„Isus se nije pojavio u nekom neodređenom vremenu kao mit. On pripada vremenu u kojem se mogu točno odrediti povijesne koordinate kad je vječni Logos u vremenu postao čovjekom“ rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u osvrtu na predstavljanju knjige ‘Djetinjstvo Isusovo’, Josepha Ratzingera – pape Benedikta XVI. u utorak 4. prosinca u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. O knjizi su govorili i direktor i glavni urednik Verbuma, Miro Radalj i mr. Petar Balta. Pilatovo pitanje Isusu ‘Odakle si ti’ kojim knjiga započinje temeljno je pitanje o Kristovom bitku i poslanju na koje evanđelisti odgovaraju svaki na svoj način. Papa, široke naobrazbe, vrsni znanstvenik i strastveni tragatelj za istinom, za zadnju u nizu svoje trilogije o Isusu iz Nazareta kaže da i nije u pravom smislu riječi knjiga, nego predvorje te trilogije. „Papa je stupio u dijalog s tekstovima svjestan da takav razgovor ne može nikad biti završen, no može pomoći ljudima na njihovom putu prema Isusu. Da bi se ispravno protumačilo što evanđelisti izvješćuju o Isusovom djetinjstvu, smatra da se treba pitati što su autori htjeli reći svom vremenu te provjeriti je li istinito to što je rečeno i tiče li se to mene“ rekao je mons. Puljić. Virtuoz Ratzinger koristi Mateja, Luku ili Ivana dajući prikladan odgovor. Matej kroz Abrahama i Davida odgovara odakle je Mesija. U tri niza po četrnaest naraštaja nalaze se i četiri žene (Tamara, Rahaba, Urija i Ruta) a nijedna od njih nije Židovka. Po njima u to rodoslovlje ulazi i svijet pogana. „To znači da je Isus poslan Židovima i poganima. Rodoslovlja koja nabrajaju Matej i Luka žele reći da Isus prima u sebe cijelu povijest čovječanstva. Ivan vodi na početke, ‘U početku bijaše Riječ’, kako bi pokazao da Isus od Boga dolazi; Bog svima koji ga prime daje moć da postanu djeca Božja. Naše je rodoslovlje vjera u Isusa koji nam daruje novo podrijetlo“ rekao je mons. Puljić.
Kao dobar tumač tekstova, papa opisuje likove i odgovara na nejasna i za egzegezu teška pitanja: Marijin djevičanski porod, popis stanovništva, dolazak kraljeva. „Papa slijedi Isusa na njegovom zemaljskom putu kao pažljivi komentator svih svetopisamskih detalja o njemu koji je davno živio, a nastavlja otajstvenom nazočnošću biti tu, pa ga valja tražiti i slijediti“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo je povijesno-teološki okvir u kojem se dogodilo Isusovo rođenje: 15. godine vladanja cara Tiberija, kad papa nabraja važne povijesne osobe tog doba. Ratzinger želi pokazati sve što sigurno zna o tom čovjeku iz Galileje. Njegove tvrdnje su plod vjernika i znanstvenika familijarnog s biblijskom znanošću. „Kao znanstvenik uvjeren je da je Isus iz Nazareta, kako ga prikazuju evanđelja, povijesno uvjerljiv lik kojem i on poklanja svoju vjeru. No, radi ozbiljnosti obrađene tematike, papa kaže da knjiga nije čin Učiteljstva, nego izraz njegovog osobnog traženja Gospodinova lica“ rekao je nadbiskup. Papa kaže da je djelo podložno kritici i znanstvenom sučeljavanju, no pritom moli i mrvicu simpatije bez koje nema razumijevanja. „Pristupite s takvom simpatijom čitanju i oduševit će vas sistematičnost obrade tema, širina vidika na teološkoj, egzegetskoj, povijesnoj, filozofskoj, kulturnoj i drugim razinama“ potaknuo je nadbiskup, dodavši da je Ratzingerov traktat o Isusu knjiga vjernika, kršćanina, kardinala i pape. Zato se u knjizi i potpisuje dvostrukim imenom: Ratzinger i Benedikt XVI.
„Ta knjiga spaja u sebi veliki kredibilitet autora koji je i prije nego je postao papa bio erudit, teološki i intelektualni autoritet i među onima koji se nisu slagali s njegovim stajalištima a s kojima je vodio dijalog“ rekao je Balta. Svojom jasnoćom knjiga je pristupačna najširem čitateljstvu. O njoj se može raspravljati na učilištima, simpozijima i razgovarati u obitelji, rekao je Balta; čitat će je profesori, oni koji se ne bave teologijom ali ih zanima Božja riječ pa i ateisti jer obrađuje stvarnosti zajedničke svima koji žive u zapadnoj kulturi. „Svi broje vrijeme od Kristovog rođenja i žive u kulturi božićnog ugođaja. Knjiga dovodi do izvora zapadne kulture i onoga što je učinilo prijelomnicu naše povijesti, a to je Kristovo utjelovljenje“ rekao je Balta, istaknuvši da papa ne bježi od otvorenih pitanja te i sam kaže što je povijesno otvoreno. Knjigu je napisao cjelovitim pristupom, uzimajući u obzir egzegezu, povijesna istraživanja i evanđelja. „Sve prikazuje na jasan, pristupačan način, pun poniznosti. Piše s jednostavnošću, poniznošću i pobožnošću. To je poruka svima koji se žele približiti otajstvu Božića. Ono podrazumijeva poniznost i malenost. Ta nas knjiga uči tome na lijep način od strane samog Svetog Oca“ zaključio je Balta.
Ines Grbić