni\u010dim uvjetovane, Bo\u017eje ljubavi prema nama\u201c, poru\u010dio je nadbiskup. U tom kontekstu, istaknuo je misao \u0161vicarskog teologa Hans Urs Von Balthasara koji o Kristovoj ljubavi ka\u017ee: \u201eOznaka Kristove ljubavi je da nije navezana ni na kakve ljudske osobine, karaktere, slabosti, grijehe i granice, nego je sveop\u0107a i po svojoj vlastitoj zakonitosti i uz sveop\u0107enitost posti\u017ee prevladavanje granice grijeha\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNema slabosti, nema grijeha, nema nevolje, pote\u0161ko\u0107e koja bi zaustavila Bo\u017eju ljubav prema nama. Ona je neovisna o nama jer je Bo\u017eja. Ona se vlada po Bo\u017ejim zakonitostima, a ne po na\u0161oj ljudskoj dimenziji. U toj ljubavi i mi se pronalazimo. U toj ljubavi prona\u0161li su se sv. Rok i svi sveci. Duboko su do\u017eivjeli tu Bo\u017eju ljubav koja je dodirnula njihovu nutrinu i odgovorili su na nju na ispravan na\u010din\u201c poru\u010dio je mons. Zgrabli\u0107, rekav\u0161i: \u201eSvaka ljubav o\u010dekuje prihva\u0107anje i odgovor\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eLjubav je dar koji se prelijeva u uzdarje. Sv. Augustin ka\u017ee da \u201edu\u0161a koja ljubi vi\u0161e \u017eivi u tijelu osobe koju ljubi, nego u vlastitom tijelu\u201c. Ako nekoga ljubimo, roditelja, dijete, osoba vi\u0161e strepi nad \u017eivotom svoga djeteta, nego nad sobom, jer se du\u0161a te osobe gotovo preselila u \u017eivot svog djeteta. To je karakteristika ljubavi – da drugome \u017eeli\u0161 vi\u0161e dobra nego samome sebi. Da si spreman i ti se \u017ertvovati, samo da bi drugome bilo dobro\u201c istaknuo je mons. Zgrabli\u0107.   <\/p>\n\n\n\n

\u201eNad zapovijedi ljubavi treba bdjeti da nam je Zli ne odnese poput ‘ptica grabe\u017eljivica’, a to su na\u0161 egoizam, mr\u017enja, srd\u017eba, pohlepa, zloupotreba strasti i druge na\u0161e slabosti. Ljubav je vrjednija od svega prolaznoga, jer je sve osim ljubavi prolazno. Ljubav je najve\u0107a vrijednost na\u0161e du\u0161e koju nam nitko nikada i ni\u010dim ne mo\u017ee oduzeti, pa \u010dak ni smrt. Zato se isplati raditi za nju i u nju sve ulo\u017eiti!<\/p>\n\n\n\n

Ljubav se \u010duva na na\u010din da se daruje, da drugome \u010dinimo dobro na Kristov na\u010din, dakle, bezuvjetno. Bo\u017eja ljubav je bezuvjetna i nema nikakve granice. Bo\u017eja ljubav ne ravna se samo po naravi, nego po bo\u017eanskim principima. Ako Bo\u017eji Duh prebiva u nama, onda se i mi u \u017eivotu ne trebamo pona\u0161ati po naravi, nego po nadnaravnim Bo\u017ejim principima\u201c poru\u010dio je mons. Zgrabli\u0107, istaknuv\u0161i: \u201eLjubav se umna\u017ea ljube\u0107i bezuvjetno, besplatno i bez koristoljublja. Ljubav je dinamizam Bo\u017ejega Duha koji sve pokre\u0107e. Taj dinamizam vodio je i sv. Roka. To su na svoj vlastiti na\u010din u\u010dinili i svi ostali sveci\u201c.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Isus nam kao svojim prijateljima govori o zapovijedi ljubavi \u201ekako bi na\u0161a radost bila potpuna. Plod ljubavi i \u017eivota s Bogom uvijek ra\u0111a rado\u0161\u0107u. Ako na\u0161a vjera ne ra\u0111a rado\u0161\u0107u i mirom u srcu, zapitajmo se je li na\u0161a vjera evan\u0111eoska\u201c potaknuo je propovjednik, rekav\u0161i da vjera mo\u017ee biti izvanjska, lijepa kultura, tradicija, obi\u010daj, ali treba ra\u0111ati plodom u na\u0161oj du\u0161i.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRadost koja traje samo nekoliko trenutaka nije potpuna. Radost koja ne proizlazi od Boga nije potpuna, jer ne ulazi u vje\u010dnost. Nijedna ljudska radost po sebi i po svojoj naravi ne mo\u017ee u\u0107i u smrt, u vje\u010dnost. Radost koja izlazi od Boga i koja se ra\u0111a u ljubavi, ispunja du\u0161u mirom \u010dak i u trenucima trpljenja, pote\u0161ko\u0107a i umiranja\u201c poru\u010dio je mons. Zgrabli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Sv. Rok je \u201enadahnu\u0107e za svoj \u017eivot crpio iz Radosne vijesti, iz Svetoga Pisma i utjelovio ga je u svom \u017eivotu. Ta Radosna vijest s istom snagom i nama se navije\u0161ta. Kad se Bo\u017eja rije\u010d jednom izgovori, ona uvijek traje, nikad ne prestaje. To nije ne\u0161to iz pro\u0161losti, nego Rije\u010d koja uvijek traje\u201c naglasio je predslavitelj.<\/p>\n\n\n\n

