Proslava blagdana sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra, počela je Svečanom Večernjom u petak 23. studenog koju je u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Pozvao je na nasljedovanje kreposti tog uzornog rimskog časnika koji je bio i duhovnik sv. Stošije; hrabrio ju je i tješio u danima njenog boravka u tamnici, a mučenički je smaknut odsijecanjem glave zbog vjernosti Kristu za Dioklecijanovih progona u 4. st. U zamjenu za odricanje od vjere u Krista bio mu je ponuđen visoki upravni položaj prefekture i konzulat Rimske provincije. Značenje sv. Krševana potvrđuje i da je njegovo ime u Rimskom kanonu mise.
„Krševan je bio dobar vojnik i cijenjeni podanik cara Dioklecijana, vrli Isusov učenik, angažirani kršaćnin koji se nije plašio javno i bez straha očitovati svoj životni stav i opredijeljnje. Preko njega se povezujemo s nebeskom Crkvom koja nam po svjedočanstvu svetih pruža jasne znakove svoje ljubavi, a po mučeničkoj krvi očituje čudesnu Božju snagu i podupire našu ljudsku nemoć“ rekao je nadbiskup Puljić, poželjevši da nas, poput Krševana, koji je Isusu ostao vjeran do kraja, ništa ne rastavi od ljubavi Kristove.
Za vrijeme Večernje akoliti Marin Batur i Damir Šehić, koji će na svetkovinu Krista Kralja primiti red đakonata, pred moćima ruke sv. Krševana pred kojom su zadarski gradski čelnici stoljećima preuzimali svoju dužnost, ispovijedili su vjeru i položili zakletvu vjernosti. Od 2008. g. blagdan sv. Krševana slavi se u zadarskoj katedrali, jer se romanička crkva sv. Krševana iz 12. st., zbog dotrajalosti, u cijelosti obnavlja. Prema predaji, tijelo svetog Krševana je iz grada pokraj Akvileje 649. g. preneseno u Zadar, a prvi povijesni spomen o zadarskoj crkvi sv. Krševana je u ostavštini gradonačelnika, priora Andrije iz 918. g.
Ines Grbić