Stoga, \u201e\u0161to vi\u0161e upoznajemo \u017eivote sv. Roka i svetaca, oni \u0107e nas sigurno voditi na\u0161em cilju, Isusu, na\u0161em Spasitelju\u201c, poru\u010dio je nadbiskup, podsjetiv\u0161i na misao Von Balthasara: \u201eSveci predstavljaju najva\u017eniji komentar Evan\u0111elja i njegovo ostvarenje u svakodnevnom \u017eivotu te nam pokazuju kako se stvarno pribli\u017eiti Isusu\u201c te sv. Jeronima: \u201eAko su apostoli i mu\u010denici mogli moliti za druge jo\u0161 za \u017eivota kada su morali i za se brinuti, koliko \u0107e vi\u0161e mo\u0107i iz krune, pobjede i slavlja nama pomo\u0107i\u201c.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Iz \u017eivota sv. Roka<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mons. Zgrabli\u0107 predstavio je i biografske podatke iz \u017eivota sv. Roka, rekav\u0161i da je u nekim krajevima obi\u010daj da se \u017eivotopis pjeva i tako izrazi po\u0161tovanje i prisje\u0107anje na \u010dudesan put koji vodi Bogu; da nam to pomogne vidjeti kako Bog i nas \u010dudesno vodi na putu na\u0161eg \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Sv. Rok ro\u0111en je 1295. u Montpellieru na jugu Francuske. Roditelji du\u017ee vremena nisu mogli za\u010deti dijete te su molili i zavjetovali se Bogu koji im je podario sina.<\/p>\n\n\n\n

Rokova majka kr\u0161\u0107anski ga je odgajala i uputila na ispravan \u017eivotni put. U 20. godini \u017eivota, Roku su umrli roditelji.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRokov kr\u0161\u0107anski odgoj i nauk bio je temeljit i iskren. Zahvatio je njegovo srce te je Rok postao zaljubljenik u Isusa. Nadahnut Evan\u0111eljem, Rok je prodao sva dobra koja je naslijedio, novac podijelio siromasima i kao siroma\u0161an hodo\u010dasnik koji je \u017eelio \u017eivjeti samo za Krista i s Kristom, uputio se prema Rimu gdje je bio tri godine. Na svom hodo\u010dasni\u010dkom putu u Rim zaustavio se u Acquapendenteu gdje je pomagao i slu\u017eio zara\u017eenima od kuge.<\/p>\n\n\n\n

Sv. Rok je Isusovu zapovijed ljubavi prema bli\u017enjemu shva\u0107ao ozbiljno i provodio u djelo. Na povratku iz Rima u domovinu zaustavio se u Riminiju, Novari i Piacenzi. Hodo\u010da\u0161\u0107e sv. Roka bilo je ispunjeno djelima ljubavi prema bolesnicima. Sve\u010devo hodo\u010da\u0161\u0107e za Krista preoblikovalo se u hodo\u010da\u0161\u0107e ljubavi\u201c rekao je mons. Zgrabli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U Piacenzi se sv. Rok razbolio od kuge, zbog \u010dega je prognan iz grada. \u201eOsjetio se osamljen kao Krist na kri\u017eu, ali nije o\u010dajavao. Sklonio se u \u0161umu i ondje hranio biljem, uzdaju\u0107i se u Bo\u017eju providnost. Neki \u017eivotopisci spominju kako mu je dolazio pas koji mu je svaki dan donosio komad kruha\u201c rekao je nadbiskup.<\/p>\n\n\n\n

Za susreta s Rokom u \u0161umi, svetac je ostavio duboki dojam na talijanskog patricija Gottarda Pallastrellija koji se potom obratio. Gottardo je njegovao Roka do njegovog ozdravljenja, te se Rok vratio u rodni zavi\u010daj gdje ga nisu prepoznali. Optu\u017eili su ga kao \u0161pijuna i zato\u010dili u zatvor gdje je bio pet godina i opet obolio od kuge. U zatvoru ga je posjetio sve\u0107enik i podijelio mu svete sakramente. Sv. Rok je sve\u0107eniku otkrio svoj identitet te je preminuo 16. kolovoza 1327. godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSveti Rok pokazivao je mnoge \u010dudesne znakove na zemlji i pomagao ljudima u najve\u0107oj potrebi, dok su bili u zarazi i umirali. Glas svetosti sv. Roka po\u010deo se brzo \u0161iriti, u rodnom Montpellieru, zatim u ju\u017enoj Francuskoj i sjevernoj Italiji. Kad je 1477. izbila kuga u Veneciji, u \u010dast sv. Roka osnovana je bratov\u0161tina. Tako se \u0161tovanje sv. Roka sna\u017eno \u0161irilo, osobito u Primorju i Dalmaciji. Mnoge \u017eupe, crkve, oltari i kipovi posve\u0107eni su Roku u \u010dast\u201c rekao je mons. Zgrabli\u0107, zamoliv\u0161i: \u201eSveti Roko, daj nam u svako vrijeme tvoje nebesko svjetlo, tvoju milost i tvoj blagoslov, da pravo govorimo i pravo djelujemo, dok ne postignemo puninu radosti u vje\u010dnosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Blagoslovljen Evan\u0111elistar<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na po\u010detku mise, nadbiskup Zgrabli\u0107 blagoslovio je novi Evan\u0111elistar s motivima iz bibinjske sakralne ba\u0161tine. Evan\u0111elistar je izradio Hrvoje Ljubi\u0107, kipar i grafi\u010dar iz Zagreba koji je izradio i Stepin\u010dev sarkofag u zagreba\u010dkoj katedrali. <\/p>\n\n\n\n

Evan\u0111elistar su \u017eupi Bibinje darovali bibinjski supru\u017enici Biserka i Mijo Bugarija s djecom, u zahvalnosti Bogu za 50. godi\u0161njicu braka koju su proslavili 18. lipnja 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n

Na prednjoj strani Evan\u0111elistara su znak kri\u017ea, simboli \u010detiri evan\u0111elista i natpis iz Poslanice Hebrejima: \u201e\u017diva je uistinu Rije\u010d Bo\u017eja i djelotvorna\u201c.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Na pole\u0111ini Evan\u0111elistara je lik Gospe s Djetetom Isusom, motiv iz baroknog drvenog oltara iz bibinjske crkve Ro\u0111enja Sv. Ivana Krstitelja. Oko lika Gospe s Djetetom pi\u0161e: ‘I Rije\u010d je tijelom postala i prebivala me\u0111u nama’.<\/p>\n\n\n\n

U dnu ispod Gospinog lika je motiv pro\u010delja crkve sv. Roka iz 1674. godine. Na hrbatu je lik sv. Roka i natpis na glagoljici Bibinje, 2023.<\/p>\n\n\n\n

Mons. Zgrabli\u0107 izrazio je radost zbog sudjelovanja na proslavi sv. Roka u Bibinjama, rekav\u0161i da mu je to drag i blizak svetac. Podsjetio je da je bio \u017eupnik \u017eupe kojoj je sv. Rok suza\u0161titnik i u dekanatu gdje su \u010detiri \u017eupe posve\u0107ene sv. Roku.  <\/p>\n\n\n\n

Slavlje sv. Roka u Bibinjama bilo je prvo misno slavlje koje je mons. Zgrabli\u0107 predvodio u Bibinjama kao zadarski nadbiskup.<\/p>\n\n\n\n

\u017dupljani sv. Roka darovali su nadbiskupu kale\u017e, a supru\u017enicima Bugarija uru\u010dena je zahvalna povelja za dar vrijednog Evan\u0111elistara.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Blagdan sv. Roka sve\u010dano je proslavljen u \u017eupi sv. Roka u Bibinjama u srijedu, 16. kolovoza. Koncelebrirano misno slavlje u crkvi sv. Roka koja je nekad bila bibinjska \u017eupna crkva, potom i procesiju s kipom sv. Roka kroz mjesto predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrabli\u0107. Bibinjski sin don Frane \u0160indija ispred kipa u procesiji nosio<\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":69242,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-110326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/110326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=110326"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/110326\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/69242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=110326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=110326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zelimirpuljic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=110326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}